Reportaža: Knjižnica franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Knjižnica franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Hercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu utemeljili ne samo duhovno i vjersko nego i odgojno središte za žitelje ovog kraja. U prostorijama samostana otvorili su pučku školu 1867. godine i uredili samostansku knjižnicu, a od 1871. i franjevačku srednju školu, te prvu godinu filozofsko-teološkog studija. Godine 1916. u samostanu je otvorena Hrvatska seljačka škola za odrasle. Samostanska knjižnica, otvorena za javnost, danas ima preko 20.000 knjiga među kojima se nalaze dobro očuvane stare i raritetne knjige iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća. Uglavnom se radi o knjigama koje su humački fratri kupovali za vrijeme studija u Italiji i Njemačkoj.

Unutrašnjost knjižnice

Knjižnica je koncem 2003. godine temeljito obnovljena i smještena u zapadno krilo samostana. Knjige obuhvaćaju gotovo sva područja društvenih i prirodnih znanosti.

Uz velik broj teoloških i filozofskih knjiga na njemačkom, engleskom, talijanskom i drugim jezicima, tu su još enciklopedijska izdanja, rječnici, knjige s područja prava, klasična literatura, molitvenici, katolički časopisi, ali i knjige hercegovačkih franjevaca (npr. fra Rafo Barišić, fra Anđeo Kraljević, fra Paškal Buconjić, fra Radoslav Glavaš i dr.) koje su pisali i tiskali dok su bili dušobrižnici.

Brevijari iz 18.st. teški su kao odraslo dijete

Molitvenici s koricama od sedefa; nepoznati vlasnici

Marko Marulić Splićanin (+1524.) - naslovnica Evangelistariuma -Evanđelistara iz 1545. (prvo poznato izdanje 1516.); najvažnije moralno-teološko djelo oca hrvatske književnosti.

Fra Matija Divković (+1631.) - molitvenik Nauk krstjanski s mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi, Venecija, 1647. (prvo izdanje 1616.)

Nauk krstjanski s mnozijemi … tzv. "Mali nauk" pisan je hrvatskim jezikom (štokavskim narodnim narječjem, pomiješano ikavsko-ijekavskim govorom) na bosančici. Ovaj molitvenik je i svojevrstan priručnik za nepismene: na početku ima abecedu i poduku kako se izgovaraju slogovi. "Mali nauk" bio je jedna od najraširenijih knjiga u Bosni i Hercegovini, a čitala se i u Dalmaciji.

U franjevačkom muzeju i galeriji Gorica - Livno (FMGG) izložen je "Mali nauk" iz 1698. g.

Abeceda

Izgovor slogova (na lijevoj strani)

Fra Matija Divković je utemeljitelj hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini. Divkovića je pomagao savjetom i potporom pri izdavanju njegovih djela Bartul Kačić-Žarković, biskup makarski (+1645).

Molitvenik Put u Nebo, Witenberg - New York 1889.

Katolički molitvenik Put u Nebo napisao je Cvjetko Gruber, prisjednik duh. stola senjsko-modruškoga i đakovačkog, bivši župnik ladjevački; tiskan u Witenbergu i New Yorku 29. siječnja 1889.

Cvjetko Gruber (1843. - 1914.) bio je pravaški vođa u slunjskom kotaru za narodne zastupnike Stranke prava u Hrvatskom saboru 1883.–1887. (od šest kandidiranih svećenika/župnika za narodne zastupnike Stranke prava izabrana su trojica). Utemeljio je podružnicu Stranke prava u Slunju 1878. godine, a već 1879. dogodio se i prvi progon pravaša u Slunju.

Molitvenik Put u Nebo

Njegova Svetost papa naš Leon XIII podielio je nakladniku knjige radi zasluga stečenih tiskanjem valjanih katoličkih spisa glasom brevea od 29. siečnja 1889. vitežki križ reda sv. Silvestra.

Nekoliko molitva iz Puta u Nebo mnogima će dozvati u sjećanje bakine molitve iz djetinjstva, a i naši današnji lingvistički dušobrižnici novosadski će u njima pronaći "novokomponirane hrvatske riječi", "ustaške riječi“ , "Tuđmanove izmišljotine" itd. itd.

Molitva - Tebi sveti angjele! koga mi Svemogući dao za zaštitnika na zemlji proti nevidim silam tmine i mnogobrojnim pogibeljim, zahvaljujem na ljubavi i viernosti, kojom si me od moga djetinjstva čuvao, te napazeći na tolike griehe, kojimi te razžalih, bio ipak meni nevriedniku u pomoći. Preslavni nebeski viteže! koj osobno gledaš nebeskoga otca moli mu se ljubezljivo za me. Izpričaj moje slabosti i pogrješke, za koje se gorko kajem. Štiti me u budućih napastih, udahni mi svete misli i nakane, povećaj mi težnju za nebom, te me vodi ovom suznom dolinom u vječnu domovinu, da ti ondje na tvojoj preljubezljivoj skrbi zahvalim, i u družtvu sa svimi svetimi dusi Boga ljubim, hvalim i slavim po sve vieke. Amen.

