Svaštara 
Kalkulator
Pacman
Udruga 
Upute
Stanovnike Vlaške ulice muči kreketanje žaba
Stanovnici Vlaške ulice u Zagrebu predali su Gradskom poglavarstvu peticiju kojom mole da se riješi problem sa žabama, jer ih "kreketanje nebrojenih žabah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno muči." (1870.) Uvjereni smo da bi današnji stanovnici Vlaške, jedne od najstarijih ulica grada Zagreba, koja se spušta s Kaptola u istočni dio zagrebačkog Donjeg grada, radije slušali kreketanje žaba nego "kreketanje automobila".
1864.
Godine 1729. biskup Branjug počeo je graditi barokni (Nad)biskupski dvor (Vlaška ulica br. 1). "Ovaj dvor, kako danas obstoji, sa stolnom je crkvom jedan od najljepših starovječnih gradjevnih spomenika grada Zagreba."
2011.
1902. Kuća "Lacković" u Vlaškoj ulici br. 5
O baroknoj kući "Lacković", prislonjenoj na zid vrta nadbiskupije, kruže misteriozne priče, a jednu je ispričala i Marija Jurić Zagorka u romanu "Republikanci".
2011.
Manje je poznato da je 1789. godine povišena stara ("gornja") Vlaška ulica, i da je prigodom navažanja zemlje oštećena katnica satnika Ivana Lackovića, tj. zatrpano je prizemlje s ulične strane. Oko nadoknade troškova popravka i preinake utonule kuće u prizemnicu vodio se sudski spor, a prvobitna kovana ulazna vrata su danas izložena u Muzeju grada Zagreba.
2011.
Kuća "Lacković", uz koju neki vežu i zidarsku ložu Prudentia (odnosno Zur Klugheit) kojoj je pripadao i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, ostala je do danas jedina neobnovljena (i nenastanjena) kuća u staroj Vlaškoj ulici!
1930.
2011.
2011.
Budući "Ban centar" na uglu Vlaške i Kurelčeve ulice.
2006.
1897.
Ugao Jurišićeve i Ružične (danas Kurelčeve) ulice - most na potoku Medveščaku!
2011.
Ugao Jurišićeve (nekoć zvana Puževa ulica) i Kurelčeve ulice.
1901.
Ugao Ružične i Vlaške ulice - kovačnica i poznata gostionica "K bieloj ruži".
1901.
Kuća na desnoj strani fotografije naslonjena je na gostionicu "K bieloj ruži" (koju vidimo na prethodnoj fotografiji).
2011.
Premještanjem potoka Medveščaka u ribnjačku dolinu 1898. godine, te otkupom kuća (1900.) i njihovim rušenjem (1901.) izveden je veliki rekonstrukcijski zahvat u staroj Vlaškoj ulici. "Nestade jednog od najstarijih gradskih prediela, koji je Zagrebčanima prošlog vieka bio dobro poznat sa svojom Bielom ružom i Medičarskim podrumom."
1860.
Žitelji malenog sela koji su obitavali u udolini južno od zidina katedrale spominju se još davne 1198. godine kao "hospites de vico Latinorum".
Bilo je to "Latinsko selo", odnosno Laška ili Vlaška ves, koja se do 16. stoljeća izdužila u današnju staru Vlašku ulicu (od Bakačeve do Draškovićeve ulice).
Rimljani su romanizirane Kelte iz Galije nazivali "Volcae" (spominje ih i G.J. Cezar), a Germani "Wallach/Wallhos" . Kasnije taj naziv postaje u Germana opće ime za romanizirana plemena i sve Romane. Naziv "Vlah" za zatečene starosjedioce ("Latine") u Zagrebu, i to baš u najvećem njihovom naselju, u današnjoj Vlaškoj ulici, prihvatili su i doseljeni Hrvati. Do kraja 12. stoljeća bilo je još dosta Latina osobito Talijana iz Furlanije u Zagrebu. Upravo od Latina nastalo je ime Laška, odnosno Vlaška ves (selo), kao i ime brda Laščina na kojem su nekada bili vinogradi, a danas bolnica Merkur.
1899.
1902.
Godine 1904. na praznom zemljištu (omeđenom Kurelčevom, Vlaškom, Palmotićevom i Jurišićevom ulicom) izgrađen je stambeni kompleks i nova zgrada Pošte s pročeljem u Jurišićevoj ulici.
1929.
