Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (2/2)

Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske  (2/2)

Za prvo dio reportaže kliknite mišem na Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (1/2).

Nikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast  sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike nalazilo svetište nekog antičkoga božanstva. „Živa stijena“ je i u temelju crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma (reportaža Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“). Je li današnje svetište Majke Božje Krasnarske podignuto 1641. godine na temeljima neke starije crkvice ili je sagrađena nova, to ne znamo.

Krasnarsko svetište s križnim putem se nalazi tik do hotela (na fotografiji u gornjem desnom kutu).

Crkvica iz 1641. je obnovljena 1716., a dograđena (produžena) 1890. godine. Iz tog vremena je i današnji zvonik.

Ne zna se tko je napravio, ni kada, čudotvorni kip Majke Božje.

Kip se Majke Božje Krasnarske sve donedavno  tijekom zime nalazio u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskoga u Krasnom, a na proljeće se nosio u procesiji na svetište gdje bi ostao sve do jeseni (Male Gospe, 8. rujna), a potom bi ga vratili u selo. Danas je stalno smješten u ovoj crkvi. 

Po oslikanom stropu (i stubama na podu) vidimo veličinu crkvene lađe prije nadogradnje 1890. godine.

Drveni strop crkve oslikali su braća Lukanović iz Sv. Jurja godine 1759., a 1988. slike je obnovio župnik Branko Dragojević.

Današnji župnik i čuvar svetišta Nikola Komušanac  je stare kamene ploče u podu crkve zamijenio s mramornim pločama (1991.g.). I on, poput župnika Antona Jukopile iz Oprtlja (reportaža: Oprtalj – "Krasna zemljo, Istro mila"), dugi niz godina proučava ljekovito bilje od kojih proizvodi „župnikovu travaricu“ - ljekovitu Velebitsku travaricu (19 ljekovitih trava i med).

Uzidana izvorna ploča iz 1716. kaže da je župnik Sv. Jurja te godine obnovio crkvicu.

U zaleđu crkve je bunar, sazidan 1860. godine.

Zbog velikog broja hodočasnika iz Like, Primorja, Pogorja i Gorskog kotara, sv. misa se tijekom blagdana Velike Gospe održava na prostoru u šumi pokraj crkve.

„U šumi krasnarskoj, kazuje davna pobožna priča, pastiri pasli svoja stada. Jednog dana ugledaše na nekakvom panju čudesan cvijet, a u cvijetu slika Majke Božje. Pastiri otrgnu cvijet i ponesu ga u Krasnarsko polje, gdje se od drevnih vremena nalazila kapelica. Ali prenesenog cvijeta najednom nestane dok ga pastiri opet ne nađoše na istom panju u šumi gdje ga prvi put ugledaše. To se čudo ponovilo nekoliko puta: prenijeli bi cvijet, a on se opet vračao na panj u šumi. Videći narod te događaje sagradi u šumi kapelicu u čast Majci Božjoj, a nad samim panjem, gdje se cvijet ukazao podiže žrtvenik.“

Lj. Škrinjar