Preporuka - Sveti moj angjele čuvare, ko si mi podjeljen od kako sviet ugledah, evo ti prikazujem i preporučujem svoje srce, a s njim svega sebe i sve svoje. Izruči ga momu Spasitelju Isusu, da bude sasvim njegovo. Ti si čuvar moga života, pa mi budi utješitelj i na umoru. Objačaj mi vjeru, učvrsti mi ufanje, užezi u meni žarku ljubav božju. Udieli mi, da me prošli dani moga života ne straše, sadanji ne uznemiruju, a budući ne plaše. Pokriepi me u strpljivosti, sačuvaj me u napasti, uzdrži me u miru, gledaj, da mi zadnje rieči budu: Isuse, Marijo, Josipe, i u tom svetom posljednjem uzdahu božje ljubavi da mi poneseš dušu u ruke božje. Amen.

Uzdah - Sveti angjele božji, čuvare moj nebeski, komu sam milosrdjem božjim izručen, prosvjetli me danas i vazda, čuvaj me i vladaj.

Pomolimo se - Bože, koj se u svoj neizrecivoj providnosti udostojavaš svoje sv. angjele nami na obranu slati, molimo te sniženo, podaj, da s njihovom molitvom budemo vazda podpomagani i pod njihovom zaštitom svoga spasa sigurni.

Bože, koj si u čudnovatom odredjenju angjele i ljudem njihove usluge opredielio, daj, da nam život na zemlji od onih bude zaštićen, koji ti sveudilj služeći oko tvoga nebeskoga priestola stoje.

Pietro Andrea Matthiol (+1577.) - Commentarij in sex libros Pedacij Dioscoridis Anazarbei de Medica Materia, Basel 1598.

Posebno je uzbuđenje prelistati ovo temeljno djelo današnje farmakopeje i botanike. I još kad bi znali koliko je ljudi u proteklih 400 godina pročitalo ovu knjigu…

Pietro Andrea Matthiol, liječnik i najveći fitolog kasne renesanse (cinquecento) u Europi. Osobni liječnik nadvojvode Ferdinada II (u Pragu) i cara Maksilijana II (u Beču).

Glavno mu je djelo Commentarij in sex libros Pedacij Dioscoridis Anazarbei de Medica Materia. Prvo izdanje tiskano je u Veneciji 1544. godine - prevedeno na latinski (1554.), češki (1562.), njemački i francuski (1563.)- slijede izdanja 1558., 1559., 1560., 1563., 1565., a najznačajnije je izdanje iz Basela 1598., kojeg je priredio Gaspar Bauhin.

Temelj ove knjige je znamenito djelo De materia medica, liječnika, farmakologa (travara) i botaničara Pedacia Dioscoridesa (+ 90 po.Kr.), u kojoj je opisano oko 600 biljaka; Matthioli je dodao svoj opis 100 novih biljaka.

Prvi znanstveni opis krumpira (Solanum tuberosum) u povijesti

Matthioli je prvi znanstveno opisao biljke donesene iz Amerike u Europu: krumpir, kukuruz, bagrem, duhan i druge, a rajčici je dao ime pomo d’oro, "zlatna jabuka".

Fra Milan Jukić, knjižničar i kustos muzeja i galerije

Portret Pietra Andrea Matthiolija, izdanje iz 1604.

Matthioli je studirao medicinu na Sveučilištu u Padovi, a "diplomirao" je 1523. godine. Prvi je opisao alergijsku reakciju na mačju dlaku.

Matthias Bel (+1749.): Scriptores rerum Hungaricarum, veteres ac genuini, 1746.

Povijest Mađarske i europskih kraljevina (s poglavljem Dalmaticarum, Croatiarum et Sclavonicarum).

Joakim Stulli (+1817.): Lexicon latino-italico-illyricum, Budim 1801.

Fra Joakim Stulli (Stulić), hrvatski leksikograf iz Dubrovnika, napisao je opsežan rječnik s oko 80.000 riječi. Prvi dio rječnika tiskan je u Budimu 1801. g. (drugi 1805., a treći dio 1810. u Dubrovniku), i tim izdanjem iz 1801. služio se fra Anđeo Kraljević kod izrade prikladne latinske gramatike (Grammatica latino-illyrica, Rim 1863.) za učenje latinskoga jezika u Sjemeništu na Širokom Brijegu.

Među raritetima humačke knjižnice nalaze se i Homerova "Odiseja" tiskana 1533., i "Ilijada" tiskana 1537. godine.

"Pobili su pratre na Brigu", glasila je najčešće izgovarana rečenica u Hercegovini tijekom veljače 1945. U povijesti Hercegovine, gdje franjevci postoje i rade gotovo osam stoljeća, nije bilo toliko ubijenih i osuđenih franjevaca kao za vrijeme komunističke Jugoslavije. O tome i o hrvatskom hercegovačkom "Bleiburgu" opširnije u idućem nastavku reportaže iz Humca.

Ljubomir Škrinjar

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.