Riznica zagrebačke katedrale:  Božji grob, remek-djelo XVII stoljeća

Riznica zagrebačke katedrale je utemeljena 1094. godine osnivanjem biskupije. U izuzetno blago riznice ubraja se i vezeni pokrov za Božji grob (datira se u 1659. godinu) izrađen u tehnici reljefnog zlatoveza, remek-djelo europske barokne umjetnosti i umjetničkog obrta tkanja. Izrađen je u Zagrebačkoj biskupskoj radionici u Kašini. Autor mu je njemački tkalac iz Ingolstadta Wolfgang Jacob Stoll, a naručitelj Božjeg groba bio je biskup Petar Petretić (1604 -1667.), rodom iz Sošica na Žumberku.

Božji grob, koji se u Velikom tjednu izlaže u zagrebačkoj katedrali, načinjen je u obliku sarkofaga veličine odraslog čovjeka.

Wolfgang Jacob Stoll boravio je u Zagrebu devet godina od 1655. do 1664. godine. U Zagrebačkoj biskupskoj radionici u Kašini, koju je utemeljio zagrebački biskup Petretić, podučavao je umjetničkom tkanju mladiće iz okolice Zagreba. Pod njegovim vodstvom izrađen je pokrov za Božji grob.

Vezeni pokrov za Božji grob sadrži šesnaest medaljona s četiri odabrana prizora iz Staroga zavjeta i cjelovit Križni put izvezen zlatnim, srebrenim i svilenim nitima. Ikonografska koncepcija slijedi srednjovjekovni model popularne "Biblije siromašnih" (Biblia pauperum).

Križni put prikazan je na poklopcu (krovu), a Staro zavjetni prizori na bočnim stranama sarkofaga.

Abraham žrtvuje Isaka – Staro zavjetni prizor

Ispod svakog prizora nalazi se kratki komentar citata iz Biblije.

Prizor Isusove muke (Križni put).

Prizor Isusove muke (Križni put).

Prizor Isusove muke (Križni put); tekstil kao skulptura.

Prizor Isusove muke (Križni put)

Mojsije proklinje zmiju – Staro zavjetni prizor

Prizor Isusove muke (Križni put)

Jona – Staro zavjetni prizor

Ljubomir Škrinjar