Grkokatolička katedrala u Križevcima (2/2)

Grkokatolička katedrala u Križevcima (2/2)

Bivši Franjevački samostan je od 1801. postupno preuređivan u rezidenciju grkokatoličkog biskupa. U vrijeme biskupa Konstantina Stanića (+1830.) podignut je drugi kat rezidencije po nacrtima zagrebačkoga graditelja Bartola Felbingera. Biskup Gabrijel Smičiklas (+1856.) obnavlja rezidenciju u klasicističkom stilu, a nad ulazom dograđuje portik s terasom. Od 1966. godine križevački biskup stoluje u konkatedralnoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Danas su časne sestre bazilijanke Hrvatske viceprovincije reda sv. Bazilija službene čuvarice katedrale i prvoga kata rezidencije, gdje se nalaze biskupske sobe, konzistorijalna dvorana, knjižnica, pismohrana, muzej i prostorije za sestre.

Vrata kroz koja se iz rezidencije ulazi u crkvu.

Spavaća soba biskupa Janka Šimraka, osnivača prve Pučke stranke. Nakon "narodno oslobodilačkog rata“ uhićen je 1946. i iste godine je umro kao mučenik.

Tito i njegovi poslijeratni drugovi zaslužni su za još dvije mučeničke smrti grkokatoličkih svećenika: dr. Ivicu Šimraka su rasjekli, a Pavao Gvozdanović je poliven benzinom i živ zapaljen.

I zato ovih dana u Rijeci komunjare s gospodskim licem našim novcima žele otkupiti oronulu i trulu Titovu jahtu Galeb, valjda kao memento na sretne dane, a u Zagrebu svi kandidati parlamentarnih stranaka za gradonačelnika Zagreba borit će se do posljednje kapi krvi - da se ime Josipa Broza Tita ne makne iz naziva trgova i škola u Hrvatskoj. Gadljivo do bola!

Radna soba biskupa Janka Šimraka

Malen ali vrijedan muzej utemeljio je biskup Janko Šimrak 1942. godine. U muzeju su izloženi predmeti iz ostavštine pojedinih biskupa, liturgijsko posuđe, knjige, ikone i portreti biskupa, kanonika te cara Josipa II i carice Marije Terezije.

Ovdje je i slika Isusa koju grkokatolici po običaju na Veliki petak stavljaju u Božji grob.

Izvorni pečat austrijskog cara Josipa II.

Vrijedni dokumenti i knjige čuvaju se od vatre u metalnim kutijama. U knjižnici s oko 5000 naslova, iz razdoblja od XV do XX stoljeća, najstarija i najvrjednija knjiga je Missalum Zagrebiensis iz 1506. g., tiskana u Veneciji. Valja spomenuti i 11-jezični rječnik (latinski, grčki, hebrejski, engleski, njemački, francuski, talijanski i dr.) iz 1627. godine - Ambrosii Calepini dictiomarivm vndecem lingvarvm.

Poglavarica križevačkih bazilijanki, časna sestra Zinovija (Danica Kolić)

Kruna grkokatoličkog biskupa 

Radna soba biskupa Julija Drohobeckog i njegov veliki portret (ulje na platnu, djelo Jose Bužana) 

Uz portrete svih križevačkih biskupa (Božičkovića, Bastašića, Bubanovića, Stanića, Gabrijela i Đure Smičiklasa, Hranilovića, Drohobeckog, Njaradia, Šimraka, Bukatka i Miklovša) u konzistorijalnoj dvorani su izložene i slike Pape (Pio VI i Klement XIV), zatim Raspeće Isusovo, sv. Jozafat, Robert kardinal Belarmin, dvije slike prirode i akvarel križevačke katedrale.

Konzistorijalna dvorana opremljena je stilskim pokućstvom.

Na bogato ukrašenom stropu uz grb Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije nalazimo i grb biskupa Ilije Hranilovića (+1889.) koji je uredio konzistorijalnu dvoranu.

Neka mi na kraju ove reportaže bude dozvoljeno i malo subjektivizma: dvorana je ne samo jako ugodna oku već i zrači izuzetno pozitivnom "vibrom“!

U današnjoj kmetskoj Hrvatskoj ima manje (duhovnog) svijetla nego što su ga nekada davale ove lijepe petrolejske lampe, koja je svaka za sebe unikat.

Ljubomir Škrinjar