Stari grad Novigrad na Dobri


Iznad rijeke i mosta preko Dobre, na povišenom položaju da bi sve nadzirao, ali i bio viđen sa svih strana, stoji Novigrad, povijesna utvrda podignuta u XIV st. zapadno od Karlovca. Svakome tko bi ju ugledao morala je ulijevati strahopoštovanje. Doista, zidine i kule morale su izgledati nepobjedive, a svakako su to i bile. I nisu ih osvojili nadmoćni neprijatelji nego su pale u prvom redu kao žrtve povijesnih okolnosti. Sve donedavno stari grad Frankopana, Novigrad, je bio zapuštena ruševina. Dosadašnja obnova barem je donekle vratila, ako ništa drugo, njegove osnovne gabarite i ponovno ga učinila prepoznatljivom točkom u krajoliku kamo je lijepo doći, prisjetiti se slavnih dana i uživati u pogledu na dolinu rijeke Dobre.

Novigrad na Dobri

S Frankopanima, poznatim ljubiteljima umjetnosti i feudalnih gospodara Novigradskog posjeda između rijeka Dobre i Mrežnice, a njime je prolazila rimska cesta od Karlovca prema moru, veže se postanak crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u današnjem mjestu Novigrad na Dobri, spomenute još 1334. godine sa župnikom glagoljašem Andrijom. Srednjovjekovne isprave spominju da se cijelo ovo područje u predtursko doba nazivalo Dobra, a mjesto Novigrad na Dobri, u kojem se nalazi župna crkva, do 1945. je nosilo ime Crikveno Selo.

Novigrad na Dobri

Kad je nastao ovaj grad ne zna se točno. Njegovo ime Novigrad moglo bi značiti da je na istome mjestu ili u blizini postojao i neki stariji (Stara Dobra je po povijesnim izvorima bila 1193.g. utvrđeno središte ovoga kraja). Sigurno je da su Frankopani (grof Gašpar Frankopan Tržački) do ovog posjeda došli u XIV st. kada su kupili i Ozalj, a sam grad podigli su pedesetak godina poslije.

Novigrad na Dobri

Novigrad se dogradnjama kroz stoljeća preobrazio od obrambenog burga do raskošnog dvorca u kojem je 1783. boravio i austrijski car Josip II, o čemu je nekad svjedočio napis na spomen ploči iznad ulaznih vrata grada koja se i danas nalaze uz povijesnu cestu Karolinu (građenu od 1726. do 1732.g.). Novigrad je sve do uništenja u požaru 1944. godine, a zapalili su ga partizani, bio omiljeno izletište Karlovčana.

Novigrad na Dobri

Novigrad, lijepo zidana utvrda, bio je tijekom pripremanja Zrinsko-Frankopanske urote jedno od mjesta gdje Fran Krsto Frankopan planira oružanu pobunu protiv Habsburškog dvora. Novigrad je nakon 1671. doživio sudbinu ostalih posjeda Zrinskih i Frankopana. Opljačkan je i devastiran (grad zauzima krajiški general Josip Herberstein, zapovjednik Karlovca). Nekad raskošno opremljen dvor počinje propadati.

Od 1746. godine  je u posjedu baruna Patačića koji utvrdu preuređuje u barokni dvorac romantičnog ugođaja, 1809. kupuje ga francuski major Haraminčić, 1939. postaje dobro Banovine Hrvatske, a od uništenja 1944. godine prepušten je propadanju sve do početka obnove 1999. godine.

Novigrad na Dobri

Izvorna puškarnica i strijelnica

Novigrad na Dobri

Godine 1969. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Zagreba donosi rješenje za upis Novigrada u Registar nepokretnih spomenika kulture. Projekt obnove i konzervacije staroga grada počeo je 1999. godine, na inicijativu Društva prijatelja Novigrada na Dobri „Frankopan“, te uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Karlovca. Dvorac bi autentičan oblik mogao dobiti kroz deset i više godina, s obzirom da se radovi obavljaju po strogim naputcima konzervatora.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Velika cisterna u sjevernom dijelu dvorišta

Arheološka istraživanja pod vodstvom Sanjina Mihelića, višeg kustosa Arheološkog muzeja u Zagrebu, počela su 2003. godine.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Obnovljene kule dobile su krovišta, kakva su ih natkrivala sve do 1944. godine.

Novigrad na Dobri

Jedna od obnovljenih kula je uređena kao vidikovac.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Viadukt Dobra na auto-cesti Zagreb - Rijeka

Lijepi pogled na stari grad Novigrad i dolinu Dobre  pruža se s viadukta Dobra na auto-cesti Zagreb - Rijeka. Samo dva kilometra uzvodno od viadukta nalazi se impozantni kameni most preko Dobre na  „auto-cesti Karolina“ (Karlovac – Rijeka, Bakar), kojom je 1732. godine prometno povezana unutrašnjost Hrvatske s Hrvatskim primorjem.

Novigrad na Dobri

Kameni most na Dobri (1726 - 1728.) u Novigradu

Most na Dobri složen je od klesanih kamenih blokova, ima 10 otvora i zidanu ogradu dugu 122 metara. Od starog grada Novigrada udaljen je stotinjak metara.

Novigrad na Dobri

Novigrad na Dobri

Tok Dobre kod Novigrada je također arheološki (hidro)lokalitet s nalazima oruđa, oružja i keramike, te pripada kulturnoj baštini ovoga kraja.

Ljubomir Škrinjar

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Bogatstvo baštineAntun 2010-09-23 19:41
Poštovani gospodin Škrinjar, ja jedino vodim brigu Vašeg odlaska u mirovinu, koja neće biti tako skoro, nadamo se, jer ćemo biti uskračeni Vašim redovitim slikovnicama Lijepe Naše na našem Portalu, a pogotovo prikazima sredovjekovnih utvrda širom Domovine.

