Od Ilice do Save

Razlikuju li se seksualna aktivnost i ljubavni život Zagrepčana prije 120 godina i danas? 1891. godine središnje mjesto ljetnih druženja Zagrepčana bio je športsko-rekreacijski centar na rijeci Savi kod Savskog mosta, do kojeg su dolazili konjskim tramvajem prugom kroz Frankopansku i Savsku cestu. Povijesna Savska cesta se od 1783. godine protezala na cijelom potezu od Savskog mosta do Ilice. Dio te Savske ceste preimenovan je 1845. u Frankopansku ulicu, zatim je 1872. još malo skraćena Sajmišnim trgom, a 1895. i Trgom bana Khuen-Hédervárya.

2011.

Frankopanska ulica formirala se uz potok Tuškanac koji danas teče ispod gradskog asfalta. Ime je dobila 1845. godine po starohrvatskoj plemenitaškoj obitelji – Frankopan. Do tada je bila dio Savske ceste koja se protezala na cijelom potezu od Ilice do drvenog mosta izgrađenog 1783. na mjestu današnjega Savskog mosta.

1891. – tramvajskom prugom kroz Frankopansku i Savsku cestu povezan je Savski most i Predgrad Sava sa središtem Zagreba.

1893. Samostan Družbe sestara milosrdnica i crkva Sv. Vinka Paulskog

1841.- 1845. – "Samostan milosrdnih sestara družbe sv. Vinka od Paula obstoji od 5. rujna 1845., kada je na poziv za onda biskupa, kašnje nadbiskupa kardinala Gjure Haulika 6 sestara milosrdnica iz Insbruka u Zagreb došlo i odmah iste godine školu otvorilo. Sgrada je podignuta na 2 kata, a u sredini je namještena crkva sv. Vinka od Paula."

1995. – O 150. obljetnici dolaska prvih sestara u Zagreb, otvorena je u Gundulićevoj ulici Ženska opća gimnazija kao slijednica nekadašnje Ženske realne gimnazije ukinute 1945. godine.

1904.

1855. – Samostan milosrdnih sestara "u Zagrebu uzdržaje konvent o svojem trošku: Žensku učiteljsku školu, Višu djevojačku školu, Žensku obrtnu školu, Djevojačku pučku školu, Gojilište (internat, op.a.) za žensku mladež, Sirotište, Pjestovalište (dječji vrtić, op.a.) za djecu izpod 6 godina (djece je bilo 154 za g. 1890/1.), Penzionat za ostarijele gospoje u Vlaškoj ulici, itd."

Ženska obrtna škola – "Učevna osnova obsiže nauku u knjigovodstvu, dopisivanju, poslovnom računstvu, risanju, kućanstvu, krojenju i šivanju haljina i rubenine, umjetnom vezenju i vezenju rubenine, pletenju na stroju, kartonaži i pravljenju cvieća. G. 1890/1. bilo je na njoj 10 učiteljica i 111 učenica."

2011.

1864.

1856. – na livadi uz južno krilo samostana Milosrdnih sestara, i pokraj otvorenog korita potoka Tuškanca, izgrađena je zgrada namijenjena za Opću javnu bolnicu, koja to nikada nije postala.

1869. - 1881. – u zgradi "bolnice" je Državna tvornica duhana, preseljena 1881. u novu tvornicu u Tvorničkoj ulici (Klaićeva ul.): "U tvornici radi 650 radnika i radnica. Proizvadja se godimice do 45.000.000 smotaka i 750.000 klgr. pušenca duhana."(podatci iz 1890.g.)

1882. – srušena je visoka zidana ograda dvorišta ispred zgrade Sveučilišta zbog izravnog spajanja ulica Marovske (današnja Masarykova) i Prilaza (Gjure Deželića).

1882. – zgrada je dodijeljena Zagrebačkom sveučilištu (od 1900. Sveučilište Franje Josipa I.).

2011.

1906.

1864.

1864.

1864. – Trgovačko-obrtnička komora u Zagrebu organizirala je prvu Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsku gospodarsku izložbu. Obuhvatila je cijelo gospodarsko i kulturno stanje ondašnjeg Zagreba i cijele "trojedne kraljevine". Održala se mjeseca kolovoza, rujna i listopada 1864. godine u zgradi i dvorištu današnjeg Rektorata Sveučilišta.

