Trški Vrh – hrvatski Jeruzalem u Krapini
Današnja kultura je područje koje malo zanima hrvatsko, a "dobar Hrvat" je samo onaj koji nije vjernik ni domoljub, nego je nadasve izdajica svih načela koje je baštinio od pradjedova, i koji je spreman sustavno njegovati uništenje toga nasljedstva. A hrvatska kultura i identitet, ono materijalno i danas dodirljivo, sve je to očuvano ili u grobovima ili u našim crkvama, htjeli mi to ili ne prihvatiti i priznati. Priča o Trškom Vrhu i crkvi Majke Božje Jeruzalemske, baroknom bombončeku sakralne i umjetničke baštine Hrvatskoga zagorja, počinje s "turističkim suvenirom" donesenim 1669. iz Jeruzalema u Krapinu. Ali koga to zanima. Nisu to guze i sise cajka.

Iluzionističku barokno-rokoko slikovnicu zavjetne crkve Majke Božje Jeruzalemske oslikao je Antun Jožef Lerchinger (+1787.), učenik najvećega baroknog slikara hrvatskih pavlina Ivana Rangera (+1753.) koji je oslikao zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne u Belcu.


Uz glavni oltar posvećen Majci Božjoj Jeruzalemskoj, postavljen 1759., tu su još i oltari Sv. Križa, Četrnaest sv. pomoćnika, Kraljice sv. Krunice i Sv. Ivana Nepomuka. Glavni oltar izradio je Filip Jakob Straub u Grazu, a ostali su izrađeni u Zagrebu u radionici Antuna Merzija.


Na trijumfalnom luku je Karmelska Gospa (Majka Božja Škapularska) s anđelima, Sv. Dominikom i Sv. Marijom Velikom.

Središnja tema na svodu crkvene lađe je uznesenje Blažene Djevice Marije, okružena sa četiri starozavjetne slike i četiri evanđelista.

Blaženu Djevicu Mariju u modrom plaštu anđeli uznose u nebo.

Biblijski događaji ilustrirani su na način “biblije siromašnih” koja neukim žiteljima olakšava iščitavanje ikonološke poruke.



Oltar Četrnaest sv. pomoćnika (dar Nikole Bedekovića Komorskog)


Oltar Majke Božje Jeruzalemske (dar Josipa Jagušića, tajnika zagrebačkog biskupa Jurja Branjuga)

Pri vrhu retabla, na crvenom plaštu između figura sv. Dominika i sv. Terezije, nalazi se kipić “Majke Božje Jeruzalemske”.

Čudotvorni kipić “Majke Božje Jeruzalemske” u rezbarenom baroknom okviru sa staklom (djelo Straubove radionice)
Maleni drveni kipić Majke Božje, visok 12 cm, donio je fra Joakim Balagović (ili njegov brat Stjepan Balagović) na Trški Vrh kao “suvenir” s hodočašća iz Jeruzalema 1669. godine.
Kasnije je u požaru izgorjela njihova kuća, no kipić “Majke Božje Jeruzalemske” je ostao neoštećen pa su susjedi i ljudi iz okolice Krapine počeli dolaziti tražeći njezin zagovor i pomoć. Tako je nastalo marijansko proštenište na Trškom Vrhu koje su Zagorci nazivali i hrvatski Jeruzalem. Kipić je posrebren, a zatim i pozlaćen.

Svod svetišta oslikan je legendom o kipiću “Majke Božje Jeruzalemske”.

“Posljednja večera“ (1772.) na sjevernom zidu svetišta.
Trškovrška “Posljednja večera“ izgleda kao vjerna preslika Da Vincijeve “Posljednje večere”(1498.).

Detalj slike: Juda, Petar, Ivan, Isus, Toma i Jakov
U iluminističkim knjigama Templarsko otkriće (1997.) i Da Vincijev kod (2003.) razvija se teorija obmane da je lik prikazan s Isusove desne strane na Leonardovoj Posljednjoj večeri sv. Marija Magdalena, a ne najmlađi apostol Ivan.

Posljednja večera, Leonardo da Vinci (1495–1498.), na sjevernom zidu blagovaonice dominikanskog samostana i crkve Santa Maria delle Grazie u Milanu. Slika je restaurirana 21 godinu, od 1978. do 1999. godine. Bila je oštećena u savezničkom bombardiranju crkve i samostana na Veliku Gospu 1943. godine.

Barokne orgulje iz 1765. su među najljepšim u Hrvatskoj.

Orkestar baroknih anđela svirača

Orgulje je izradio majstor Antun Römer iz Graza 1765.g., i do danas su u potpunosti očuvane (restaurirane 1995.)