Mi i naša djeca u izseljeništvu uživamo prateći Vaše putopisne reportaže, pa koristim ovu priliku predložiti objavu naslova i broja konta radi uplate pomoći za održavanje i obnovu od daljnjeg propadanja srednjovjekovni h dvoraca i utvrda.

Neizmjerna hvala i ovoga puta.
Prijavi Administratoru
#2 PREKRASNO!tonča 2010-09-23 21:58
Otvorenje autoceste Zagreb-Rijeka-S plit, dobili smo puno lijepih mogućnosti pogleda unaokolo, da li povijesnih, planinskih i drugih. Prije nekoliko godina, bio sam počašćen kao vodič jednoj grupi, za koju sam organizirao izlet u povijesnu i planinsku baštinu. Tada je bilo nešto uređeno na Novigradu, ali ovo danas je nešto prekrasno. Tu je i spomenut most, gdje se može približiti autobusom sa stare prometnice prema Rijeci, i doći u nekadašnju ponosnu gradinu od mosta pješice uživajući u prekrasnim pogledima divne prirode. Tu se nalazi i crkva nedaleko mosta, a župnik će rado primiti goste i reći više o Novigradu. Spomenuo sam kombinirani izle, pa smo nakon obilaska Novigrada bili i u frankopanskom gradu Severin na Kupi, a završili ispod Skrada u kružnoj varijanti: Skrad ž.p.-Zeleni vir-Vražji prolaz! Neki su znali, što znače lijepi hrvatski krajevi, a danas, imamo sreću, da postoji čovjek Ljubomir Škrinjar, pa može onima koji to još nisu znali, da krenu na pohod!
Prijavi Administratoru
#3 Dobra je mrtva rijeka - zlocin za koji netko treba odgovaratiGuest 2010-09-24 20:45
Nazalost, autocesta koliko god je dobra donijela ovom kraju toliko je i unistila prirodu, pogotovo s otpadnim vodama s ceste koje se slijevaju u Dobru te su tu jednu od najciscih hrvatskih rijeka u kojoj se je bio uzitak kupati pretvorile u otpadni kanal u kojem svake godine ima sve manje i manje kupaca, po kojem plivaju mrtve ribe masne mrlje. Takodjer, magistralni plinovod prema Rijeci je dosta nagrdio okolis no to se sve jos moglo tolerirati do velikog finala, posve bespotrebnog, besmislenog i suludog projekta HIDROELEKTRANE LESCE koja je zauvijek promijenila gornji tok Dobre i Dobra je od sada mrtva rijeka, onakva kakvu su ju narastaji prije poznavali vise ne postoji. Nekad kristalno cista, bistra, hladna rijeka puna zivota, izuzetno pogodna za kupanje, rafting vise ne postoji. To je otpadni kanal cija se visina izrazito mijenja kad se pusti brana pa se je postalo i opasno kupati. Mnogim biljnim i zivotinjskim vrstama prijeti nestanak. Kanjon Dobre vise ne postoji, a bio je pun raznih bioloskih i arheoloskih nalazista, potopljen je, mnogobrojni slapovi i sedrene barijere su potopljene. Biser kontinentalne Hrvatske je unisten.

Karlovacka zupanija je prema svojim i prirodnim i povijesnim ljepotama i nalazistima mogla biti motor i nositelj kontinentalnog turizma. Medjutim, nakon HE LESCE vise nista nije kao prije. O tom slucaju, zlocinu prema prirodi, prema Domovini i ljudima koji ovdje zive, a koji su toliko slijepi da to uopce ne vide, bi se mogle napisati tone i tone studija.

I jos zupan Vucic nudi Kosorki sve ostale karlovacke rijeke da se na njima izgrade hidroelektrane, tj. da se uniste potpuno kao sto su unistili ljepoticu Dobru. Kako biste razumjeli o cemu govorim i o kakvom se zloczinu tu radi predlazem svima da posjete Mreznicu, Koranu i Kupu, pojetite tisuce skrivenih, romanticnih kupalista na obalama tih rijeka koja se mogu mjeriti po ljepoti s jadranskim plazama i uvjerite se u ljepote tih rijeka, to je nesto za sto se gotovo ni ne zna u RH, a po mome misljenu to cijelo podrucje bi trebalo biti najstrozi nacionalni park jer takvih ljepota u Europi nema.

Stvarno je specificno i interesantno kako se malo zna o ljepotama Karlovacke zupanije koja je sigurno jedno od najraznovrsniji h i najljepsih dijelova Europe pa i sire.

No, da ponovim jos jednom, ljepoticu Dobru nam unistise, i to upravo oni koji u Karlovcu uvijek pobijedjuju uvjeravajuci ljude kako su oni nositelji hrvatstva i cuvari ljepota Lijepe Nase, a to je ZNA SE .......

Mislim da bi se HKV trebao oglasiti o slucaju HE LESCE i napisati barem jedan clanak o tome te ustati protiv suludog nauma Vucica i Kosorke. Partizani nam zapalise Novigrad, a ZNA SE unistava rijeke.
Prijavi Administratoru
#4 PreDobra za tako malo strujeGuest 2010-09-25 09:20
Evo kog zanima ovdje moze vidjeti jos materijala o unistavanju rijeke Dobre i buducim planovima

www.udruga-kameleon.hr/.../44
udruga-kameleon.hr/.../1413
udruga-kameleon.hr/.../2599
www.udruga-kameleon.hr/.../51
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal