Draškovićevom ulicom između uništenja i zaborava: Hrvatski radiša i Zagrebačka burza

Dr. Eugen Laxa, javnosti poznat iz "slučaja Sanader", piše u predgovoru Mužićeve knjige Masonstvo u Hrvata:

"Hrvatsko masonstvo kojemu je temelje položio grof Ivan Drašković u 18. stoljeću, bilo se odnarodilo te je bilo postalo, nažalost, nositeljem madžarskog, a poslije i srpskog imperijalizma. S obzirom na niz masona u rodu Draškovića, vrlo je vjerojatno, da je i prvak ilirskog pokreta grof Janko Drašković bio član pariške lože Philanthropes reunis (L'union philantropique)...

Moderno masonstvo, koje je za nas najzanimljivije, počelo je potkraj prošlog stoljeća, upravo u vrijeme, kada se počela javljati jugoslavenska ideja u cijelom svojem romantizmu i kada je propaganda Kraljevine Srbije, preko prečanskih Srba i Srpsko-hrvatske koalicije, pomagane od Khuena, bila utuvila u glavu mnogima u hrvatskoj inteligenciji da više nisu Hrvati već Jugosloveni, dotično da su samo dio troimenog naroda. Mužić sjajno i detaljno opisuje sve epizode toga duhovnog vala, koji je sve jače prodirao u mozgove naših ljudi, a posebno mladih generacija...

U zagrebačkim ložama bile su zastupane sve grane privrede, slobodnih profesija, sudstva i uprave. I prema krnjem popisu članova, vidi se da su gotovo svi bili ugledni i sposobni ljudi. Velika je šteta, a možda i tragedija, što u nas ima u velikom broju renegata i ljudi koji ne znaju što su, a takvi su bili, u golemom broju naši masoni. Namjesto da pomognu svojoj zemlji, oni rade na njezinu uništenju. Samo da sebi olakšaju poslove i karijeru, oni tako svojoj domovini kopaju grob."

2011.

Draškovićeva ulica je jedna od mlađih zagrebačkih ulica. Proteže se od križanja Vlaške do Branimirove ulice, odnosno željezničke pruge i nekadašnje industrijske zone Zagreba. Tramvajska pruga Vlaška/Draškovićeva - Ribnjak - Medveščak - Gupčeva zvijezda puštena je u promet 1931. godine.

1910.

1891. – tramvajska pruga s ugibalištem u Draškovićevoj ulici (linija Zapadni kolodvor – Trg bana Jelačića – Kvaternikov trg)

1910. – tramvajska linija Draškovićeva – Boškovićeva-Klaićeva-Zapadni kolodvor

1924. – tramvajska pruga produžena od Boškovićeve do Branimirove

2011.

1920.

 2011.

1911. Križanje Draškovićeve i Jurišićeve ulice

Puževa (danas Jurišićeva) ulica bila je poznata po smradu iz klaonice, ali i po tome što su u njoj, na prostoru današnje Glavne pošte Zagreb 1, purgari brali najbolje puževe u Zagrebu.

2011.

1925.

 2011.

1982. Trg narodnog heroja Jože Vlahovića iz vremena premijerke Milke Planinc

Redovi, gužve i neredi ispred dućana zbog nestašice toalet-papira, kave, ulja, šećera, praška za pranje, žice, čavla, banana ... bonovi za najviše 40 litara dizela ili benzina mjesečno, redukcije struje, naizmjenična vožnja "par-nepar" (prema zadnjem broju na registarskoj tablici vozila), plaćanje novčanog depozita za svaki ponižavajući prijelaz državne granice SFRJ...

2011.

*Podsjetnik za mlađe čitatelje:

Milka Planinc -"Šarplaninc" nakon sloma hrvatskog proljeća naređuje uhićenje Budiše, Veselice , Čička, Gotovca, Šošića, Tuđmana i drugih.

"Milka Planinc je zaslužila poštovanje" reče Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović 2010. godine. Nostalgija na nekadašnje jugoslavenske dane pod Titovim vodstvom kada je glas partijca vrijedio dvostruko više od mojeg, a sloboda putovanja u inozemstvo bila ograničena. Pravedno.

1957. "Drveni neboder" arhitekta Drage Iblera

2011.

Istočno od Draškovićeve ulice, na početku Martićeve ulice, izgrađen je "Drveni neboder", a nedaleko od njega održana je 1922. godine međunarodna gospodarska izložba - Četvrti Zagrebački zbor (prvi nakon I. svjetskog rata), i ovdje će ostati sve do 1936. kada se izložbeni prostor seli na Savsku cestu.

2011. Ratkajev prolaz i Martićeva ulica

1932. Ratkajev prolaz i pogled na Zagrebački zbor u Martićevoj ulici

Zagrebéčki Zbor nalazio se na prostoru omeđenom Martićevom, Klaoničkom (Bauerovom) i Tomašićevom ulicom.

"Mali Vatikan" još nije izgrađen (1926 - 1930.) i zato u pozadini fotografije vidimo Široki Breg (jedan od negdašnjih naziva današnje Šalate).

1922. Martićeva, Zagrebački zbor, lokacija nekadašnje vojničke jahaonice

1900. Vojnička jahaonica zatvorenog tipa (označena žuto) i Gradska klaonica iza nje

1929.

"Jahaonica" (žuto) i lokacija Gradske klaonice (roza) koja je 1928. preseljena u novu zgradu u Heinzlovoj ulici.

"Džamija" na Trgu kralja Petra Prvog Karađorđevića Oslobodioca još nije izgrađena.

*Izgradnju džamije u Zagrebu potaknula je još 1912. Družba Braće Hrvatskoga Zmaja.

2011. Ugao Breščenskoga i Bauerove (kč.br. 19 - 29) gdje se do 1928. nalazila Gradska klaonica.

1862. – zbog nesnosnog smrada, osobito u ljetnim mjesecima kada bi presušio potok Medveščak, premještena je klaonica iz Kurelčeve/Jurišićeve ulice na novu lokaciju južno od vojničke bolnice i vojarne u Vlaškoj ulici. Od nove Gradske klaonice prokopan je kanalizacijski kanal do korita potoka Medveščaka (nešto južnije od današnjeg križanja Bauerove i Zvonimirove ulice), a ulica je po klaonici nazvana Klaonička.

1930.

1927. – Trg Burze; izgrađena palača Zagrebačke burze, arh. Viktor Kovačić (lijeva zgrada)

1941. – Trg münchenskih žrtava

1945. – Trg narodnog heroja Jože Vlahovića

1990. – Trg Burze

2000. – Trg hrvatskih velikana

2011.

1990.- lijevo Hrvatska narodna banka (prije Narodna banka Hrvatske) i desno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (prije Republički sekretarijat prosvjete).

Sofisticirani oblik terorizma nad Hrvatskom i hrvatskom kulturom.

U svim našim povijesno-financijskim osvrtima navodi se da je Zagrebačka burza osnovana 1919. godine za Kraljevine SHS. Nije išlo u prilog Beogradu da prizna da je Zagreb imao burzu („Sekcija za promet efektivima i robom") već 1907., odnosno da za osnivanje burze nije dobio odobrenje Beograda – piše prof. M. Kolar-Dimitrijević u znanstvenom radu „O osnutku i radu Zagrebačke burze do 1945. godine".

„Na burzu su se odmah navalile mnoge nevolje. Što se je točno dogodilo s burzom (1907-1908.) teško je točno zaključiti, ali mislim da pritisak dolazi od strane Mađara i od strane Srba. U proces nestanka Zagrebačke burze bile su uključene moćne sile, koje su uvjetovale i tražile ponašanje u korist stranog kapitala... U kolovozu 1922. pomoćnik ministra financija postaje dr. Dušan Plavšić. Ovaj nekadašnji činovnik Prve hrvatske štedionice, pa činovnik Jugoslovenske banke i direktor Balkanske banke poduzeo je sve da Hrvatskoj oduzme pravo raspolaganja devizama i da joj ograniči slobodni uvoz robe iz prostora bivše Monarhije... Zagrebačka burza 1945. prestaje s radom. Arhiv burze namjerno je uništen da bi se zatrli svi tragovi gospodarske aktivnosti i uspješnosti hrvatskih gospodarstvenika."

Pozorniji čitatelj pronaći će u ovom radu niz zanimljivih povijesnih podataka (primjerice, prvu burzu u srednjoj Europi, han, izgradio je 1436. Gazi Husretbeg u Sarajevu), i imena od kojih neka korespondiraju i s današnjim vremenom.

1900. Višejezični slikovni rječnik za djecu na hrvatskom, njemačkom i francuskom jeziku (Hartmann-Kugli)

Do velikog potresa 1880. imao je Zagreb samo jednu modernu školsku zgradu izgrađenu 1877. na Kaptolu. Bila je to „Obospolna niža pučka škola na hrvatskom jeziku" (danas Osnovna škola Miroslava Krleže). Podatak da je Odluka o uspostavi te škole potpisana 1839., a realizirana tek 1877., govori nam zašto je hrvatski jezik još i danas mnogima trn u oku.

"Ostale škole bijahu smještene većinom u privatnim kućama, koje bi se za tu svrhu najnužnije preudešavale. Nakon potresa podiže grad dvije nove školske zgrade, u Samostanskoj (danas Varšavska) i Krajiškoj ulici."