Zidna slika iza oltara Karmelske Gospe
Na vanjski zid crkve dograđena je zavjetna kapelica s malim oltarom Karmelske Gospe (Majka Božja Škapularska). Svod i zid kapelice iza oltara je 1759. godine oslikan s dva prizora iz Marijinog života. Slika u medaljonu na svodu pocrnila je od dima zavjetnih svijeća.

Crkvu okružuje cinktor osmerokutnog oblika sa četiri lukovičaste kule u kojima su kapelice. Dovršen je 1773., i zajedno sa crkvom zaštićeni je spomenik kulture Republike Hrvatske.

Zidovi i svod cinktora oslikani su prikazima uslišanja.

Koliko je bilo uslišanja samo Bog zna.
Podsjetimo se da je crkva građena u vrijeme drugog klimatskog minimuma (razdoblje hlađenja Zemlje) Malog ledenog doba – izrazito hladne i duge snježne zime, a topla ljeta postaju rijetkost. Uz epidemiju kuge Europu je zadesila i katastrofalna erupcija vulkana Laki (1783.). Procjenjuje se da je od ogromnog oblaka prašine i otrovnih plinova (fluorovodika i sumporovodika), koji su natkrili cijelu Europu, umrlo oko tri milijuna ljudi i nestala četvrtina ukupnog stočnog fonda.



Antun Gumbas, zvonar crkve s pedesetgodišnjim stažom.
Od svibnja do listopada mise su svake nedjelje u 11 sati, pa je to prigoda i za razgledavanje crkve. Izvan tog termina za razgledavanje crkve potrebno je obratiti se gospodinu Gumbasu koji stanuje u kući pokraj dučana nasuprot crkve.


Iznad ulaza na sjevernoj strani cinktora podignuta je manja kurija u kojoj je bio svećenički stan.

Sjeverni ulaz s nekad bogato urešenim portalom.

Južni ulaz

Zapadni ulaz - natkriveno stubište za silazak na Kalvariju
Uz svetište je u XVIII stoljeću uređen i Križni put, niz (žutih) kapela s oznakama četrnaest postaja.

Trški Vrh i crkva Majke Božje Jeruzalemske (snimljeno u rano proljeće); vide se i postaje Križnog puta.