Ugao Vlaške i Palmotićeve ulice - stajalište autobusa za (prigradska naselja) Šestine i Čučerje.
2011.
1931.
2011.
2011.
Prošireno križanje Vlaške, Branjugove i Palmotićeve ulice ima značaj malenog trga.
1925. Stajalište autobusa za Šestine i Čučerje
1925.
2011.
U ovom dijelu Vlaške ulice rodio se 14. XI. 1838. hrvatski romanopisac August Šenoa. Na mjestu gdje danas stoji spomenik Augustu Šenoi nalazio se obelisk, koji je postavio zagrebački biskup Alagović 1835. godine prigodom završetka uređenja biskupskog perivoja Ribnjak.
1870.
Istočni portal nadbiskupskog vrta s vrtlarevom kućicom. Obelisk je srušen u ljetnoj oluji 1875., i nije obnovljen.
1925.
1939.
2011.
1920.
"Nadbiskupsko sirotište (orfanotrofij, op.a.) utemeljeno je god. 1827. za uzgoj i obskrbu gimnazijalne mladeži. Kraj zgrade nalazi se kapela sv. Martina, a do ove dvor župnika sv. Petra. U dvorištu sirotišta nalazila se je do god. 1839. nadbiskupska ubožnica. Gdje je sada ovo sirotište bio je već početkom XIII. vieka Dominikanski samostan s ovećom crkvom sv. Nikole."(1892.)
U orfanotrofiju su boravili dječaci od 1. do 6. razreda gimnazije. U školu su išli na Kraljevsku gornjogradsku gimnaziju na Katarinskom trgu.
2011.
1913.
Križanje Vlaške i Draškovićeve ulice iz vremena gradnje Schlosserovih stuba na Šalatu, i gradilišta hotela s kupalištem i restoranom tvrtke "Manduševac". No tvrtka je propala pa se kasnije, godine 1921., počela tu graditi zgrada "Slavenske banke" u kojoj je danas FINA.
2011.
2011.
"Trg svibanjski žrtava 1995." i spomen-ploča na zgradi FINA-e podsjetnik su na domače Srbe koji su iz Petrinje raketirali Zagreb 2. i 3. svibnja raketnim sustavom "Orkan".
1995.
U raketnim napadima s kasetnim punjenjem (tzv. zvončići) na civilne ciljeve u Zagrebu poginulo je šestero ljudi, a 205 ih je ranjeno, 39 teško i 136 lakše.
Godine 2011. ravnatelj Hrvatskog radija Zoran Mihajlović, koji je sasvim slučajno Srbin, proslavu Oluje naziva Ustaškim dernekom (opširnije: Reagiranje na laži Jugoslovenke Silvije Luks)
1907.
2011.
1935.
2011.
1907.
"Penzionat za ostarijele gospoje (katnica na fotografiji desno, op.a.), u kojem ove za umjerenu mjesečnu plaću dobivaju podpunu obskrbu i njegu sa stanom. Sgrada je vlasničtvo konventa Samostana milosrdnih sestara iz Frankopanske ulice."
2011.
1864.
"Vojnička bolnica ima dvije velike zgrade, od kojih jedna stoji kraj ulice. Ova se rabi za pisarne i vojarnu. Druga, veća zgrada, koja stoji u dvorištu i koja služi za bolnicu (220 kreveta, op.a.) sagrađena je g. 1856."
2011.
1868.
1938.
2011.
1590 – 1597. – drvena crkva Sv. Petra u Vlaškoj ulici; okolo crkve groblje;
1677. – nova zidana crkva; okolo crkve groblje;
1770. – crkva obnovljena, podignut zvonik;
1788. – austro-ugarski car Josip II. od crkve učini vojno skladište;
1795. – crkva obnovljena;
1889. – H. Bollé izradio projekt za novu crkvu Sv. Petra;
1926. – gradi se nova crkva po starom projektu H. Bolléa;
1933. – nova crkva posvećena; današnji izgled crkve Sv. Petra u Vlaškoj ulici.
2011.
Vlaška ulica završava kod Kvaternikovog trga, nekadašnjeg Međašnog trga gdje je bila mitnica i okretište konjskog tramvaja 1891. Na Vlašku ulicu nastavlja se Maksimirska cesta kojom je 1892. počeo prometovati konjski tramvaj do okretišta ispred ulaza u "Perivoj Maksimir".
(Nastavlja se)
Ljubomir Škrinjar
Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.
Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća
Zadnje vijesti
- Udruga pravnika Vukovar uputila pismo Milanoviću .................(24. svibnja 2012.)
- Karamarko: HDZ osniva vladu sjeni; Ante Sanader kooptiran u Predsjedništvo .................(24. svibnja 2012.)
- HDSSB: Vlada ruši mostove hrvatskog jedinstva .................(24. svibnja 2012.)
- Splitski intelektualci: Organizirat ćemo antigay paradu! .................(24. svibnja 2012.)
- Amnesty International i dalje zahtjeva istrage protiv Vladimira Šeksa i admirala Domazeta .................(24. svibnja 2012.)
- Povratak Denisa Latina .................(23. svibnja 2012.)
Zadnji komentari na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća
- Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Vjerojatno misliš na ovo od 6. svibnja: hkv.hr/.../... (http://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/11482-kujundi-i-prgomet-trae-produenje-roka-za-potpise-.html#comment-...
24.05., 17:25, zmijicamala - Nema li stvarno novca za Pelješki most?
Republika Tunelska Joso, ovde Niklić, ja sam ti novi bre predsednik! Ma nema bre da brineš za Tadića, mi smo ko braća; on pripremi, ja dovršim. Kako šta, pa SAN...
24.05., 17:24, triarios - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
generaly, generalno si pogriješio.
24.05., 17:21, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Nego reci ti meni, zmijicamala, što misliš o žurnom koptiranju Ante Sanadera u Predsjedništvo HDZ-a od strane Karamarka?
24.05., 17:09, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
zmijicamala, potraži sam na Portalu taj članak o Karamarku i Kujundžiću, pa vidi svoj komentar kad si napisao, čini mi se samo četiri riječi: Ja sam za Jadrank...
24.05., 17:03, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Europragmatik bi možda bilo preciznije. Pozdrav vaš zmijicamala
24.05., 17:02, zmijicamala - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Kolduš, za Boga milog, nemoj tako. Možemo se slagati ili ne sa zmijicomalom oko nekih političkih pitanja, ali ne nikako dovodit u pitanje nečiji osobni integri...
24.05., 16:59, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
je primitivac, Jadranka umišljenim egom sama sebe pokopava. Ni pod razno Jusipović ne podržava Karamarka nego se zajedno s ljevicom i Bolkovićem pribojava jake ...
24.05., 16:56, generaly - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Vjerojatno je moja najčešća rečenica u kampanji bila "neka si hadezeovci sami izaberu predsjenika/cu" . Nije bilo pristojno da mi sa strane sugeriramo koga bi s...
24.05., 16:53, zmijicamala - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Koliko znam, svi smo na Portalu bili za prof. dr. Milana Kujundžića, osim tebe koji se se izjasnio za Jacu, iako si kasnije probao eskivirat svoj komentar kaza...
24.05., 16:48, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Zmijicamala je: ili udbaški agent provokator, ili duševni bolesnik. Nema treće mogućnosti.
24.05., 16:47, Kolduš - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Nu, za jednog purgera, nisi loš domoljub, ali smo ipak mi Južni Hrvati za mrvicu bolji. Ha, ha, ha.
24.05., 16:43, Jedino Hrvatska
KOMENTARI ČITATELJA
A sada još nešto što zavrijeđuje pozornost: kako je Vlaška ulica u Zagrebu dobila ime? Je'l po Vlasima ili po nečem drugom? I kada je dobila to ime? Nek se jave poznavatelji - povijesničari! Bilo bi i o tome zanimljivo nešto naučiti, pročitati!?
I još nešto o kući satnika Lackovića: Vidljivo i iz starih fotografija da se kuća kasnije preimenovala u kuću obitelji plemenitih Žigrovića. Manje je znano da je iz te obitelji potekao i svećenik Matija pl. Žigrović. Bio je župnik u Gornjem Jesenju, Hrv. zagorje. Partizanski ubojice u srpnju 1943.g. krvoločno su ga mučili, zavezali za konja i naglavačke ga vukli iz Gornjeg Jesenja do Golubovca (oko 20-tak km) te ga tamo zvjerski dotukli. Podaci u njemu su objavljeni u Martirologiju don Anto Bakovića, str. 745-746. Čak je dostupno i nekoliko njegovih posmrtnih fotografija iz kojih je vidljivo kako mu nedostaje dio lubanje. Manje je poznato je li povezan s vlasništvom kuće koja se nalazi danas napuštena, trošna i ruševna u samom srcu Zagreba, podno kaptolskih dvora, na adresi Vlaška ul. br. 1.
Prijedlog don Anto Bakovića je bio - obnoviti kuću i pretvoriti je u Institut Hrvatskog martirologija, koji bi nastavio istraživati komunističke žrtve i stradalnike nad hrvatskim svećenstvom. Ideja je blistava, nevjerojatno povijesno utemeljena i doista bi je trebalo realizirati. U interesu je to hrvatskog naroda i rasvjetljavanje njegove sveobuhvatne mučeničke povijesti. S nedalekim Muzejem Alojzija Stepinca činila bi izvanrednu povezanu cijelinu.
Ne zaboravimo svoju lijepu ali i bolnu povijest, koju nam je tako romantično prikazao naš harni Ljubomir. Hvala Ljubomire još jednom. Malo je kome poznato, koliko vremena i truda treba uložiti da se jedna ovakva reportaža i ostvari.
Hodočasnik
Od kud ime Vlaška? To piše u reportaži:
Rimljani su romanizirane Kelte iz Galije nazivali "Volcae" (spominje ih i G.J. Cezar), a Germani "Wallach/Wallho s" . Kasnije taj naziv postaje u Germana opće ime za romanizirana plemena i sve Romane. Naziv "Vlah" za zatečene starosjedioce ("Latine") u Zagrebu, i to baš u najvećem njihovom naselju, u današnjoj Vlaškoj ulici, prihvatili su i doseljeni Hrvati. Do kraja 12. stoljeća bilo je još dosta Latina osobito Talijana iz Furlanije u Zagrebu. Upravo od Latina nastalo je ime Laška, odnosno Vlaška ves (selo), kao i ime brda Laščina na kojem su nekada bili vinogradi, a danas bolnica Merkur.
Dobra večer !
Šetnja Zagrebom
Auktor Zlatko (Aurel) Dianek
S´ poštovanjem
Laka noć !
U srednjem vijeku su Hrvati (i ostali Slaveni) Vlasima nazivali sve Romane, pa tako i Talijane.
Inače, u poljskom jeziku se i danas "Talijani" kaže Vlasi (Włosi). Poljski naziv za Italiju je Wloska (tj. Vlaška).
Sredinom 18. st. mnogi pravoslavci iz Dalmacije (uglavnom posrbljeni Vlasi) su se zbog nesuglasica sa mletačkom vlašću iselili u tadašnju Hrvatsku pod austrijskom vlasti, a dio čak u Rusiju.
Postoji izvanredna knjiga M. Bogovića "Katolička crkva i pravoslavlje u Dalmaciji" koja dosta pojašnjava odnose katolika i pravoslavaca u mletačkoj Dalmaciji, Rima, Venecije i filadelfijskog arhiepiskopa u Veneciji, o etničkim Grcima u Zadru, Šibeniku i Hvaru te kako su pravoslavni Vlasi izbjegli iz Bosne u Dalmaciju postali Srbi. I još puno drugih lipih stvari!
Pozdrav vaš zmijicamala
Inače, i u Vinodolskom zakonu se talijanski jezik naziva "vlaški".
Važna razlika između katoličkih i pravoslavnih Vlaha je bila u tome što su katolički Vlasi živjeli zapadno od Drine, još prije dolaska Turaka, dok pravoslavni Vlasi dolaze iz unutrašnjosti Balkana zajedno s Turcima (uglavnom, kao njihove pomoćne čete).
I još nešto, ti Vlasi nisu "s vremenom" asimilirani u Srbe i Hrvate.
Do njihove asimilacije (katolički Vlaha u Hrvate, i pravoslavnih u Srbe) je došlo u 19. stoljeću, više-manje odjednom, a ne postupno.
Sve do duboko u 19. st. je postojala jasna distinkcija između Hrvata, Vlaha i Srba.
Ali, eto, barem su istarski Vlasi (Ćići) uspjeli sačuvati zasebni identitet i svoj jezik.
No, to sve nema veze s Vlaškom ulicom u Zagrebu, jer ista nije dobila ime po balkanskim Vlasima, već po talijanskim trgovcima koji su tamo bili nastanjeni.
Nisam nigdje pronašao da su talijanski trgovci u 12. st. došli u Zagreb, osim kod prof. Nade Premar. No, prof. Nada Premerl iz Muzeja grada Zagreba je prof. povijesti umjetnosti i njemačkog jezika, a polje djelatnosti joj je "povijest umjetnosti, povijest središta Zagreba krajem 19. stoljeća".
