Trški Vrh – hrvatski Jeruzalem u Krapini

Današnja kultura je područje koje malo zanima hrvatsko, a "dobar Hrvat" je samo onaj koji nije vjernik ni domoljub, nego je nadasve izdajica svih načela koje je baštinio od pradjedova, i koji je spreman sustavno njegovati uništenje toga nasljedstva. A hrvatska kultura i identitet, ono materijalno i danas dodirljivo, sve je to očuvano ili u grobovima ili u našim crkvama, htjeli mi to ili ne prihvatiti i priznati. Priča o Trškom Vrhu i crkvi Majke Božje Jeruzalemske, baroknom bombončeku sakralne i umjetničke baštine Hrvatskoga zagorja, počinje s "turističkim suvenirom" donesenim 1669. iz Jeruzalema u Krapinu. Ali koga to zanima. Nisu to guze i sise cajka.

Trski Vrh - Krapina

Iluzionističku barokno-rokoko slikovnicu zavjetne crkve Majke Božje Jeruzalemske oslikao je Antun Jožef Lerchinger (+1787.), učenik najvećega baroknog slikara hrvatskih pavlina Ivana Rangera (+1753.) koji je oslikao zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne u Belcu.

Trski Vrh - Krapina

Trski Vrh - Krapina

Uz glavni oltar posvećen Majci Božjoj Jeruzalemskoj, postavljen 1759., tu su još i oltari Sv. Križa, Četrnaest sv. pomoćnika, Kraljice sv. Krunice i Sv. Ivana Nepomuka. Glavni oltar izradio je Filip Jakob Straub u Grazu, a ostali su izrađeni u Zagrebu u radionici Antuna Merzija.

Trski Vrh - Krapina

Trski Vrh - Krapina

Na trijumfalnom luku je Karmelska Gospa (Majka Božja Škapularska) s anđelima, Sv. Dominikom i Sv. Marijom Velikom.

Trski Vrh - Krapina

Središnja tema na svodu crkvene lađe je uznesenje Blažene Djevice Marije, okružena sa četiri starozavjetne slike i četiri evanđelista.

Trski Vrh - Krapina

Blaženu Djevicu Mariju u modrom plaštu anđeli uznose u nebo.

Trski Vrh - Krapina

Biblijski događaji ilustrirani su na način “biblije siromašnih” koja neukim žiteljima olakšava iščitavanje ikonološke poruke.

Trski Vrh - Krapina

Trski Vrh - Krapina

Trski Vrh - Krapina

Oltar Četrnaest sv. pomoćnika (dar Nikole Bedekovića Komorskog)

Trski Vrh - Krapina

Trski Vrh - Krapina

Oltar Majke Božje Jeruzalemske (dar Josipa Jagušića, tajnika zagrebačkog biskupa Jurja Branjuga)

Trski Vrh - Krapina

Pri vrhu retabla, na crvenom plaštu između figura sv. Dominika i sv. Terezije, nalazi se kipić “Majke Božje Jeruzalemske”.

Trski Vrh - Krapina

Čudotvorni kipić “Majke Božje Jeruzalemske” u rezbarenom baroknom okviru sa staklom (djelo Straubove radionice)

Maleni drveni kipić Majke Božje, visok 12 cm, donio je fra Joa­kim Balagović (ili njegov brat Stjepan Balagović) na Trški Vrh kao “suvenir” s hodočašća iz Jeruzalema 1669. godine.

Kasnije je u požaru izgorjela njihova kuća, no kipić “Majke Božje Jeruzalemske” je ostao neoštećen pa su susjedi i ljudi iz okolice Krapine počeli dolaziti tražeći njezin zagovor i pomoć. Tako je nastalo marijansko proštenište na Trškom Vrhu koje su Zagorci nazivali i hrvatski Jeruzalem. Kipić je posrebren, a zatim i pozlaćen.

Trski Vrh - Krapina

Svod svetišta oslikan je legendom o kipiću “Majke Božje Jeruzalemske”.

Trski Vrh - Krapina

“Posljednja večera“ (1772.) na sjevernom zidu svetišta.

Trškovrška “Posljednja večera“ izgleda kao vjerna preslika Da Vincijeve “Posljednje večere”(1498.).

Trski Vrh - Krapina

Detalj slike: Juda, Petar, Ivan, Isus, Toma i Jakov

U iluminističkim knjigama Templarsko otkriće (1997.) i Da Vincijev kod (2003.) razvija se teorija obmane da je lik prikazan s Isusove desne strane na Leonardovoj Posljednjoj večeri sv. Marija Magdalena, a ne najmlađi apostol Ivan.