1872. – 1890.

1872. – stočno sajmište premješteno je s današnjeg Trga Nikole Šubića Zrinskog, koji se tada preuređuje u perivoj, na livadu ispred tvornice duhana "u more blata kroz koje se je i čizmama težko gazilo".

1872.- 1890. – Trg je dobio ime Sajmište - gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom na sjevernom dijelu trga.

1888. – Sveučilišni trg

1890. – Sajmište preseljeno na istočni rub grada, na mjesto budućeg Trga Petra I. oslobodioca (današnji Trg žrtava fašizma).

1891. – Sveučilišni trg uređen za gospodarsku izložbu; natkrit potok Tuškanac; popločane prilazne ulice Marovska i Prilaz

2011.

1922. – Wilsonov trg (američki Predsjednik)

1930. – Trg kralja Aleksandra (srpski kralj)

1938. – Kazališni trg

1941.-1945. – Trg I.

1946. – Trg maršala Tita

1891. Braća Dalmatinci na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi ispred Sveučilišta.

1891. – Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba, u organizaciji Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva i Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu, održana je na prostoru Sveučilišnog trga. Ban Dragutin Khuen-Héderváry svečano ju je otvorio 15. kolovoza. Preteča je Zagrebačkog zbora, te kasnije Zagrebačkog velesajma.

Spomenik Andrije Kačića-Miošića u Ilici "odkrit je svečanim načinom dne 26. kolovoza 1891. na godišnjicu odkrića istoličnoga spomenika u Makarskoj, i ujedno dana obće radosti, kada su se u Zagrebu desila braća Dalmatinci, koji su posjetili Jubilarnu gospodarsko-šumarsku izložbu hr. sl. gospodarskog družtva."

1891. Pogled prema jugu (lijevo Učiteljski dom, u sredini otraga zgrada Hrvatskog sokola - danas Mažuranićev trg).

Jubilarna II. gospodarska izložba imala je 22 paviljona, 11 kioska, 4 suše i pčelinjak, i 450.000 posjetitelja (1890. u Zagrebu je popisano samo 40.268 duša). Izložbu su ovjekovječili zagrebački fotografi Ivan Standl i Hinko Krapek.

1891. Izložbeni pčelinjak u dvorištu zgrade Sveučilišta

1891.

2011.

1885. – izgrađen Hrvatski učiteljski dom (danas Školski muzej) na uglu Sajmišta i Kukovićeve ulice

1891.

1891.

Prva javna uporaba električne energije - zgrada Rektorata i izložbeni prostor bili su osvijetljeni brojnim žaruljama.

1891.

2011.

1878. – izgrađena palača Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva (biskup Juraj Haulik mu bijaše prvim predsjednikom, 1841.); imala je bočno dva paviljona u kojima su se održavale izložbe.

1891.

Seksualna aktivnost i ljubavni život Zagrepčana prije 120 godina i danas mogu se rekonstruirati iz statističkih podataka. Prije 120 godina Zagrepčani su bili "najživahniji" u srpnju, dok im danas "više leži" prosinac.

1891. – poroda (živih i mrtvih) bilo je 1476; najviše poroda bilo je u veljači (137);

*1891. – fetalni i perinatalni pomor (mrtvorođeni) iznosi 126;

2010. – poroda (živih i mrtvih) bilo je 12.976; najviše poroda bilo je u srpnju (4165);

*2010. – fetalni i perinatalni pomor iznosi 169;

1891. – vjenčanja bilo je ukupno 384; najviše u veljači(!)

*Po dobi bilo je najviše zaručnica između 21-25 godina, a zaručnika između 26 – 30 godina; najviše zaručnika bilo je iz staleža poljodjelaca, obrtnika i trgovaca.

1891. – u Zagrebu glavni je uzrok smrti tuberkuloza (pluća, utroba itd.)

1891.

1891. Vodomet je na Sveučilišnom trgu ostao do iduće godine.

1891.

1890.

1882. - 1888. – građena Kraljevsko zemaljska obrtna škola (danas Škola primjenjene umjetnosti i Muzej za umjetnost i obrt)

2011.

1993.- na pročelje Škole za primjenjenu umjetnost i dizajn postavljene spomen ploče i poprsja Hermana Bolléa i Isidora Kršnjavog (1845. – 1927.), rad prof. Ante Despota.

2011.

Spomen ploča:

Arhitekt, zaslužni graditelj Zagreba i pedagog, Herman Bolle 1845.-1926. zaslužan za ustrojstvo Kraljevske zemaljske obrtne škole (1882) kojoj bijaše ravnatelj trideset i dvije godine.

10. prosinca 1993.

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna

Družba "Braća hrvatskoga zmaja"

1894.

1895.

2011.

1895.

Helmer-Fellnerova zlatna zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta svečano je otvorena 1895. godine u nazočnosti cara i kralja Franje Josipa I.

1995. – 3. svibnja srpski raketni projektil s kazetnom bombom oštetio je kupole na zgradi HNK.

2008.

Zdenac života, djelo kipara Ivana Meštrovića, nalazi se na Sveučilišnom trgu od 1912. godine.

2011. Članovi KUD Gornje Vrapče iz Zagreba

1902. Trgovačko-obrtni muzej (danas Etnografski muzej).

1903. Trgovačko-obrtnička komora i Trgovačko-obrtni muzej

"Pripomenka: Sa kopanjem temelja muzejalne i komorske sgrade započelo se je dne. 5. kolovoza 1902., a do konca godine 1902. stavljene su obie sgrade pod krov. Komorska palača biti će otvorena mjeseca listopada t.g., dočim će svečano otvorenje muzeja usliediti tek na godinu, dokle se provede unutarnja uredba prostora..."

2011.

<

2011.

Las chicas, un momento por favor!

2011.

1908. – namješten na Sveučilišnom trgu kasnobarokni Fernkornov kip Sv. Jurja u borbi sa zmajem (1867. bio je postavljen na ulazu u park Maksimir, a 1884. premješten na Strossmayerov trg)

1902. Trg bana Khuen-Hédervárya

1895. – Dovršen je veliki srednjoškolski kompleks muške Realne gimnazije na Trgu bana Khuen-Hédervárya.

2011. Rooseveltov trg

Od Rooseveltovog trga pa dalje prema jugu do Save vodi nas Savska cesta. Nekada je među djecom u Zagrebu bila popularna pjesmica kojom se biralo tko će u igri "žmiriti" ili "loviti"

- Ide patka preko Save, nosi pismo navrh glave, u tom pismu piše, ne volim te više!

(Nastavlja se)

Ljubomir Škrinjar

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Svjetlopisi — Benedictus 2011-10-09 19:32

Kolega Škrinjar! Samo tako dalje! Ovo je fascinantno, isti prostor u razna vrjemena pomaže nam u sebi nadvladavati prokletstvo vrjemena. A da ne govorim o čarima našega grada. Te premda ne vjerujem u "progres", nekakav napredak jest zamijeniti blato asfaltom itd.

Prijavi Administratoru

#2 Gospodine Škrinjar — Marcus 2011-10-09 20:10

... a zar nema ništa lijepoga i vrijednoga što biste mogli pokazati iz vremena Jugoslavije, i prve i druge?
Čime se one i njihovi vlastodršci mogu pohvaliti osim što su Hrvatsku imali za kravu muzaru?

Prijavi Administratoru

#3 Zanimljivo — Boljunac 2011-10-09 20:47

Vratilo me u vrijeme kad sam tu svakodnevno pješačio.
Prava je uživancija gledati te slike.
Iako nema niti jedne fotografije iz toga vremena.

Prijavi Administratoru

#4 Slovenski Ustav — Crni Jahač 2011-10-09 20:56

3. listopada 2011. slovenski Ustavni sud je zabranio nazive ulica s Titovim imenom. Ističu kako je davanje imena ulicama ili trgovima u Sloveniji koja je već 18 godina samostalna država po nositeljima nedemokratskog režima iz bivše SFRJ u suprotnosti s načelom ljudskog dostojanstva koje je ugrađeno u slovenski Ustav.

Prijavi Administratoru

#5 Koliko trebamo još čekati — Boljunac 2011-10-09 21:01

Koliko ćemo norati čekati za skidanje imena MT zločinca s trga toliko bogate prošlosti.

Je li taj zločinac možda igradio zgradu Sveučilišta ? Kazalište ? Što je taj tu izgradio ? Na cijelom trgu je u njegovo doba podignuta jedna zgrada koja je kao prenesena iz Amerike u Zagreb. Na slikama se ta zgrada nikada ne vidi. Valjda da sakrije "šaku u oko" ? Znam da če mnogi reći da se staklo i alumijij dobro uklapaju u Trg, ali meni ne izgleda tako. Iako se nisam uzrujavao zbog nje.

Prijavi Administratoru

#6 TITO JE LUD — LjubomirS 2011-10-09 21:18

Sjetio sam se dviju sličica iz dobrih starih vremena.

Prva je vezana uz "grafit" na zidu stare vojničke pekarnice srušene prigodom gradnje hotela Inter-Continent al (današnji Westin), preko puta kojega je i danas osnovna škola.

Jedan od klinaca iz te škole, danas sveučilišni profesor u Zagrebu, je na spomenutom zidu kredom napisao "Tito je lud", misleći pritom na klinca iz razreda s tim imenom, a ne na maršala. Još iste večeri su on i njegovi roditelji privedeni u Đorđićevu na "informativni razgovor".

Sličnu glupost sam kao klinac napravio i ja, zbog koje je majka tankom šibom od jorgovana "ubila u meni Boga". Naime kaj. Pred milicajcem sam se na ulici pohvalio da i ja doma imam pištolj kao i on (a zapravo se radilo o dječjem pištolju na strelicu s onom gumom koja se zalijepi na staklo, ili čelo ). Sljedeće jutro, sjećam se da je još bio mrak, došli su "drugovi" u premetačinu stana tražeći pištolj…

Prijavi Administratoru

#7 Premetačine — Benedictus 2011-10-10 08:49

Citat LjubomirS:

Sjetio sam se dviju sličica iz dobrih starih vremena.

Prva je vezana uz "grafit" na zidu stare vojničke pekarnice srušene prigodom gradnje hotela Inter-Continental (današnji Westin), preko puta kojega je i danas osnovna škola.

Jedan od klinaca iz te škole, danas sveučilišni profesor u Zagrebu, je na spomenutom zidu kredom napisao "Tito je lud", misleći pritom na klinca iz razreda s tim imenom, a ne na maršala. Još iste večeri su on i njegovi roditelji privedeni u Đorđićevu na "informativni razgovor".

Sličnu glupost sam kao klinac napravio i ja, zbog koje je majka tankom šibom od jorgovana "ubila u meni Boga". Naime kaj. Pred milicajcem sam se na ulici pohvalio da i ja doma imam pištolj kao i on (a zapravo se radilo o dječjem pištolju na strelicu s onom gumom koja se zalijepi na staklo, ili čelo ). Sljedeće jutro, sjećam se da je još bio mrak, došli su "drugovi" u premetačinu stana tražeći pištolj…

A meni su tako došli njemački demokratski drugovi kada smo u emigraciji rušili jugu: petnaest redarstvenika, čak s dadiljom za dijete i psom, autobusno se dovezlo, tragajući za arsenalom oružja, jer su u našem glasilu vidjeli našu sliku s puno suvremenog oružja, nisu znali da je snimljena na vojnom Danu otvorenih vrata. Kazao sam da imamo puno različitog oružja u obližnjoj šumi, a oni su uzvratili da nemaju nalog za premetačinu šume. Ovo kao asocijacija na spomen "premetačine" i "jugoslavije" u tekućem dijalogu.

Prijavi Administratoru

#8 Lijepo — bosanac 2011-10-10 09:15

Vidi se da glavni grad svih Hrvata drži do tradicije i čuva starine. Zagreb je dobro uređen grad,možda mu ne bi bilo suvišno malo više nacionalne samosvijesti i odlučnosti. Gay parada je nedostojna za jedan takav grad, na javno ispoljavanje seksualnih devijacija ne mogu pristati.

Prijavi Administratoru

#9 Hvala — Marcus 2011-10-10 09:51

Gospodinu Škrinjaru najljepša hvala za divne slikovne reportaže pomoću kojih sve bolje upoznajem Lijepu našu. Pregledao sam već sve iz arhiva ovdje na portalu, pojedine reportaže i više puta.

Prijavi Administratoru

Osvježi listu komentara

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

JComments