Od Ilice do Save - 2. nastavak

1902.

1898.

Toranj za vježbu vatrogasaca na Trgu bana Khuen-Hédervárya. U pozadini, na uglu Sveučilišnog i Héderváryeva trga, vidimo dio palače Obrtne škole.

Toranj (ujedno i vatrodojavna postaja) nalazio se otprilike na mjestu današnje Trgovačko-obrtničke komore i Novinarskog doma. Nekada je sličan vatrodojavni toranj bio postavljena i na Harmici.

1869. – Zagreb je dobio prvo Dobrovoljno vatrogasno društvo;

1910. – utemeljena profesionalna vatrogasna straža u novom vatrogasnom spremištu na Savskoj cesti;

1910. – utemeljena zagrebačka "Hitna pomoć" sa sjedištem u novom vatrogasnom spremištu na Savskoj cesti;

Julijeva parnjača iz 1889. (Tehnički muzej grada Zagreba, 2011.)

Julijeva parnjača, ili vatrogasna crpka za vodu na parni pogon, izrađena je u Beču, a rabili su je zagrebački vatrogasci.

1880. – Zbog čestih požara u Zagrebu donesena je odluka o zabrani pušenja lula na javnim mjestima: "Svakom pušaču lule na javnom mjestu, dotična mora se po gradskom stražaru oduzeti i uništiti." Za zabranu je glasovala većina zastupnika u Gradskoj skupštini.

1893.

Livada na kojoj će 1895. godine biti izgrađen veliki srednjoškolski kompleks muške Realne gimnazije (danas muzej Mimara) na Trgu bana Khuen-Hédervárya.

Uz sjeverni rub livade već su bile izgrađene palača Muške učiteljske škole, zgrada Zemaljske zaklade školskih knjiga i palača Obrtne škole (danas Muzej za umjetnost i obrt).

2011.

Palača Muške učiteljske škole (danas Ekonomski centar, do 1967. Klasična gimnazija) na uglu Klaićeve i Medulićeve ulice.

1902.

1895. – dovršena gradnja današnjeg Muzeja Mimara.

2011.

Današnje srednjoškolsko športsko igralište, koje se proteže od Mimare do zgrade Arhitektonskog fakulteta, omeđeno je sa sjevera Klaićevom, a s juga ulicom Kršnjavoga. Nekada su na ovom prostoru bile dvije ciglane i brojne radničke barake.

1911.    HAŠK – ČEŠKA 0:8

Iza "Mimare", na nogometnom igralištu Elipsa, odigrana je i utakmica između HAŠK-a (Hrvatski akademski športski klub) i reprezentacije Češke (Češki savez Footbalovi) u kojoj smo zgutali osam komada.

1880.

1880. – Vojska je poslije katastrofalnog potresa u Zagrebu podigla barake na "srednjoškolskom igralištu" tj. Ciglani.

1906. – vojničke barake su srušene;

1914. – početkom Prvog svjetskog rata ponovno su podignute vojničke barake;

1931.

1918. – barake su privremeni dom solunaša, srpskih vojnika s obiteljima koje Srbija nakon Prvog svjetskog rata naseljava u Hrvatsku i u Zagreb, pa se "Zagrebom šepure solunski borci u opancima i šajkačama."

1920. – u vojničke barake smještene su hrvatske izbjeglice iz Istre, s otoka i iz Zadra, koje su velikosrpski političari poklonili Italiji.

1931.

1931. – barake su zapaljene jer je to bio najjeftiniji način rušenja.

Zanimljivo je da su u barakama boravili i Vijetnamci koji su bili pomoćne čete francuske vojske (saveznice Srbije) . Nestankom baraka nestala je i zagrebačka "Kineska četvrt" ili "Kinesko" kako su je Zagrepčani počeli nazivati.

1935. – početak uređenja srednjoškolskog športskog igrališta nakon uklanjanja baraka;

1928. Pogled iz ptičje perspektive na "Srednjoškolsko igralište" (omeđeno žutim).

Desno vidimo Mimaru, a u sredini gore zgradu Sanatorija (danas Klinika za dječje bolesti, "Dječja bolnica").

1909. Sanatorij u Jelisavinoj ulici

1909. – izgrađen Sanatorij, privatna "Opća bolnica" sa 24 sobe i tri operacijske dvorane; od 1951. Dječja bolnica.

1926. – do te godine vozio je konjski tramvaj do Sanatorija.

2011. Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj

Klaićeva ulica je imala nekoliko imena: Tvornička ulica (1882.), zatim Ulica 1., Ciglana, Jelisavina, a 1929. dobila je ime po Vjekoslavu Klaiću.

2011. Roosveltov trg

1932.

1930. Novinarski dom

Živili novinari kućevlasnici! Živili graditelji! Živili radnici! – tekst na srednjoj tabli.

2011.

Današnji početak Savske ceste; na broju 1 (zgrada lijevo) nalazi se Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.

1920. Savska – Crnatkova, željeznički prijelaz, pogled prema jugu

1930.

1930. – izgrađen željeznički nadvožnjak kod križanja Crnatkove, Savske i Jukićeve ulice.

2011.

1920. Savska – Crnatkova, pogled prema sjeveru

2011.

1930.

2011.

1936.

1936. – Zagrebački zbor (preteča Zagrebačkog velesajma) preseljen iz Martićeve ulice na Savsku cestu (prostor današnjega Studentskog centra).

1936.

1936.

Njemačka je od 1936. godine poslovala s Kraljevinom Jugoslavijom isključivo preko burze u Zagrebu, industrijskim i gospodarskim središtem Jugoslavije.

Od "oslobođenja" 1918. Beogradu nije išlo u prilog priznati da je Zagreb imao burzu već 1907., odnosno da za osnivanje burze nije dobio odobrenje Beograda, pa se krivotvore povijesni podatci i navodi da je Zagrebačka burza utemeljena 1919. godine za Kraljevstva SHS.

2011. Tehnički muzej Grada Zagreba

1891. – spremište za tramvaje na mjestu današnjega Tehničkog muzeja.

1936. – novo tramvajsko spremište na Ljubljanici.

U posljednjem nastavku reportaže vidjet ćemo i nekoliko seksi fotografija snimljenih na savskom kupalištu u Zagrebu.

1890.

(Nastavlja se)

Ljubomir Škrinjar