1900. "Mala zorna obuka sa hrv. njem. i franc. riječima" u nakladi židovskih poduzetnika Hartmann-Kugli iz Zagreba, Ilica 30.

Etničke zajednice otvarale su svoje škole i isključivale hrvatski jezik iz uporabe. "Dapače, Nijemci i Mađari su školovali djecu u svojim matičnim zemljama. Isto su radili i Srbi. Preko organizacije Srpski privrednik, osnovane 1897., koja je imala oslonac u Srpskoj banci u Zagrebu, omogućivano im je otvaranje trgovine i obrtâ te su na taj način potiskivali Hrvate iz tih djelatnosti. I Židovi su imali svoje posebne škole. Njihov postotak u trgovačkim akademijama u zemlji te doškolovanje u inozemstvu bio je izvanredno visok. Dakako o tome se nije mnogo pričalo ni pisalo, no onaj tko je gledao što se događa u Hrvatskoj mogao je zapaziti tu pojavu i njezino neprestano jačanje."

1901. Moderna obospolna Pučka škola za Vlašku ulicu (današnja Osnovna škola Josipa Merca)

1900. – nakon pripojenja Laščine i Žitnjaka pučanstvo Zagreba broji preko 60.000 duša; u Zagrebu je bilo dvadeset i sedam škola.

S obzirom na opsežni gradski teritorij i razvučeni mu oblik, "a pučanstvo se brzo množilo (god. 1892. polazilo je pučke škole 3589 djece, a god. 1900. 4202 djece), trebalo je za izvanjske dijelove gradske, naročito za mjesta Sv. Duh, Trnje i Laščina izgraditi nove obospolne seoske pučke škole ." 1896. izgrađena je škola Sv. Duh (ugao Sv. Duha i Kuniščaka), a 1898. škola Trnje (ugao Školske i Trnjanske ceste).

1902. – Broj školskih sposobnjaka iz Laščine i sjevero-istočnih predjela gradskih tako je znatan, a i udaljenost ovih krajeva od najbližih škola na Kaptolu i u Draškovićevoj ulici tako velika (djeci treba po jednu uru i više), da je upravo nužno sagraditi za ove predijele novu školu. Zaključeno je 1902. da se ima na Laščini graditi nova škola od 10.000 kruna.

2011. Osnovna škola Josipa Merca

1902.

2011. Ispod križanja Draškovićeve i Đorđićeve ulice teče potok Medveščak.

1913. Viša djevojačka škola s Kraljevskom zemaljskom ženskom stručnom školom

1909. – nova zgrada Više djevojačke škole s Kraljevskom zemaljskom ženskom stručnom školom izgrađena na istočnoj strani Draškovićeve ulice, na Sajmištu. Prve školske godine upisano je 417 učenica.

1921. – određeno da se školska zgrada preda na uporabu Klinici za kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 1948. Traumatološka bolnica, danas Klinika za traumatologiju Zagreb.

2011.

 ?

1910.

1885. – Zagreb je dobio Boškovićevu ulicu

1910.- 1926. – tramvaj vozi Boškovićevom ulicom (Draškovićeva-Boškovićeva-Hebrangova-Klaićeva-Zapadni kolodvor)

2011.

1878. – prvo sustavno imenovanje donjogradskih ulica

Manje je poznato da je i biskup Maksimilijan Vrhovac imao do 1945. svoju ulicu u današnjoj Draškovićevoj. Naime, Draškovićeva na potezu od Boškovićeve do Branimirove zvala se Vrhovčeva ulica.

2011.

1928. Križanje Vrhovćeve, Hatzove, Radišine i Solovljeve ulice

Što danas znamo o zakladi "Hrvatskog radiše" (desna zgrada na gornjoj fotografiji) po kojoj je jedna ulica u Zgrebu nekada nosila ime?

1928. – ulica koja se proteže od Vrhovčeve do Trga kralja Petra Prvog Karađorđevića Oslobodioca nazvana je Radišina ulica

1946. – Ulica Božidara Adžije

1990. – Ulica kneza Mislava

Zaklada "Hrvatski radiša" utemeljena je 1903. pod imenom Društvo za namještanje naučnika u obrt i trgovinu u Zagrebu. Cilj društva bio je omogućiti školovanje i poboljšanje položaja mladim hrvatskim obrtnicima i trgovcima, te imati što veći udio u gospodarstvu Hrvatske kojim vladaju stranci.