Leonardo da Vinci - restaurirana

Posljednja večera, Leonardo da Vinci (1495–1498.), na sjevernom zidu blagovaonice dominikanskog samostana i crkve Santa Maria delle Grazie u Milanu. Slika je restaurirana 21 godinu, od 1978. do 1999. godine. Bila je oštećena u savezničkom bombardiranju crkve i samostana na Veliku Gospu 1943. godine.

Trski Vrh - Krapina

Barokne orgulje iz 1765. su među najljepšim u Hrvatskoj.

Trski Vrh - Krapina

Orkestar baroknih anđela svirača

Trski Vrh - Krapina

Orgulje je izradio majstor Antun Römer iz Graza 1765.g., i do danas su u potpunosti očuvane (restaurirane 1995.)

Trski Vrh - Krapina

Trski Vrh - Krapina

Zidna slika iza oltara Karmelske Gospe

Na vanjski zid crkve dograđena je zavjetna kapelica s malim oltarom Karmelske Gospe (Majka Božja Škapularska). Svod i zid kapelice iza oltara je 1759. godine oslikan s dva prizora iz Marijinog života. Slika u medaljonu na svodu pocrnila je od dima zavjetnih svijeća.

Trski Vrh - Krapina

Crkvu okružuje cinktor osmerokutnog oblika sa četiri lukovičaste kule u kojima su kapelice. Dovršen je 1773., i zajedno sa crkvom zaštićeni je spomenik kulture Republike Hrvatske.

Trski Vrh - Krapina

Zidovi i svod cinktora oslikani su prikazima uslišanja.

Trski Vrh - Krapina

Koliko je bilo uslišanja samo Bog zna.

Podsjetimo se da je crkva građena u vrijeme drugog klimatskog minimuma (razdoblje hlađenja Zemlje) Malog ledenog doba – izrazito hladne i duge snježne zime, a topla ljeta postaju rijetkost. Uz epidemiju kuge Europu je zadesila i katastrofalna erupcija vulkana Laki (1783.). Procjenjuje se da je od ogromnog oblaka prašine i otrovnih plinova (fluorovodika i sumporovodika), koji su natkrili cijelu Europu, umrlo oko tri milijuna ljudi i nestala četvrtina ukupnog stočnog fonda.

Trski Vrh - Krapina

Trski Vrh - Krapina

Trski Vrh - Krapina

Antun Gumbas, zvonar crkve s pedesetgodišnjim stažom.

Od svibnja do listopada mise su svake nedjelje u 11 sati, pa je to prigoda i za razgledavanje crkve. Izvan tog termina za razgledavanje crkve potrebno je obratiti se gospodinu Gumbasu koji stanuje u kući pokraj dučana nasuprot crkve.

Trski Vrh - Krapina

Trski Vrh - Krapina

Iznad ulaza na sjevernoj strani cinktora podignuta je manja kurija u kojoj je bio svećenički stan.

Trski Vrh - Krapina

Sjeverni ulaz s nekad bogato urešenim portalom.

Trski Vrh - Krapina

Južni ulaz

Trski Vrh - Krapina

Zapadni ulaz - natkriveno stubište za silazak na Kalvariju

Uz svetište je u XVIII stoljeću uređen i Križni put, niz (žutih) kapela s oznakama četrnaest postaja.

Trski Vrh - Krapina

Trški Vrh i crkva Majke Božje Jeruzalemske (snimljeno u rano proljeće); vide se i postaje Križnog puta.

Trski Vrh - Krapina

Krapina i strjelicom označen Trški Vrh

Trski Vrh - Krapina

"Maceljska krunica"

Crkva Svete Katarine s Franjevačkim samostanom iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo upoznati u sljedećoj reportaži.

Fra Petar Kinderić pokazao nam je i nekoliko krunica pronađenih u Maceljskoj šumi. To su "Maceljske krunice" nekih od 21 franjevca koje su nakon oslobođenja 1945., u noći 4. na 5. lipnja, partizani odveli iz samostana u obližnju Maceljsku šumu na "pričešćenje" - cijev u usta ili metak u potiljak.

Agnostik Josipović je rekao "da je sve dobro što su uradili partizani i partizanke".

A "Maceljska krunica" će vjerojatno biti i dio zbirke u Muzeju žrtava komunizma nedavno otvorenom u Zagrebu na Trgu maršala Tita.

