Pavlinski samostan i crkva Majke Božje Snježne u Kamenskom
Kamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za razvitak prosvjete, znanosti i umjetnosti, a time i za oblikovanje hrvatskog identiteta, pa bi bilo dobro da to ne zaboravimo. "Zdrave snage" nam preporučuju da predamo zaboravu prošlost i okrenemo se budućnosti. To je, naravno, besmisleno, jer zaboraviti prošlost znači zaboraviti svoj identitet.
Do Kamenskog ima svega deset minuta vožnje iz centra Karlovca (jednako kao i do frankopanske utvrde Novigrad na Dobri), a uz cestu koja nas vodi kroz Turanj nalazi se Muzej Domovinskog rata.


Pavlini ili Red Svetog Pavla Pustinjaka (u narodu zvani “bijeli fratri” zbog boje habita) dobili su ime po Pavlu Pustinjaku koji je u na prijelazu iz III. u IV. stoljeće živio u Egiptu. Pavlinski monaški red katoličke crkve nastaje u XIII. st. u južnoj Mađarskoj i sjevernoj Hrvatskoj. Prvo marijansko pavlinsko svetište u Hrvatskoj osnovano je 1250. godine u zagrebačkim Remetama, a u Kamenskom na obali rijeke Kupe 1404. godine.
U Kamenskom je stara tradicija proštenja i okupljanja na Veliku Gospu (kao prije toga na Snježnu), a poslije na Malu Gospu.

Pročelje samostana (lijevo od crkvenog tornja) i crkve (desno od tornja)
Arheolozi (iskopavanja i istraživanja 1997. i 1999 - 2001.) su na ovom lokalitetu pronašli ostatke naselja iz VII. st. pr. Kr., i od tada do danas možemo pratiti život čovjeka na ovim hrvatskim prostorima. Na prostoru današnjeg samostana nađeni su ostaci starije omanje drvene crkve, ukopane duboko u zemlju, s pripadajućim grobljem starijim od početka XV.st.. Prije dolaska Pavlinskog reda ovdje su bili prisutni Templari.

Otac Marko Glogović ispred ulaza u samostan
Pri samostanu djeluju Karitas župe Kamensko, Udruga „Gabrijel“ pomaže na raznorazne načine trudnicama i njihovim obiteljima u slučaju teške materijalne ili duhovne krize, i Udruga „Betlehem“ (Apostolat za nerođene) s nekoliko desetaka vjernih na redovitim sastancima svakog petka navečer (i svakog 18. u mjesecu, jer 18. dana nerođenom djetetu započinje kucati srce) moli za spas nerođene djece od pobačaja.

Kronogram s natpisom gradnje samostana ugrađen je (ponovno) iznad samostanskog portala godine 2004.
1369. Kamensko je u posjedu Frankopana;
1404. je Katarina Frankopan (grofica Metlička i Ptujska) nakon smrti supruga Stjepana, kneza Krčkog i Modruškog, utemeljila pavlinski samostan i crkvu (građeni u gotičkom slogu) na čast snježne Marije;
1573. Pavlini se, nakon provale Turaka 1570., sele u pavlinski samostan Svetice kod Ozlja, a generali bana Gjure Draškovića i Franje Frankopana Slunjskoga smjestiše u samostan branitelje (jedan vojvoda i 20 vojnika);
1692. je crkva osposobljena za bogoslužje;
1699. Pavlini se vraćaju u Kamensko, a stalno sjedište s priorom na čelu osnovano je 1708.;
1740. započela je barokna obnova crkve (današnji izgled); crkva je iznutra oslikana freskama pavlinskog slikara Gabrijela Tallera;
1749. – 1767. traje gradnja novog samostana: izgrađena su tri samostanska krila, istočno, zapadno i sjeverno, a samostanski sklop zaokružuje crkvena zgrada;
1787. Pavlini šire hrvatsku političku i nacionalnu svijest i misao (u Lepoglavi je 1503. osnovana prva hrvatska gimnazija), protive se germanizaciji; 1786. austrijski car Josip II. ukida Red Pavlina. Među prvim samostanima zatvoren je samostan u Sv. Petru u Šumi u hrvatskoj Istri, a zatim i svi ostali;
1972. o sedamstotoj obljetnici Remeta ("Advocata Croatiae, Fidelissima Mater Sanctissima Virgo Remetensis") i na poziv zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića, Pavlini su se iz Poljske vratili u Hrvatsku i samostan Kamensko;
1991. Pavlini zbog srpske agresije na Hrvatsku ponovno moraju napustiti Kamensko, a crkva i samostan opustošeni su kao nekoć u tursko doba. Opljačkano ili uništeno je sve ono što svećenici uoči napada na Kamensko nisu uspjeli spasiti. "Komšije" su granatiranjem srušili samostan, a crkvu teško oštetili;
1999. Pavlini se vraćaju u Kamensko;



Bijeli fratri posebno njeguju ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji (kult Crne Gospe)
Generalna Uprava i središte pavlina nalazi se u poljskom nacionalnom marijanskom svetištu Jasna Gora kraj mjesta Czestochowe (izgrađenom 1384.), jednom od najvećih svjetskih mjesta širenja kulta Bogorodice - slavne Crne Gospe Jasnogorske i njene čudotvorne slike naslikane u V. ili VI. stoljeću u Maloj Aziji. Preslike te čudotvorne slike nalaze se u svim pavlinskim crkvama, a Blaženoj Djevici Mariji su posvećene mnoge njihove crkve i samostani.

Klaustar samostana
Unutar klaustra samostana otkriveno je groblje iz razdoblja prije gradnje samostana 1404., a mlađe groblje smješteno je uokolo i unutar današnje crkve.


Kućna kapelica pavlina
Kućna kapelica pavlina (u koju je zabranjen pristup ženama) služi za zajedničku molitvu redovnika tri puta dnevno. Moli se pokrivene glave, a svaki redovnik ima svoje mjesto (klupicu).


Pokaznica (križ) s relikvijom sv. Pavla Pustinjaka

Pogled na unutrašnjost crkve Majke Božje Snježne

Samo dva dana prije srpske okupacije ovog područja, i napada na Karlovac 1991. godine, demontirano je i evakuirano dvadeset oltarnih skulptura (među njima i kip Bogorodice s malim Isusom), sakristijska vrata s Tallerovim portretima svetaca, dva grba, dvije oltarne pale i dvije slike s atika bočnih oltara. Oltari, propovjedaonica i vrijedni dijelovi crkvenog inventara iz razdoblja baroka nisu bili evakuirani…

S lijeve se strane lađe nalazila i vrlo vrijedna drvena propovjedaonica iz skupine iznimno rijetkih pavlinskih rokoko propovjedaonica koja je bila postavljena 1760. godine.
Prigodom obnove pronađeni su grobovi ispod popločenog poda crkvene lađe, i zidana grobnica u podu neposredno ispred slavoluka, te kripte iza glavnog oltara i uz južni zid svetišta. Crkvu su oslikala dva slikara - Gabrijel Taller i Fridrik Hamerlić.

Oltari: Sv. Nikole (lijevo), glavni oltar posvećen Blaženoj Djevici Mariji Snježnoj (sredina) i Sv. Križa (desno); slike na oltarima Sv. Križa i Sv. Nikole pripisuju se pavlinu Gabrijelu Talleru, odnosno njegovoj školi.

Slavoluk s fresko oslikom iz 1767. godine pripisuje se Gabrijelu Talleru

Oltar Sv. Križa
Najstariji oltar u crkvi, posvećen Sv. Križu (Ranjenom Isusu), dao je izraditi kapetan grof Petar Drašković 1685. godine.



Oltar Sv. Nikole
Oltar Sv. Nikole datiran je između 1760. i 1765. godine, dar ceha lađara iz Karlovca.


Glavni oltar posvećen je Blaženoj Djevici Mariji Snježnoj; pavlinima ga je darovao Filip Grebin
Restauraciju glavnog oltara, koji spada među najljepše drvene polikromirane i pozlaćene barokne oltare u Hrvatskoj, obavili su majstori-konzervatori iz Krakova u Poljskoj i vratili mu negdašnji izgled iz 1750. godine. I bočnim oltarima su vratili negdašnji izgled, zahvaljujući starim fotografijama oltara. Slike svetaca na ukladama sakristijskih vrata iz 1760. pripisuju se Gabrijelu Talleru.
Kardinal Bozanić posvetio je obnovljenu crkvu i oltare, te je tom prigodom u glavni oltar položio moći blaženog Alojzija Stepinca.


Kip Bogorodice s malim Isusom, XV stoljeće.

Hrvatski grb uslikan 1914. tijekom obnove koju je izvršio župnik Kučmanić.

Kupolu svetišta, i svod u središnjem luku između svetišta i lađe, oslikao je karlovački slikar Fridrik Harmelić, 1838.

"Uznesenje Blažene Djevice Marije u zboru anđela i s apostolima", Fridrik Harmelić, 1838.


Prikaz gradnje jedne crkve, Fridrik Harmelić, 1838.

Pjevalište s orguljama
Stare barokne orgulje zamijenjene su 1914. orguljama majstora Heferera iz Zagreba. Nakon vojno-redarstvene akcije Oluja pronađene su u "krajini" kod "komšije" (vjerojatno za njih više nije bilo mjesta na traktoru). Danas se orgulje nalaze na obnovi u Hefererovoj radionici, a ne u Srbiji kamo su "komšije" odvezle i stariju crkvenu dokumentaciju (knjige krštenih, vjenčanih i umrlih) zaboravljenu kod evakuacije crkve 1991.

Teško oštećena zidna slika ispod pjevališta, Gabrijel Taller


Pogled iz samostana na rijeku Kupu.

Budući muzej Domovinskog rata u Turnju na magistralnoj cesti D-1 Karlovac-Split
Kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Turnju skrene se prema 2 km udaljenom Kamenskom.

Frankopanski stari grad Novigrad na Dobri (jedna od sljedećih reportaža) je od Kamenskog udaljen tek 20 minuta vožnje.
Ljubomir Škrinjar
Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.
Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća
Zadnje vijesti
- Udruga pravnika Vukovar uputila pismo Milanoviću .................(24. svibnja 2012.)
- Karamarko: HDZ osniva vladu sjeni; Ante Sanader kooptiran u Predsjedništvo .................(24. svibnja 2012.)
- HDSSB: Vlada ruši mostove hrvatskog jedinstva .................(24. svibnja 2012.)
- Splitski intelektualci: Organizirat ćemo antigay paradu! .................(24. svibnja 2012.)
- Amnesty International i dalje zahtjeva istrage protiv Vladimira Šeksa i admirala Domazeta .................(24. svibnja 2012.)
- Povratak Denisa Latina .................(23. svibnja 2012.)
Zadnji komentari na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća
- Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Nego reci ti meni zmijicamala, što misliš o žurnom koptiranju Ante Sanadera u Predsjedništvo HDZ-a od strane Karamarka?
24.05., 17:09, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
zmijicamala, potraži sam na Portalu taj članak o Karamarku i Kujundžiću, pa vidi svoj komentar kad si napisao, čini mi se samo četiri riječi: Ja sam za Jadrank...
24.05., 17:03, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Europragmatik bi možda bilo preciznije. Pozdrav vaš zmijicamala
24.05., 17:02, zmijicamala - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Kolduš, za Boga milog, nemoj tako. Možemo se slagati ili ne sa zmijicomalom oko nekih političkih pitanja, ali ne nikako dovodit u pitanje nečiji osobni integri...
24.05., 16:59, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
je primitivac, Jadranka umišljenim egom sama sebe pokopava. Ni pod razno Jusipović ne podržava Karamarka nego se zajedno s ljevicom i Bolkovićem pribojava jake ...
24.05., 16:56, generaly - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Vjerojatno je moja najčešća rečenica u kampanji bila "neka si hadezeovci sami izaberu predsjenika/cu" . Nije bilo pristojno da mi sa strane sugeriramo koga bi s...
24.05., 16:53, zmijicamala - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Koliko znam, svi smo na Portalu bili za prof. dr. Milana Kujundžića, osim tebe koji se se izjasnio za Jacu, iako si kasnije probao eskivirat svoj komentar kaza...
24.05., 16:48, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Zmijicamala je: ili udbaški agent provokator, ili duševni bolesnik. Nema treće mogućnosti.
24.05., 16:47, Kolduš - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Nu, za jednog purgera, nisi loš domoljub, ali smo ipak mi Južni Hrvati za mrvicu bolji. Ha, ha, ha.
24.05., 16:43, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
ali ovdje sigurno ne. Onih 60 koje ste otjerali su presudili u korist Karamarka. Pozdrav vaš zmijicamala
24.05., 16:42, zmijicamala - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
He, he, he, zmijicamala, obrnuto. Osobno sam neke izaslanike usmjerio za koga glasovati na 15. Općem (Izbornom) saboru HDZ-a, da ne bi kojim slučajem završili ...
24.05., 16:38, Jedino Hrvatska - Karamarkovi navijači ne idu u prilog njegove vjerodostojnosti
Koliko sam bodova dobio na testu prepoznavanja? Pozdrav vaš zmijicamala
24.05., 16:37, zmijicamala
KOMENTARI ČITATELJA
Ljubomire hvala Ti, jer ne dozvoljavas da se zaborevi nasa povijest, nase svetinje!
Nekome u Hrvatskoj, očito je stalo da, u koordinaciji s "braćom s istoka", protekne što više vremena i da se sukcesija nikada ne dogodi !!!
Podsjetimo i ove "naše" i one na "istoku, da će se račuini KAD TAD - NAPLATITI ! Uzor, neka nam bude OBAVEZA NJEMAČKE za ratne štete PRVOG SVJETSKOG rata, prema Francuskoj, koje i dan dans NJEMAČKA mora platiti !!!
Samo, prije toga treba naglavačke iz vlasti izbaciti ove "naše maturante KUMROVEČKE škole ", gdje su se kleli u druga Tita i "lijepu kapu partizanku (dotični druug se zakleo u kasarni na Dedinju) !
Hvala, na lijepoj reportaži,a, napose na izrazu vrlo poučnog promišljaja.
Ivan Belostenec je 1616. godine stupio u pavlinski red u Lepoglavi, a 1627. godine postaje prior u pavlinskom samostanu u Sveticama kraj Ozlja, samostan koji se spominje i u reportaži, a značajan i po ozaljskom književno-jezič nom krugu ( književnici oko Petra Zrinskoga, Frana Krste Frankopana i Ivana Belostenca).
Svi znamo za Belostenčev dvojezični rječnik Gazophylacium seu latino-illyrico rum onomatum aerarium. Riznica riječi, od dva dijela - prvi je latinsko-hrvats ki i sadrži oko 40 000 latinskih natuknica s mnogo više hrvatskih objašnjenja, a drugi, hrvatsko-latins ki ima oko 25 000 riječi. Belostenec je, sastavljajući Gazofilacij u pavlinskom samostanu Svetice kraj Ozlja, oblikovao i tronarječnu koncepciju samoga rječnika, ravnopravnost triju dijalekata, zamjenice kaj, ča i što koje se javljaju kao ekvivalenti latinskoj zamjenici quid.
Osobno sam ostao iznenađen, koliko je Belostenec unio i stručnih riječi u hrvatski jezik, nekoliko stotina samo iz geoznanstvenog prirodoslovlja. Tako i prvi pisani spomen riječi ahat (akat) u hrvatskom jeziku nalazimo u njegovu rječniku. Ahat je dobio ime po riječici Achates na Siciliji, gdje su u riječnim nanosima još u antičko doba pronalazili predivne valutice ahata, a njegovu nakitu pripisivali su i nadnaravne moći. I koje slučajnosti, jedini nalaz ahata u Hrvatskoj je u Lepoglavi.