"Za hrvatsku djecu ostajala su samo najslabije plaćena zanimanja. Naravno, uzrok je tome uglavnom bio u nedostatku njihovog školovanja u praktičnim zanimanjima i nemogućnosti da budu konkurentni onima s višim kvalifikacijama koji znaju strane jezike i imaju iza sebe obiteljski ili bankovni kapital. San o odlasku u svijet, daleko od tužne zbilje u vlastitoj zemlji sve je češći."

Za vrijeme vladavine Hrvatsko-srpske koalicije Društvo nema podršku vladajuće elite, jer je prevladavalo mišljenje da je društvo isključivo katoličko i hrvatsko s obzirom na činjenicu da su u prvoj fazi njegova ustrojavanja svećenici imali vodeću ulogu (utemeljitelji Društva, 11 zagrebačkih obrtnika, izabrali su Matu Ilijaševića, župnika crkve sv. Petra u Zagrebu, za predsjednika osnivačkog Odbora).

1952.

Društvo je poslovalo s većim ili manjim uspjehom, promijenivši ime 1913. u Hrvatski privrednik, a 1918. u Hrvatski Radiša. Materijalna moć Hrvatskog radiše ojačala je tek oko 1930. zahvaljujući pomoći američkih Hrvata, osobito hrvatskog iseljenika Paška Baburice, koji je kao čileanski industrijalac pomogao osnivanju Zadruge za štednju, kredit i osiguranje, i izgradnju prvog zakladnog doma "Hrvatskog radiše" 1926. godine u budućoj Radišinoj ulici.

Tek sredinom 30-ih godina "Hrvatski radiša", a s njim i hrvatski gospodarstvenici, nakon uspostave gospodarske suradnje s Trećim Reichom, europskom velesilom, dolaze u poziciju utjecaja na gospodarstvo u Hrvatskoj. Nova vlast u svibnju 1945. ukinula je Društvo i uništila bogat arhiv "Hrvatskog radiše". Uništenje ovog arhiva, kao i arhiva Zagrebačke burze svakako nije slučajno.

2011. Križanje Draškovićeve, Hatzove i ulica kneza Mislava i kneza Borne

2011.

2011.

Spomenik Benedikta Kotruljevića (1416 - 1469.), Hrvata iz Dubrovnika, postavljen je ispred poslovnice PBZ-a i hotela Sheraton na uglu ulica kneza Mislava i Borne. Njegov rad "O umijeću trgovine" (Della mercatura et del mercante perfetto) prvi u svijetu opisuje poduzetništvo i njegovo funkcioniranje te cjelovito prikazuje dvojno knjigovodstvo.

1911. Tvornica pisaćeg pribora Penkala-Moster d.d.

Krenemo li Branimirovom od Draškovićeve prema istoku doći ćemo do ostataka bivših tvornica zagrebačkih židovskih poduzetnika: Union (J.Kraš) vlasništvo Slavka Deutza i Julija Koeniga, izgrađena 1911.; Penkala (N.Dimić) vlasništvo Eduarda/Slavoljuba/ Penkale i Edmunda Mostera, izgrađena 1911.; Prva hrvatska tvornica ulja (Zvijezda) vlasništvo obitelji Alexander, izgrađena 1916. Razvoju tih, a i kasnijih tvornica, zamah je davao židovski dionički kapital, posebno Hrvatske eskomptne banke.

2011. "Nada Dimić" (Penkala-Moster)

1895. – Bóroševa vulica (Gavro Bóroš, ministar zaslužan za izgradnju zagrebačkog Glavnoga kolodvora, ili "mađarskog otoka u Hrvatskom moru" kako su ga onda neki zvali);

1918. – Cesta B

1928. – Ulica kneza Branimira

1950? Okretište tramvaja ispred Tvornica ulja - Zagreb Crvena zvijezda u Branimirovoj ulici

2011.

2011. Branimirova tržnica i nekadašnje okretište tramvaja na Kanalu.

Kanal je u memoriji tisuća Zagrepčana i Hrvata ostao u neugodnom sjećanju nakon oslobođenja 1945.

(Nastavlja se)

Ljubomir Škrinjar

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Izvrsno! Poučno! — Crni Jahač 2011-11-09 19:52

Izvrsno! Poučno!
Citat:

Nova vlast u svibnju 1945. ukinula je Društvo i uništila bogat arhiv "Hrvatskog radiše". Uništenje ovog arhiva, kao i arhiva Zagrebačke burze svakako nije slučajno.

Uništili da sakriju trag kamo i komu je otišlo opljačkano. I da to eventualno ne bi morali vratiti.