Krapina i strjelicom označen Trški Vrh

"Maceljska krunica"
Crkva Svete Katarine s Franjevačkim samostanom iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo upoznati u sljedećoj reportaži.
Fra Petar Kinderić pokazao nam je i nekoliko krunica pronađenih u Maceljskoj šumi. To su "Maceljske krunice" nekih od 21 franjevca koje su nakon oslobođenja 1945., u noći 4. na 5. lipnja, partizani odveli iz samostana u obližnju Maceljsku šumu na "pričešćenje" - cijev u usta ili metak u potiljak.
Agnostik Josipović je rekao "da je sve dobro što su uradili partizani i partizanke".
A "Maceljska krunica" će vjerojatno biti i dio zbirke u Muzeju žrtava komunizma nedavno otvorenom u Zagrebu na Trgu maršala Tita.
Ljubomir Škrinjar
Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.
Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća
Zadnje vijesti
- Udruga pravnika Vukovar uputila pismo Milanoviću .................(24. svibnja 2012.)
- Karamarko: HDZ osniva vladu sjeni; Ante Sanader kooptiran u Predsjedništvo .................(24. svibnja 2012.)
- HDSSB: Vlada ruši mostove hrvatskog jedinstva .................(24. svibnja 2012.)
- Splitski intelektualci: Organizirat ćemo antigay paradu! .................(24. svibnja 2012.)
- Amnesty International i dalje zahtjeva istrage protiv Vladimira Šeksa i admirala Domazeta .................(24. svibnja 2012.)
- Povratak Denisa Latina .................(23. svibnja 2012.)
Zadnji komentari na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća
- Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Vjerojatno misliš na ovo od 6. svibnja: hkv.hr/.../... (http://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/11482-kujundi-i-prgomet-trae-produenje-roka-za-potpise-.html#comment-...
24.05., 17:25, zmijicamala - Nema li stvarno novca za Pelješki most?
Republika Tunelska Joso, ovde Niklić, ja sam ti novi bre predsednik! Ma nema bre da brineš za Tadića, mi smo ko braća; on pripremi, ja dovršim. Kako šta, pa SAN...
24.05., 17:24, triarios - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
generaly, generalno si pogriješio.
24.05., 17:21, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Nego reci ti meni, zmijicamala, što misliš o žurnom koptiranju Ante Sanadera u Predsjedništvo HDZ-a od strane Karamarka?
24.05., 17:09, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
zmijicamala, potraži sam na Portalu taj članak o Karamarku i Kujundžiću, pa vidi svoj komentar kad si napisao, čini mi se samo četiri riječi: Ja sam za Jadrank...
24.05., 17:03, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Europragmatik bi možda bilo preciznije. Pozdrav vaš zmijicamala
24.05., 17:02, zmijicamala - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Kolduš, za Boga milog, nemoj tako. Možemo se slagati ili ne sa zmijicomalom oko nekih političkih pitanja, ali ne nikako dovodit u pitanje nečiji osobni integri...
24.05., 16:59, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
je primitivac, Jadranka umišljenim egom sama sebe pokopava. Ni pod razno Jusipović ne podržava Karamarka nego se zajedno s ljevicom i Bolkovićem pribojava jake ...
24.05., 16:56, generaly - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Vjerojatno je moja najčešća rečenica u kampanji bila "neka si hadezeovci sami izaberu predsjenika/cu" . Nije bilo pristojno da mi sa strane sugeriramo koga bi s...
24.05., 16:53, zmijicamala - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Koliko znam, svi smo na Portalu bili za prof. dr. Milana Kujundžića, osim tebe koji se se izjasnio za Jacu, iako si kasnije probao eskivirat svoj komentar kaza...
24.05., 16:48, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Zmijicamala je: ili udbaški agent provokator, ili duševni bolesnik. Nema treće mogućnosti.
24.05., 16:47, Kolduš - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Nu, za jednog purgera, nisi loš domoljub, ali smo ipak mi Južni Hrvati za mrvicu bolji. Ha, ha, ha.
24.05., 16:43, Jedino Hrvatska
KOMENTARI ČITATELJA
Uoči ovogodišnjeg festivala biti će služena svečana sveta misa za izvođače i posjetitelje u Crkvi Svete Katarine u Krapini u 17:00 h, dok je početak festivala u Festivalskoj dvorani zakazan za 19:00 h. Generalni medijski pokrovitelj je HKR, te Glas Koncila i Večernji list.
Festival duhovne glazbe Krapinafest prvi je put održan 1997. godine u crkvi sv. Katarine u Krapini.
Uoči 66. obljetnice likvidacije 21 franjevca u Maceljskoj šumi (4.-5. lipnja 1945.) Portal HKV-a objavit će reportažu o Franjevačkom samostanu i crkvi sv. Katarine u Krapini.
Ma kada je otvoren muzej, ovo mi je prvi glas.
Pozdrav vaš zmijicamala
Možda ne u slijedećoj, a onda barem za nekoliko godina.
Pozdrav vaš zmijicamala
G.Škrinjar snimci su perfektni..Mijo ..
Koliko smo zakinuti u upoznavanju naše kulturne i sakralne baštine!!
Preporučam cij.gosp. Škrinjaru da napravi reportažu o našim obnovljenim crkvama na Banovini :
_ na primjer Čuntić!!!!
Čak sam i spriječio pokušaj nasilnog ulaska specijalca u samu Crkvu, rekavši samo preko mene mrtvog. Neka se te sramne i dugotrajne epizode prisjete ovi iz Kukuriku koalicije, jer hrvatski domoljubi neće nikada dopustiti njihov povratak na vlast, kao i ovih sadašnjih, jer među njima razlike nema.
Večeras nas je bilo devetero a krunicu je predvodio štrajkaš Zvonko Lončarević, čovjek koji je također svojim štrajkom i policajce podržao na Markovu trgu u vrijeme Račana, Pusičke i sličnih. Nakon što smo izmolili dvije desetnice Zvonko više nije imao snage, a ja već molim dvadeset i sedmi dan štrajka.
Zvonko je prošao također i kalvariju srpskog koncentracijsko g logora i ima snagu koju mu molitva i ljubav prema Domovini daje, kao i svim njegovim kolegama. Gdje su i što čine oni iz Crkve koji sa oltara govore o ljubavi prema bližnjemu, o ljubavi prema svojem narodu i svojoj Crkvi. Nema ih, oni imaju druge brige i ciljeve, oni su u piramidi poslušnosti i strahu od gubitka onoga u čemu jesu i čime se bave."
JN
JN
JN
]b]A "Maceljska krunica" će vjerojatno biti i dio zbirke u Muzeju žrtava komunizma nedavno otvorenom u Zagrebu na Trgu maršala Tita.
...sto reci na ovo...
...trgu je pravo ime, samo treba na njemu predstaviti sve "dobro" koje su drugovi marsalcici napravili.
P.S. ne treba uvelicavati njihovu dobrotu kao sto su oni prikazivali na pr. Jasenovac koji je naj vjerojatnije punom parom radio tek '45-te poslije ponosne pobjede nad razoruzanom ustaskom vojskom a da domobrane, civile,starce,z ene i djecu ni ne spominjemo!