Zagreb – Ilica (2/2) - Donja Ilica

"Ilica kao glavna kucavica Harmice privažala je život iz zapadnih sela zagrebačke okoline, prilazilo je cielo Zagorje, Medjimurje i Štajer." (1892.)

U Ilici je rođen Vatroslav Lisinski, u njoj su bili prva Hrvatska tvornica baterija i prvi Zagrebački aerodrom. Kroz Ilicu se odlazilo, preko potoka Črnomerec i potoka Vrapčak u Stenjevcu, u "Hrvatsku Akademiju" kako A.G. Matoš naziva "Zemaljsku umobolnicu za opseg Kraljevine Hrvatske i Slavonije" izgrađenu na dalekoj periferiji grada 1879. godine.

2011.

1863. – Ilica je rasvijetljena plinskim svjetiljkama, a 1907. "5. studenoga oko 18 sati, su se jedna za drugom palile električne plamenke od Frankopanske preko Ilice, Trga bana Jelačića do Praške i Zrinjevca."

1891. – postavljen je spomenik Andriji Kačiću-Miošiću

1928.

Na temeljima ove kuće je do 1810. bila omanja kuća grofa Pejačevića koju je u proljeće te godine kupio Andrija Fuchs „koji se rodio u blizini Novog Mjesta u Kranjskoj i preselio u Zagreb i ovdje uredio trgovinu konjima i tovljenim, rogatim blagom, koje je smjestio u golemo dvorište.

U toj se kući rodio Andriji sin Ignac, kojega su zvali "Naci", koji se kao pravnik i filozof na njemačkim dokumentima podpisivao kao Ignatz Fuchs, dok se je pohrvatio u "Vatroslav Lisinski", pod kojim je imenom mukotrpno živio i jadan život svršio."

2011.

 Spomen ploča na pročelju iznad haustora (veže):

"Ovdje je stajala kuća u kojoj se rodio hrvatski glazbotvorac Vatroslav Lisinski (8. VII 1819 – 31. V 1854) Ovu spomen ploču postavilo mu je o 100 godišnjici rodjenja hrv. pjevačko društvo "Kolo". U Zagrebu 1919."

 Ali danas u Zagrebu je Vatroslav Lisinski jugoslavenski kompozitor!

 1895.        "Kavana Bauer" na uglu Ilice i Frankopanske ulice

2011.

Unutrašnjost "Kavane Bauer" s oslikanim zidovima i biljarskim stolovima (sve ondašnje zagrebačke kavane imaju barem jedan biljarski stol).

1893.

Prije gotovo 200 godina na uglu Ilice i Frankopanske ulice, u nekada posljednjoj zidanoj prizemnici na južnoj strani Gornje Ilice, otvorena je mesnica. Prvi vlasnik bio je kobasičar Zellner, poslije njega Angerer, kojega je naslijedio Neidhart, a ovoga Rabus (moja majka još i danas govori "da su kod Rabusa bile najbolje hrenovke i jegervuršt u Zagrebu").

Mesnica Rabus je i poslije 1945. godine nastavila s radom, prvo kao "Sljeme", zatim "Gavrilović", a tek nedavno je u njoj uređena prodavaonica "Konzum".

2011.

1908.

Oporba ni u ono vrijeme nije lako mogla do Markova trga: žandari na uglu Ilice i Frankopanske. Politički burna 1908. počela je velikim prosvjedom povodom dolaska baruna Raucha u Zagreb.

Ispred "Hotela Royal"

2011.

1938.

Na mjestu zgrade „Matice hrvatskih obrtnika" nalazila se „Prva Hrvatska tvornica za elektroindustriju" (od 1907.) u kojoj su Ivan Paspa i njegovi sinovi proizvodili plosnate baterije od 4,5 volta (početak tvornice baterija „Croatia") s nalijepljenom slikom Šestinčanke u narodnoj nošnji.

Paspa je već 1896. imao u Dugoj ulici (danas Radićevoj) prvu elektro-radionicu u Zagrebu.

Prva zagrebačka Munjara (električna centrala) proradila je 1907. godine.

2011.

Matica hrvatskih obrtnika (Ilica 49) – "Ovaj dom podigoše svjesni i složni hrvatski obrtnici sebi na čast (i) svome narodu na slavu godine 1938., a sve radove izvedoše vrijedni hrvatski poduzetnici i obrtnici."

"Godine 1368. bilo je na Griču (Gornji grad, op.a.) 87 raznih majstora medju svima 41 postolar, 11 kovača, toliko mesara i 8 ribara, koji sviedoče, da se mnogo mesa trošilo odnosno dobro živjelo."

Malokoji prolaznik uoči na "Matici" prelijepe balkonske reljefe izvedene u obliku simbola različitih obrta, među kojima su i oni kojih danas više nema.

Od negdašnjih dućana zagrebačkih obrtnika u predvorju "Matice" opstali su do danas kišobranar Cerovečki (utemeljen 1938.), fotograf Mjeda/Rex (utemeljen 1938.) i krznar Dvoravić (utemeljen 1938.).

"Kako u staro doba ne bijaše u Zagrebu tvornica, izradjivali su majstori robu svojom rukom sami ili uz jednoga ili dva pomoćnika. Bilo je za onda majstora, kojih danas više nema, jer su ih iztisnule tvornice ili vrieme.

Za stručnu poduku u obrtih ustrojena je g. 1882. Obrtna škola u Zagrebu. U prviji razdjel primaju se naučnici koji su navršili 12, a nisu prekoračili 15. godinu, i koji su dobrim uspjehom svršili bar nižu pučku školu. Obuka je teoretična i praktična i traje 4 godine, a naučnici koji nauku dobrim uspjehom svrše, dobivaju svjedočbu za obrtne pomočnike (djetiće, kalfe)." (1891.)

I u dvije kuće do "Matice" (Ilica 51 i 53) nalazimo tri obrtničke radionice koje još uvijek odolijevaju naletu globalizacije: staklarnica obitelji Marković (utemeljena 1919.), brusionica noževa i škara Strašek (utemeljena 1940.) i šuster/postolar Bočak (utemeljena 1933.) kod kojeg se i danas mogu kupiti najbolje ručno izrađene muške cipele u Zagrebu (dućan se nalazi u haustoru/veži ispod balkona na gornjoj fotografiji).

1938.

2011.

1898.    Ilički plac (današnji Britanski trg)

1911.

1908. - postavljena tramvajska čekaonica s javnim zahodom

1909. - Ilički trg promijenio ime u Trg Ladislava grofa Pejačevića, a 1946. u Britanski trg ("Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska") 

1928.

1928. - preuređen južni rub trga: novi javni zahod, tramvajska čekaonica s trafikom i telefonskom govornicom, te ura na stupu. Izgrađena je kuća braće Gross u kojoj se danas na uglu Ilice i trga nalazi prodavaonica "Konzum".

2011.

 1898.   (crkvica Sv. Roka na brijegu iznad trga)

1860 - 1886. je na površini trga bila tvornica parketa s parnom pilom i tvornička bravarska radionica.

1888. - trg je pošljunčan i posađen je drvored.

1891. - otvorena tržnica, ali u početku samo za pernatu živinu.

1892. – nadsvođen je potok Kraljevec (spominje se prvi put 1328. godine) na središnjem dijelu trga.

1905.

2011.

 2011.     Crkvica sv. Roka na Rokovom perivoju

"Penezna gorica" ili "Gradečka gmajna", srednjovjekovni naziv brijega iznad današnje Ilice i Britanskog trga, na kojem se nekada nalazio izvor potoka Ilica, a danas Rokov perivoj. Na brijegu je 1655. podignuta kapelica Sv. Roka, zaštitnika od kuge.

Oko nje se raširilo katoličko groblje, a od 1811. tu su doseljeni Židovi uredili i prvo izraelitsko groblje u Zagrebu.

Na Rokovom groblju pokopan je i Vatroslav Lisinski (+1854.). Groblje je napušteno nakon otvaranja središnjeg gradskog groblja na Mirogoju, 6. studenoga 1876.

1908.

2011.

1907.

2011.

1899.

Domobranska vojarna izgrađena je 1899., a 1930. velika eksplozija streljiva u krugu vojarne teško je oštetila i crkvu na Sv. Duhu.

2011.      "Sveučilišni kampus Hrvatskoga katoličkog sveučilišta"

1910.