"U Hrvatskoj imamo notornu činjenicu da nije bilo istrage niti se želi povesti istraga za nečuveni kriminal koji se dogodio kada je u sanaciju banaka uloženo 87,4 milijarde kuna, a onda su one prodane za samo 5,4 milijarde kuna. To je velika krađa, tu je netko debelo profitirao, tu se dogodio strašan kriminal, ali nitko za to ne odgovara niti ima ikakvih naznaka da će to pitanje ikada biti otvoreno. S druge strane, nedavno je saborski zastupnik Goran Marić upozorio da od 2000. do danas u hrvatski državni proračun nije uplaćeno 35 milijardi kuna poreza i doprinosa, a da za to također nitko nikada nije odgovarao. Postavlja se pitanje: tko je ovlastio ministra ili Poreznu upravu da suspendira zakon koji obvezuje da se moraju plaćati porezi i doprinosi? Tko je taj koji nekome smije reći: e, ti moraš, a ti ne moraš platiti?" - Ivan Miklenić

Prijavi Administratoru

#2 MONOGRAFIJA — dantun 2011-11-09 20:09

Ne bi trebalo predugo čekati s formiranjem radne skupine kulturnjaka iz HKV i šire, za pripravu monografije o Zagrebu unazad 150-tak godina, kako prikazani matgerijali vrlo poštovanog autora Škrinjara ne bi završili samo na hard diskovima ili CD-ima. Elektronika i zasloni i njihova vrhunska kvaliteta su jedno, a lijepa knjiga ipak sasvim nešto drugo, pogotovo za Zagrebčane u najboljim godinama. I zbog nostalgije za zaboravljenim četvrtima i starim vrijednostima koje je pomela uljudba, i zbog fascinantnih promjena koje se mogu zapaziti tek u usporednom prikazu staro/novo. Iako smo profesionalno bili vezani za Zagrebački velesajam, upravo današnja lepeza pokazala je da su nam neke vrlo iskoristive, povijesne fotografije, ostale skrivene i promidžbeno neiskorištene.. .Šteta što ZV ide putem, kojim ide...

Prijavi Administratoru

#3 Jooj, pa nemojte, bude navalil Boljunac! — javornov 2011-11-10 14:37

Gospon Crni jahač, molim vas nemojte o pljački hrvatskih banaka pri prodaji strancima a iz pera vlč Miklenića. Pa znate da je Škegro oduševljen tom genijalnom prodajom a Boljunac genijem - Škegrom. I sad se bu javil, rekel da je Zagrepčanec i onda navalil na sve nas koji Škegra smatramo ... mhm ... ne bum napisal.

Prijavi Administratoru

#4 HA,HA,HA!!! Red pred Unikonzumom 1982. godine! — zmijicamala 2011-11-10 17:29

Neki nas danas silom žele uvjeriti kako nam je u komunizmu i njihovoj tamnici naroda bilo bolje.
Mlađem čitateljstvu treba napomenuti da red pred Unikonzumom 1982. nije red za nekakvu luksuznu robu, radi se o najobičnijoj trgovini "špecerajem". No, dobro, možda u to vrijeme kava, detergenti, wc papiri i jesu bili luksuz, nije ih bilo dovoljno za sve.
Onaj volkswagen u prvom planu, to narodna milicija ureduje i pazi da drugarice i drugovi ne bi slučajno nešto prigovarali narodnoj vlasti koja nas je vodila u bolju i svjetliju budućnost.

Slika govori više od 1000 riječi! Zahvaljujem Vam na ovome.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#5 Monografija — Mislav 2011-11-10 18:20

Monografija je dobra ideja. Škrinjar bi trebao razmisliti o tako nečem.

Prijavi Administratoru

#6 Gradska klaonica, fotografija iz 1929. — zmijicamala 2011-11-10 18:43

Ne znam je li klaonica stvarno bila baš na tom mjestu ili je gosp. Škrinjar bio malo zločest. Malo sjevernije pa desno od roza zvijezdice bila je "Ledana", radili su led i na triciklima razvažali ga u blokovima po gradu za one nekadašnje "frižidere" bez struje. Pretpostavljam da je Ledana bila u nekakvoj vezi sa klaonicom, a roza zvijezdica, točnije desna strana roza zvijezdice je baš na onom mjestu gdje danas danonoćno dežura policajac, u onoj maloj kućici, ispred ulaza u kuću.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#7 Gradska klaonica i Ledara — LjubomirS 2011-11-10 23:11

Klaonica je doista bila za dlaku sjevernije od roza zvjezdice, koju sam bez imalo malicioznosti spustio malčice preblizu križanja sa Zvonimirovom. Ali ispalo je zgodno, i Zmijicamala je to uočila. Lokacija klaonice obuhvaćala je današnji kompleks stambenih zgrada od broja 19 do 29 u Baurevoj ulici (crvena strjelica) među kojime se nalazi i Dom grafičara na uglu s ulicom Brešćenskog, dok je "Ledana" bila nešto sjevernije u dvorištu današnje zgrade označene žutom strjelicom.