Ljubomir Škrinjar

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 NAJAVA 15. FESTIVALA DUHOVNE GLAZBE KRAPINAFEST 2011LjubomirS 2011-05-23 18:09
Pod pokroviteljstvo m Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda iz Zagreba, Grada Krapine i Županije Krapinsko – zagorske, a u organizaciji Franjevačkog samostana i Franjevačkog svjetovnog reda (FSR) u Krapini, u nedjelju 29. svibnja u 19 sati u Gradskoj festivalskoj dvorani održat će se 15. Krapinafest, festival duhovne glazbe. ULAZ JE BESPLATAN. Izvođače i skladbe za nastup odabrao je Organizacijski odbor na čelu s gvardijanom samostana i umjetničkim direktorom fra Petrom Antunom Kinderićem.

Uoči ovogodišnjeg festivala biti će služena svečana sveta misa za izvođače i posjetitelje u Crkvi Svete Katarine u Krapini u 17:00 h, dok je početak festivala u Festivalskoj dvorani zakazan za 19:00 h. Generalni medijski pokrovitelj je HKR, te Glas Koncila i Večernji list.

Festival duhovne glazbe Krapinafest prvi je put održan 1997. godine u crkvi sv. Katarine u Krapini.

Uoči 66. obljetnice likvidacije 21 franjevca u Maceljskoj šumi (4.-5. lipnja 1945.) Portal HKV-a objavit će reportažu o Franjevačkom samostanu i crkvi sv. Katarine u Krapini.
Prijavi Administratoru
#2 SEDAM PATULJAKA SKOJ-aCrni Jahač 2011-05-23 18:37
Unutrašnjost crkve doista izgleda impresivno, i da nismo vjerojatno posljednja komunistička i udbaška država u Europi, ova crkva je odavno mogla biti u svim turističkim vodičima kroz Hrvatsku! No u našim glavama još uvijek čuči Sedam patuljaka SKOJ-a, pa će sljedeće subote predvođene Tupkom ponovno hodočastiti Ukrajincu u Kumrovec i od njega stvarati turistički brend. Strašno! :-x
Prijavi Administratoru
#3 Muzej?daram 2011-05-23 19:18
U Muzeju žrtava komunizma nedavno otvorenom u Zagrebu na Trgu maršala Tita

Ma kada je otvoren muzej, ovo mi je prvi glas.
Prijavi Administratoru
#4 Zahvaljujem gosp. Škrinjaru na još jednoj prelijepoj reportaži. Opet!zmijicamala 2011-05-23 19:23
Kad čovjek čita (i gleda!) ove vaše reportaže barem na trenutak zaboravi našu surovu političku stvarnost. Nevjerojatno je bogatstvo tog "zapadnog Balkana", a koje se toliko malo prikazuje u medijima, skoro bih rekao prešućuje.

Pozdrav vaš zmijicamala
Prijavi Administratoru
#5 daram,zmijicamala 2011-05-23 19:27
Čitat ćeš o muzeju u slijedećoj reportaži, nadam se!
Možda ne u slijedećoj, a onda barem za nekoliko godina.