1905. – početak gradnje Topničke vojarne u Črnomercu;

1909. – Ilica dosegla do Črnomerca, zapadne granice grada;

1910. - produžena je tramvajska pruga od Vodovodne do Črnomerca; Mitnica kod Topničke vojarne će sljedećih godina biti premještena stotinjak metara zapadno na potok Črnomerec.

2011.

1928.

1928.

Tramvaji još voze s vratima prilagođenim i za lijevu vožnju (Odluka o vožnji desnom stranom stupila je na snagu 1. siječnja 1926.)

 1936.     Mitnica na potoku Črnomerec

2011.

2011.   Potok Črnomerec

"Kad je prilikom elektrifikacije 1910. godine, tramvajska pruga produžena do Črnomerca, tamo je, kod mitnice ili "malte", Ilica završavala, a preko črnomeračkoga potoka bila je Kustošija."(B.Špoljarić, Stari Zagreb od vugla do vugla, Zagreb 2008.)

Ljubomir Škrinjar

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 BILJAR I POBOŽNOST — LjubomirS 2011-09-21 18:16

Maloprije sam pročitao jednu neobičnu staru uredbu o radu nekadašnjih zagrebačkih kavana, pa je kao dopunu reportaži ovdje prepisujem:
"Naredba Ugarskoga namjesničkog vijeća o radu u kavanama: biljar se zbog pobožnosti ne dopušta nedjeljom poslije podne do 4 sata, a ne smije se igrati dulje od 11 sati noću."

I još jedna zanimljivost koju sam u reportažici o Gornjoj Ilici zaboravio spomenuti - 1906. otvoren je u Zagrebu prvi stalni kinematograf “Pathé bioskop” (a već 1907. “Dobrotvorni kinematograf Ćirilo-Metodski h zidara”, “Edison” i “Apollo”), dok je u Britaniji prva stalna kinodvorana izgrađena 1907. godine.
Znači da u ono vrijeme još nismo bili "Balkan"!

Prijavi Administratoru

#2 Imaju me — Mislav 2011-09-21 23:27

U ovu Matoševu Akademiju bih se ja upisao. Koliko god su naši ludi bili ludi u stara vremena ne može baš puno gore od ovih danas normalnih. Neka prođu potoke Črnomerec i Vrapčak u Stenjevcu, sada preko asfalta, i onda me posjete i pitaju za svoj glas. Imaju ga iz Zemaljske umobolnice za opseg Kraljevine Hrvatske i Slavonije i šireg regiona. Molim dežurnog profesora za jednu lobotomiju.

Prijavi Administratoru

#3 Jugoslavenski kompozitor Goldstein — Crni Jahač 2011-09-22 09:10

S obzirom da se naši dežurni historičari Goldstein i Jakovina nisu oglasili, ne vidim razlog zbog kojeg bih trebao vjerovati da pohrvaćeni Židov Vatroslav Lisninski nije “jugoslavenski kompozitor”. Ne znam misli li isto i rođak Ignata Fuchsa, aktualni ministar znanosti Radovan.

Ne klepeći nanulama od Vardara do Triglava.

Prijavi Administratoru

#4 Vatroslav Lisinski — Zigi 2011-09-23 08:41

Što se tiče biste Vatroslava Lisinskog na portalu smo pisali kako na njoj stoji da je ovaj skladatelj bio začetnik novije hrvatske ali i jugoslavenske glazbe. Ovo "jugoslavenski" netko je u jednom trenutku prebojio bijelom bojom, što je nadležna služba za očuvanje spomenika dala isprati. Čuvši neki dan kako je došlo do promijene na tekstu ploče, pomislili smo da je Vatroslav Lisinski potpisan napokon kao hrvatski skladatelj. No, uslijedilo je iznenađenje. Na novoj ploči, uz starog potpisnika, umjesto začetnik jugoslavenske piše južnoslavenske glazbe:

Vatroslav Lisinski
1819 - 1854
Začetnik novije hrvatske i južnoslavenske glazbe
Udruženje kompozitora Hrvatske, 1969

Sljedeće na redu je valjda začetnik hrvatske i zapadno-balkans ke glazbe.

hkv.hr/.../...

Prijavi Administratoru

Osvježi listu komentara

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

JComments