Klaonica je starija od Ledare, pa je moguće da se kasnije led rabio i u klaonici. Žao mi je što nemam fotku neke zagrebačke mesnice s klima uređajem, kakvi su bili u modi još do početka 60-tih godina prošlog stoljeća - mlaz vode na staklu prodavaonice.

Prijavi Administratoru

#8 Na konucu mi nije jasno gdje je bila klaonica — zmijicamala 2011-11-11 02:38

Crvena strjelica pokazuje parne brojeve u Bauerovoj!
"Naši stari" su govorili da je klaonica bila "tu iza mesnice" na uglu, danas frizerski salon koji se vidi na fotografiji. Ono što smo mi kao klinci zvali "ledana" je ona zgarda s velikim kolnim ulazom (Bauerova 19?), čini mi se da je to prvi ulaz sjeverno od zgrade na uglu s Brešćenskoga gdje je Mjesni odbor "Nadbiskup Antun Bauer" (Bauerova 21).

Pokušavao sam odgonetnuti onu fotografiju iz 1900. Onako kosi krov u lijevom donjem uglu, na tom potezu mi pada na pamet jedino katedrala. No fale mi oni šareni crijepovi koji su 1900. vjrojatno već bili na krovu (Bolle?), a postavlja se i pitanje na čemu bi to fotograf stajao. Osim toga, sjeverni dio Draškovićeve je 1911. već potpuno izgrađen i s katerdale bi se morala vidjeti (ako to nije onaj niz bijelih zgrada, no što je onda ono u Jurišićevoj, Pošta se je počela graditi tek 1902.). Kada bi imao točku s koje je fotografija snimljena, donekle bi mogao projicirati položaj klaonice za koju mi se ipak čini da bi trebala biti u onom bloku zapadno od znamenite zvijezdice i južno od Lopašićeve, baš kako crvena strjelica i pokazuje.

Možda je nekomu smiješno da se toliko bavim nekakvom klaonicom, no to je kvart u kojem sam odrastao i zanimljivi su mi svi detalji o kojima sam kao mali samo slušao, a sada i vidim gdje je što bilo, zahvaljujući izvanrednim reportažama Lj. Škrinjara na kojima sam mu izuzetno zahvalan.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#9 Koliko je meni poznato... — javornov 2011-11-11 09:43

Ledana je bila u dvorištu zgrade Bauerova 19. Devedestih je godina već bila zapuštena. Nekada kada je Radio Zagreb još bio na uglu Šubićeve, led su koristili i spikeri? Spikeri? Da, u lavor pod stol ljeti se stavljalo blok leda dovezenog u kolicima iz Bauerove. Spikeri su si hladili stopala na njemu. Zbog otapanja leda povremeno se čulo krckanje u eteru ili kad bi se led jače otopio pa zarotirao - čula se limena lupa. Ukratko, bio je to znak da se treba otići po novi blok leda...

Prijavi Administratoru

#10 Klaonica - Obavezatno skretanje udesno! — LjubomirS 2011-11-11 13:40

Pročitao sam u starim librama da je Gradska klaonica preseljena na lokaciju kojoj danas odgovaraju kč.br. 19 – 29 u Baurevoj ulici, i da je prokopani kanal do potoka Medveščak bio dug oko 300 metara. Jesu li ti podatci doista točni, i je li u međuvremenu promijenjena numeracija zgrada, ne znam.

Poštujte prometne znakove - Obvezatno skretanje udesno!

U zgradi do Mjesnog odbora "Nadbiskup Antun Bauer" (Bauerova 19) stanovao sam 16 godina. Iz tog kvarta pamtim vremena iz 1990., pa i današnjeg Predsjednika Hrvatske odvjetničke komore - Lea Andreisa koji je u spomenutom Temeljnom ogranku, s kupljenom “pumpericom” branio Hrvatsku one hladne siječanjske noći.
Panoramska fotografija datirana 1900. godinom (?) je snimljena s južnog tornja katedrale (vidi se i mali tornjić iznad glavne apside), a naziru se i glazirani crijepovi koji pri sljemenu krova nisu bili jako šareni. Onaj niz bijelih zgrada je Draškovićeva do križanja s Jurišićevom; Glavna pošta je izgrađena 1904., a dio stare Vlaške (Kurelčeva-Vlaš ka-Palmotićeva) je srušen od 1900. (ili 1901.) do 1904. Tako pročitah.

Kad već spominjem toranj katedrale valja reći da je 1990. neka “pametna glava” na njega namjeravala postaviti rezervni odašiljać TV-Zagreb. O tom i sličnim zaboravljenim događajima (i imenima!) iz tog vremena piše Hrvoje Hitrec u knjizi Lijepa moja: sjećanja jednoga domoljuba 1988-1992., objavljenoj 1992.

Prijavi Administratoru

#11 Led, spikeri i odašiljaći — LjubomirS 2011-11-11 14:24

Javornom piše o vremenu kada su si spikeri ledom hladili stopala na uglu Šubićeve. Možemo si samo zamisliti kako li je tek vruće bilo dečkima iz veze (Odašiljaći i veze) u potkrovlju te zgrade?! Možda je zbog te vručine jedan od njih uteko iz rodnog Zagreba u Ramljane, gdje se do danas hladi u mirovini

Prijavi Administratoru

#12 Ljubomir S — javornov 2011-11-11 17:22

Dečkima iz Odašiljača i veze i Centrali vodova mislim da ipak nije bilo tak vruće jer su si oni mogli otvoriti prozore i vrata za razliku od spikera u studijima. No nešto drugo me zanima: vaše numeriranje kuća u Bauerovoj. Sredinom 90-ih situacija je bila potpuno drugačija: broj 21 ( s MO i Lovačkim društvom "Zvir" i Auto školom ) bio je DESNA uglovnica a ne lijeva kako vi upisujete. No, kao što znate do 90-ih to je bila Kraševa ulica. Da li zbog toga dolazi do zbrke s kućnim brojevima? Mislim da se ni ulica Brešćenskog ( koju ste snimili ) nije tako zvala u 80-ima...

Prijavi Administratoru

#13 Javornov - Hvala! — LjubomirS 2011-11-11 18:21

Doista sam jutros krivo napisao kućni broj na uglovnici Bauerove i Brešćenskoga: treba pisati 23, a ne 21! Ostalo je točno, u što se možete uvjeriti pogledom na fotografiju s kućnim brojem, zapravo detalju fotografije iz prethodnog komentara


Ulica Breščenskoga se i 80-ih tako zvala, ali i prije Drugog svjetskog rata. Ako ne laže tlocrt grada s upisanim imenima ulica.

Prijavi Administratoru

#14 Ljubomir S — javornov 2011-11-11 19:24

Hvala i vama!

Prijavi Administratoru

#15 Ispravak - ledana — Ivanb 2011-12-02 03:51

Citat iz državnog arhiva u Zagrebu:
"Zagrebačka ledana dioničko društvo u Zagrebu upisana je 29. prosinca 1904. u Registar II. društvenih tvrtki Trgovačkog suda u Zagrebu (str. 436). Sjedište tvrtke bilo je u Zagrebu, u Klaoničkoj 9 i Bauerovoj 9. Društvo je utemeljeno prema pravilima od 21. prosinca 1904. Svrha tvrtke bila je proizvodnja i prodaja umjetnog leda i iznajmljivanje prostorija za hlađenje. "

Prijavi Administratoru

#16 ispravak za sliku — Ivanb 2011-12-02 03:58

i241.photobucket.com/albums/ff258/zdizajn/Untitled-2-3.jpg

Prijavi Administratoru

#17 Zahvala za ispravak — LjubomirS 2011-12-02 11:45

Zahvaljujem čitatelju Ivanb-u na priloženoj spojnici za sliku i ispravku netočnog navoda.


Doista je riječ o zgradi na uglu današnje Jurišićeve i Petrinjske ulice, a ne Draškovićeve i Jurišićeve kako sam napisao u reportaži zavaran sličnošću izgleda lokacije. Kao dokaz zablude prilažem tri isječka iz starih fotografija Trga bana Jelačića koje sam danas pregledao.


A u svezi ispravka adrese Zagrebačke ledane u Klaoničkoj (danas Bauerovoj) ulici mogu reći da adresa iz 1904. nije današnja adresa zgrade u čijem dvorištu se još uvijek nalaze ostaci ledane.

Prijavi Administratoru

#18 Tramvajska pruga 1898. — zmijicamala 2011-12-02 17:14

Zar je moguće da je tramvajska pruga iz Jurišićeve zavijala prema sjeveru da bi se onda opet spuštala prema jugu do Ilice?

Ledana
Današnja Bauerova 9 je ona zgrada na sjeveroistočnoj strani križanja sa Martićevom, trgovina Tehnocentar u koju se svako malo zaleti neki auto.
Ledana je svakako bila u dvorištu današnje Bauerove 19, ja mogu potvrditi da su od tamo izlazili tricikli s blokovima leda.
Tko zna jesu li se brojevi s vremenom mijenjali ili je netko negdje zaboravio upisati 1 ispred 9 ili je pak upravna zgarda bila sjeverno od današnje Martićeve.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#19 Zavijala prema sjeveru — LjubomirS 2011-12-02 18:24

Evo još jednog isječka fotografije Harmice iz 1864.(?) – cirkuski šator nalazi se na mjestu gdje će tek biti postavljen spomenik Jelačiću. Fotograf "sporne" fotografije najvjerojatnije se nalazio na mjestu označenom crvenom bojim, a buduća tramvajska pruga (žuto) doista malo zavija prema sjeveru.

Citat:

Zar je moguće da je tramvajska pruga iz Jurišićeve zavijala prema sjeveru da bi se onda opet spuštala prema jugu do Ilice?

Prijavi Administratoru

#20 Ovo pvi put vidim — zmijicamala 2011-12-02 18:49

Kao da je Jurišićeva malo južnije nego danas.


Bilo bi dobro da nam Ivanb, kad već ima pristup arhivu, veli tko su arhitekti ugaonih zgrada na početku i na kraju Jurišićeve. Kao da su rađene po istim nacrtima osim što ona u Draškovićevoj ima samo 3 prozora u Jurišićevoj.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#21 zgrade — Ivanb 2011-12-02 23:20

Nemam ja pristup nekom specijalnom arhivu, već slike koje imam su sa neta, iz muzeja grada Zagreba.. Naime, napravio sam jedan video sa usporednicama starog i novijeg Zagreba. U tom videu sam koristio ovu "spornu" sliku gdje sam stavio naslov Jurišićeva/Draš kovićeva. Nedugo nakon postavljanja videa na YT, dobio sam ispravak da je to krivo i da je to Petrinjska. Teško mi je bilo prihvatiti to, ali uz jako pomno praćenje slika, dosta proučenih slika, prihvatio sam tu činjenicu - jer je točna. 90% ljudi koji ima ovu sliku kažu da je to sa Draškovićevom. Pokušavao sam datirati ove zgrade i uspio sam samo ovu Elze fluid koja je sagrađena 1905/06.Na slikama koje datiraju 1919. je vidljiva zgrada HPBa koja je danas na čošku Petrinjske i Jurišićeve dok je ovdje ova "mlađa" iz 1913. Znači, unutar 5g je srušena ova sporna uglovnica i napravljena zgrada HPBa.Arhitekte tražim već neko vrijeme čim su mi ubacili bubu u uho da nije Draškovićeva i preko tih arhitekta sam htio odretiti godinu slike. Al eto, znamo otprilike i približno vijeme.
Vidim, tu mogu pisati i drugi tj svi. Razmišljam si da bi se priključio u sstvaranju i sudjelovanju kroz svoje tekstove i teme koje me zanimaju - stari i povijesni Zagreb. :)

Prijavi Administratoru

#22 Kuća u Jurišićevoj — zmijicamala 2011-12-02 23:31

Gradski oci srušili su čovjeku kuću na početku Jurišićeve pa se je ovaj sagradio istu na kraju ulice.

Ivanb
Za objavljivanje priloga kontaktirjte Uredništvo portala: urednistvohkv.hr

Sigurno ćete nam dati zanimljivog štiva.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#23 Suradništvo — Ivanb 2011-12-02 23:45

Pročitao sam sve o sudjelovanju na vašem portalu pa sam zato to i rekao. Ali vidjet ću kako ću biti sa vremenom. I nekako sam u zadnje vrijeme malo bez neke inspiracije za pisanje. A trebao bi početi :) Kad se odlučim, javim se svakako.

Prijavi Administratoru

#24 Video - Zagreb nekada i sada — Ivanb 2011-12-02 23:51

youtu.be/GF13rHXuu88 eto, da i vi vidite taj video :) (da se i tu malo pohvalim) ako smijem naravno.

Prijavi Administratoru

#25 Ivanb, — zmijicamala 2011-12-03 00:23

Sjajno pogođeni kutovi snimanja, osim tamo gdje bi se trebalo stati nastred ceste.
He, he, u Palmotićevoj je teško prijeći i preko zebre.
Meni se više sviđaju reportaže ovako na portalu od videa, mogu uspoređivati slike do mile volje.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#26 Video - Zagreb nekada i sada — Ivanb 2011-12-03 00:29

Pokušao sam biti na istom mjestu kao i fotograf starijih slika. Da, na neka mjesta je nemoguće stat na sredinu ceste :) I meni je draže na portalu, ali ovaj video je napravljen za sve one koji ne prate ovakve portale a vole Zagreb.Znači, za širu javnost. I video se može zaustaviti i proučavati slike tj usporednice. Skupio sam još slika za jedan video. Imate još nekoliko mojih videa tamo pa si i to pogledajte. Ako želite.

Prijavi Administratoru

Osvježi listu komentara

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

JComments