Pozdrav vaš zmijicamala
Prijavi Administratoru
#6 daramMarcus 2011-05-23 19:45
Ne, nema ga još ali imat ćemo ga, kad tad. Istina će pobijediti, bez brige, glavu gore!
Prijavi Administratoru
#7 Da,nažalost...t oliko tog povijesnog i kršćanskog detalja ..MIJO F 2011-05-23 20:15
..poglavito taj "barok-stil" kao perfekt,prezent ili futur u Sj.Hrvatskoj i onda dođu izbori,pa u toj županiji i sjevernijoj i istočnijoj 80% hrvatsko-kršćan skog puka bira si političkog poglavara,koji niti vjeruje u Boga..niti vjeruje da je tu ljepotu stvorio sam Bog!..mislim?da je taj dio hrvatskog puka u periodičnoj duhovnoj krizi,pa bi se na nekim instancama moglo poticati,da uz postojeće exkluzivne vjerske objekte se pokrene i duhovna obnova..recimo putem misionarenja??. .MFP!
G.Škrinjar snimci su perfektni..Mijo ..
Prijavi Administratoru
#8 Hrvatski Jeruzalem...marginalac 2011-05-23 20:27
Zaista prekrasno!
Koliko smo zakinuti u upoznavanju naše kulturne i sakralne baštine!!
Preporučam cij.gosp. Škrinjaru da napravi reportažu o našim obnovljenim crkvama na Banovini :
_ na primjer Čuntić!!!!
Prijavi Administratoru
#9 Zašto štrajka glađu do smrti i što piše Josip Kokićsnovak45 2011-05-24 09:20
"(…) imam gorka iskustva iz Račanove vladavine kad sam stupio otvoreno i u onim trenucima vrlo hrabro usred noći u zaštitu hrvatskih policajaca koji su zbog iznenadnog otkaza štrajkali upravo na Markovu trgu.
Čak sam i spriječio pokušaj nasilnog ulaska specijalca u samu Crkvu, rekavši samo preko mene mrtvog. Neka se te sramne i dugotrajne epizode prisjete ovi iz Kukuriku koalicije, jer hrvatski domoljubi neće nikada dopustiti njihov povratak na vlast, kao i ovih sadašnjih, jer među njima razlike nema.
Večeras nas je bilo devetero a krunicu je predvodio štrajkaš Zvonko Lončarević, čovjek koji je također svojim štrajkom i policajce podržao na Markovu trgu u vrijeme Račana, Pusičke i sličnih. Nakon što smo izmolili dvije desetnice Zvonko više nije imao snage, a ja već molim dvadeset i sedmi dan štrajka.
Zvonko je prošao također i kalvariju srpskog koncentracijsko g logora i ima snagu koju mu molitva i ljubav prema Domovini daje, kao i svim njegovim kolegama. Gdje su i što čine oni iz Crkve koji sa oltara govore o ljubavi prema bližnjemu, o ljubavi prema svojem narodu i svojoj Crkvi. Nema ih, oni imaju druge brige i ciljeve, oni su u piramidi poslušnosti i strahu od gubitka onoga u čemu jesu i čime se bave."
JN
Prijavi Administratoru
#10 Što piše Josip Kokić?Crni Jahač 2011-05-24 09:35
Citat:
"(…) imam gorka iskustva iz Račanove vladavine kad sam stupio otvoreno i u
Kokiću, Kokiću, zar nije bila tvoja ideja spojiti Račana i Budišu na tajnom sastanku u tvojem uredu na Kaptolu kako bi rušili Tuđmana? Poslje tog sastanka potpisan je sporazum u Splitu, zar ne? Tebi moramo "zahvaliti" na 3. januarskoj koaliciji 2000-te i svemu što imamo danas. I sad pričaš da imaš gorka iskustva?! Kaj god!
Prijavi Administratoru
#11 TO SU MALO JAČI IGRAČIsnovak45 2011-05-24 11:49
Zdravo sumnjam da je ljigavu koaliciju stvorio nestranački i nepolitičan čovjek, taj spoj su zaželjeli i realizirali Budiša i Račan. A Josip Kokić ugrožava svoj život zbog sadašnjeg stanja stvari. Naveo sam stariji citat, jer ga vrijedi navesti. Ostalo na stranicama J Kokića kojemu je upravo sada ugrožen život...
JN
Prijavi Administratoru
#12 OVO JE ZAGORSKA SIKSTINAsnovak45 2011-05-24 12:00
Unutrašnjost crkve zaista je senzacija, te u prekrasnim freskama. Ali, uz to treba reći, da je sve snimio čovjek s iznimnim fotografskim znanjem i senzibiletetom. Sjajno, moje čestitke.
JN
Prijavi Administratoru
#13 moj MIJO...kostresh 2011-05-25 03:15
Citat MIJO F:
..poglavito taj "barok-stil" kao perfekt,prezent ili futur u Sj.Hrvatskoj i onda dođu izbori,pa u toj županiji i sjevernijoj i istočnijoj 80% hrvatsko-kršćanskog puka bira si političkog poglavara,koji niti vjeruje u Boga..niti vjeruje da je tu ljepotu stvorio sam Bog!..mislim?da je taj dio hrvatskog puka u periodičnoj duhovnoj krizi,pa bi se na nekim instancama moglo poticati,da uz postojeće exkluzivne vjerske objekte se pokrene i duhovna obnova..recimo putem misionarenja??..MFP!
G.Škrinjar snimci su perfektni..Mijo..

]b]A "Maceljska krunica" će vjerojatno biti i dio zbirke u Muzeju žrtava komunizma nedavno otvorenom u Zagrebu na Trgu maršala Tita.
...sto reci na ovo...
...trgu je pravo ime, samo treba na njemu predstaviti sve "dobro" koje su drugovi marsalcici napravili.
P.S. ne treba uvelicavati njihovu dobrotu kao sto su oni prikazivali na pr. Jasenovac koji je naj vjerojatnije punom parom radio tek '45-te poslije ponosne pobjede nad razoruzanom ustaskom vojskom a da domobrane, civile,starce,z ene i djecu ni ne spominjemo!
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal