Izložba «Domovinski rat» u Zagrebu

1. prosinca 2011. u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba pod nazivom «Domovinski rat» - koja sadržajno kronološki obznanjuje mnoštvo foto dokumenta i priloga koji donose pregledan ogled na obrambeno oslobodilačko razdoblje hrvatske povijesti (ranih devedesetih) u kojemu je zauvijek stvorena samostalna hrvatska država i, prisjećanje na sve koji su ju stvarali s hrvatskim braniteljima. Tijekom izložbe "Domovinski rat", koja će trajati sve do 30 rujna 2012. godine, muzej će priređivati i popratne stručne skupove za posjetitelje u svrhu izobrazbe.

Plakat „Rat je stvarnost koju živim", Nada Škrlin, Zagreb, 1991., Foto: Ivana Mora Asić

Obilježavajući 20. obljetnicu od otvorene "velikosrpske" agresije na Republiku Hrvatsku od strane Srbije, Crne Gore, JNA i dijela pobunjenih Srba iz Hrvatske, pada Vukovara kao simbola otpora i stradanja i proglašenja slobodne i suverene Hrvatske, Hrvatski povijesni muzej dana 1. prosinca 2011. godine predočio je hrvatskoj javnosti izložbu nazvavši je „Domovinski rat".

Kruševo, 1991., Foto: Matko Biljak

U Hrvatskom povijesnom muzeju čuvaju se mnogobrojni predmeti i dokumenti koji svjedoče o razdoblju obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata, a koji do sad uglavnom nisu bili izlagani i predstavljeni javnosti. Zato se u Muzeju navedenom izložbom predstavlja (Domovinski rat), kao razdoblje novije hrvatske povijesti od 1991.- 1995. g ., koje u širem smislu uključuje razdoblje koje je prethodilo otvorenoj srpskoj agresiji od ljeta 1990. do mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja 1998. godine u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Kamera snimatelja HTV-a Gorana Lederera, ubijenog snajperskim hicem 10. 8. 1991. za vrijeme snimanja hrvatskih vojnika u akciji na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice tijekom srpskih napada na Pounje, Foto: Ivana Mora Asić

Uzimajući u obzir kompleksnost i značenje teme za stvaranje hrvatske države u smislu djelovanja i međusobnog prožimanja političkog, medijskog, diplomatskog, vojnog, humanitarnog i civilnog aspekta rata, izložba predočava sve te čimbenike i njihove odnose (svjedoči) u okviru kronološkog tijeka događanja, s ciljem da se posjetitelju ukaže na uzročno-posljedične sveze događaja i procesa koji su prethodili, ali i bili uzrokom i prema tijeku rata. O tim sudbonosnim godinama stvaranja hrvatske države, koja se u nametnutom ratu morala obraniti od srpske agresije, svjedoče odabrani predmeti iz zbirki Hrvatskog povijesnog muzeja i srodnih institucija te osobni predmeti posuđeni od sudionika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Dijelovi ratne odore vukovarskog branitelja Ivana Leutara, pripadnika „Žutih mrava" i „Pustinjskih štakora", protuoklopne skupine s Trpinjske ceste, pri 204. vukovarskoj brigadi, Foto: Ivana Mora Asić

U postavu se predočavaju svjedočanstva putem odabranih muzejskih predmeta (dokumenata, vojnih odora i znakovlja, zastava, zemljovida, grbova, oružja, svakodnevnih predmeta, osobnih svjedočanstava, fotografija, dokumentarnih filmova, te putem muzeografskih pomagala - karte, multimedijalne projekcije i dr.). Najzastupljenija i najbrojnija vrsta građe na izložbi je upravo dokumentarna fotografija, tiskovine, dokumenti i dokumentarni video-zapisi.

Donošenje Deklaracije o uspostavi suverene i samostalne RH u Hrvatskome saboru, 25. 6. 1991., Foto: Renato Branđolica

Prožimanjem ova dva pristupa na izložbi, a imajući na umu da je sadašnji naraštaj većim dijelom bio sudionikom ratnih događaja s osobnim duboko proživljenim emocionalnim iskustvima u ratnim stradanjima i tragedijama, posjetitelju ćemo nastojati dati ne samo kronološko-događajni prikaz rata, kojim su predstavljeni bitni događaji potrebni za razumijevanje teme, nego i njegov subjektivni, osobni, tj. proživljeni prikaz.

Hrvatski vojnik u trku nosi dijete, Osijek, 1991., Foto: Marin Šopić

Izložba u uvodnom dijelu, stoga, donosi refleksije Domovinskog rata 20 godina poslije u hrvatskoj svakodnevnici putem odabira dnevnih tiskovina i sjećanja sudionika, uz multimedijalnu prezentaciju. U središnjem dijelu izložbe predstavljen je kronološko-tematski prikaz Domovinskog rata, dok je kraj izložbe svojevrsni hommage svima onima koji su sudjelovali u ratu i darovali svoj život za Domovinu.

Lišani Ostrovički, 1991., Foto: Drago Havranek

Uvodničari otvorenja izložbe objasnili su zašto je Izložba baš u ovomu trenutku otvorena u Hrvatskoj - zato jer je priređena prigodom 20. obljetnice otvorene i udružene agresije Srbije, Crne Gore, JNA i dijela pobunjenih Srba iz Hrvatske na Republiku Hrvatsku, pada Vukovara kao simbola otpora i stradanja i proglašenja slobodne i suverene Republike Hrvatske, s pravom "očekujemo da će izložba uvjeriti posjetitelje da se temi Domovinskoga rata pristupilo ozbiljno i promišljeno", naglasila je ravnateljica Hrvatskoga povijesnog muzeja dr.sc. Ankica Pandžić.

Kronološki izložba je vrlo pregledno ilustrativno zanimljivo organizirana kao pet posebnih cjelina:

Prolog: Domovinski rat 20. godina poslije

1. Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i put Hrvatske prema osamostaljenju

2. Srpska pobuna u Hrvatskoj

3. Agresija, obrana i ratna stradanja

4. Između akcije i diplomacije

5. Oslobađanje i mirna reintegracija

Na izložbi se predstavljaju i pokazuju svi bitni odnosi prema zbivanjima na ponosno razdoblje iz novije hrvatske povijesti od 1991. do 1995. godine. Ali se pokazuje i razdoblje koje je prethodilo otvorenoj (veliko)srpskoj agresiji od ljeta 1990. sve do mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja 1998. u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Međunarodno priznanje Hrvatske uslijedilo je 15. siječnja 1992., a potom je 22. svibnja 1992. primljena i u članstvo Organizacije Ujedinjenih Naroda, Foto: M. Grant

Ravnateljica muzeja Pandžić naglasila je kao uvodničarka da su autori izložbe troje mlađih muzejskih kustosa: Matea Brstilo Rešetar, Ivica Nevešćanin i Andreja Smetko, koji su u ovu ozbiljenu izložbu unijeli zaista puno osobne volje i truda, a autorica likovnoga postava je Nikolina Jelavić Mitrović.

Dubrovnik, 6. 12. 1991., Foto: Miro Kerner

U ime autora govorio je Ivica Nevešćanin - "u složenoj temi Domovinskoga rata, koja je zbog svoje recentnosti bolna i prožima živote mnogih ljudi, pristupili smo objektivno i činjenično."

Pritom je Nevešćanin zahvalio svima koji su za izložbu posudili građu, bilo onu iz zbirka muzeja i srodnih institucija, ali i sudionicima Domovinskoga rata i članovima njihovih obitelji koji su udijelili osobne predmete.

Smotra postrojbi Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu, 28. 5. 1991., Foto: Marko Perić

Zoran Šikić državni tajnik u Ministarstvu kulture istaknuo je da je, kao hrvatski branitelj, posebno počašćen jer može otvoriti ovakvu izložbu na kojoj su prvi put do sad u većem opsegu predstavljeni originalni predmeti - oružje, odjeća, fotografije, zastave, vrpce kojima su se služili hrvatski branitelji i građani sudionici tijekom Domovinskoga rata. Ujedno je zahvalio svim pojedincima i institucijama suradnicima na pripremi izložbe, pa i hrvatskoj Vladi koja je odobrila uporabu djelomice i arhiva prvoga predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Ivan Raos