Da se je u Vlaškoj vesi radilo o starosjdilačkom stanovništvu, (Vlasi, Lasi, Latini, Morlaci... kako ih je već tko nazivao) govore arheološki nalazi i toponomi u okolici Zagreba.
Andautonia (1.-4. st.), 20-tak km jugoistočno od Zagreba, rimski grad sa popločenim ulicama, kanalizacijom, luksuznim javnim i stambenim zgradama, kupalištem, nekropolom... "centar autohtonog stanovništva".
andautonia.com/.../...
50-tak km zapadno od Zagreb je Laška vas, još par km dalje su Laško i Rimske Toplice.
Dr. V. DEŽELIĆ ST.: ZAGREBAČKA VLAŠKOULIČKA OPĆINA: "Već otprije tvrdili su mnogi, da je Zagreb postojao u rimsko doba. Sudili su to pako po mnogim podzemnim cijevima, što su se u Zagrebu našle, kojima je voda tekla, a naša povijest ne zna, kada su građene, niti da bi ih gradili Hrvati. Našlo se je rimskih novaca već više puta, tako u Opatovini, kad se kopalo temelje za pučku kuhinju, zatim u Opatičkoj ulici, na prebendarskoj livadi, kod potoka Medveščaka, (kasnijem Sajmišiu), u Tuškancu i napokon u Novoj vesi u vrtu Marmna Sege, a i godine 1868. na zagrebačko-žaka njskoj željezničkoj pruzi u ravnoj crti napramu ulazu u Maksimir. Bili su to novci cara Konstantina Velikoga (g. 306.-337.), njegova sina Konstancija II. (g. 337.-361.) i Valentinijana III. (g. 425.-455.). Na temelju toga ustvrdio je Tkalčić g. 1889. da je već u IV. stoljeću, ako i u neznatnom broju bilo stanovnika, na današnjem zagrebačkom tlu.
Deset godina poslije te Tkalčićeve tvrdnje g. 1899.izvodila se je kanalizacija u starom sada napuštenom koritu potoka Medveščaka u Zagrebu. I sad su radnici u ulici Potok naišli češće na pojedine predmete i novce. Nalazom od g. 1899. potvrdilo se je samo uvjerenje, da je u Zagrebu u rimsko doba bilo stanovnika. U svom članku: »Stari novci iz potoka Medvešćaka u Zagrebu« spominje naš zaslužni arheolog te novce i veli: »Novci iz Medvešćaka u toliko su instruktivni, što nam pokazuju, kada su sve obale »potoka« bile nastavane, tako da su se pojedini novci mogli izgubiti i doći u potočno korito. Koliko za sada znademo najprije se stanovalo uz »potok« u rimsko carsko doba. Dokazuje to pet rimskih bakrenih novaca: od carevića Germanika (t 19.; novac je kovan istom iza g. 41. po.sl.Kr.), Od Vespazijana (69.-79.) ili Tita (79.-81.; novac veoma izlizan), od carice Faustine starije, supruge Antonina Pija (138.-161.); revers sa natpisom Augusta) od cara Proba 276.-282.) i od carevića Crispa (t 326.) najstarijega sina Konstatina Velikoga. Ovi novci potvrđuju već i otprije poznatu činjenicu, da je Zagreb u rimsko doba bio nastavan, a bio je valjada selo, koje je spadalo pod općinu Andautoniju (Šćitarjevo).
-Nije nevjerovatno, da su ti Rimljani ostali i u doba hrvatskih kraljeva. Svakako je u doba utemeljenja zagrebačke biskupije bilo ovdje Latina ili Talijana, te je tako Vlaška ves ili današnja Vlaška ulica uistinu najstariji dio grada Zagreba. Svakako se je taj Vicus Latinorum doskora ispremiješao s hrvatskim naseljenicima"
Ono gore navedeno "hospites de vico Latinorum" je iz povlastice zagrebačkog biskupa Stjepana Babonega koju je dao stanovnicima Vlaškog sela 1244. godine, no slavonski vojvoda Andrija još je 1198. u svojoj listini dodijelio biskupu zagrebačkom Dominiku pravo sudstva nad stanovnicima staroga Zagreba i Vlaške vesi ("villa zagrabiensis" i "vicus Latinorum")
http
Svakako pronađi Bogovićevu "Katolička crkva i pravoslavlje u Dalmaciji", on o asimilaciji Vlaha tvrdi nešto drugo.
Pozdrav vaš zmijicamala