Prva katedrala u Hrvata  (2/2)

(nastavak reportaže Prva katedrala u Hrvata

19-_nin.jpg
Južna ili Druga gradska vrata Aenone u ostatku zidina iz antike
 
Aenona, od IX. st. prije Krista bio je Liburnijsko središte, u I. st. pr. Kr. dolazi pod vlast Rima i postaje gradsko (municipalno) središte liburnijske zajednice, a upravo ovdje u Ninu prvi puta u povijesti je priznata hrvatska država – 7. lipnja 879. – pismom pape Ivana VIII. Godine 1069. Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem (Mare Nostrum) – kao dokaz kraljeve vlast na moru i na kopnu – u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. Osim već spomenutih sv. Anselma, sv. Križa, sv. Nikole i crkvene riznice "Zlato i srebro grada Nina", mogu se vidjeti i drugi spomenici naše baštine: crkva sv. Ambroza (XIII. st.) i sv. Marcele, ostaci najvećeg hrama rimske božice Dijane na istočnoj obali Jadrana, spomenik knezu Branimiru i Meštrovićev spomenik biskupu (glagoljašu) Grguru Ninskom – episcopus Chroatorum – (umanjena replika spomenika iz Varaždina), Park prirode solana Nin, i ninski Arheološki muzej otvoren 1999., a dovršen 2004. godine. Stalni postav muzeja u sedam prostorija pokriva razdoblje od prapovijesti do ranog novog vijeka.

28-_nin.jpg
Ninski Arheološki muzej u prostoru ruralno-barokne palače obitelji Medović
21-_nin.jpg
Condura Croatica 

Tri željezne „nogice“ na kojima stoji ovaj brod su zapravo stabilizatori, kobilica broda. 

 22-_nin.jpg
Condura Croatica
 
Na ulazu u današnju ninsku luku pronađena su dva namjerno potopljena starohrvatska broda - nazvani Condura Croatica. Jedan je izložen nakon što je potpuno konzerviran, a od drugog su izloženi samo dijelovi. Metodom radioaktivnog ugljika utvrđeno je da potječu iz oko 1100. godine. Prema jednom povijesnom napisu, u vrijeme Krešimira IV. Hrvatska je imala 20.000 veslača na kondurama, a drugi svjedoči da je kralj Tomislav imao samo u Ninu spremno 15.000 veslača.

U antičkoj luci drevnog Nina su pronađena, na području današnjeg Zatona, i dva najbolje sačuvana broda sa šivanom konstrukcijom od kože na Mediteranu, zvani Serilia Liburnica. Nalazi tereta iz liburnijskog razdoblja i obnovljeni dio jednog broda također se mogu vidjeti u muzeju.

20-_nin.jpg
23-_nin.jpg
Fragmenti iz starohrvatskih crkava postavljeni su na podlogu koja je izrezana u obliku oltarnih ograda, a pronađena kamena plastika je smještena na originalnim mjestima.  
 
24-_nin.jpg
Reljef starohrvatske skulpture s oltarne ograde 
25-_nin.jpg

 Greda (arhitrav) oltarne ograde iz vremena kneza Branimira (879.- 892.)

Knez Branimir, prvi hrvatski vladar koji je dalmatinskom Hrvatskom zavladao potpuno neovisno i od Franaka i od Bizanta, dobio je od pape Ivana VIII. međunarodno priznanje svoje države. Postoje tri oltarne grede s natpisom koja ga spominju: jedna iz Muća, druga iz Nina, i treća iz Šopota kod Benkovca na kojoj se prvi put u kamenu javlja ime Hrvat - dux Croatorum.

26-_nin.jpg

Šesterostrani krsni zdenac iz vremena hrvatskog kneza Višeslava, oko 800. godine, predstavlja jedan od najznačajnijih hrvatskih spomenika iz ranosrednjovjekovnoga Nina.

Hrvati su prvi od doseljenih naroda prihvatili kršćanstvo kao svoju vjeru. O tome svjedoči poznati „Ugovor rimskog Pape s Hrvatima“ iz 680. godine koji je potpisao papa Agaton tijekom održavanja crkvenog koncila u Constantinopolisu (Carigradu).

27-_nin.jpg
Natpis na krstionici:
 
HEC FONS NEMPE SUMIT INFIRMOS, UT REDDAT ILLUMINATOS. HIC EXPIANT SCELERA SUA, QUOD DE PRIMO SUMPSERUNT PARENTE, UT EFFICIANTUR CHRISTICOLE SALUBRITER CONFITENDO TRINUM PERHENNE. HOC IOHANNES PRESBITER SUB TEMPORE VUISSISCLAVO DUCI OPUS BENE COMPOSUIT DEVOTE, IN HONORE VIDELICET SANCTI IOHANNIS BAPTISTE, UT INTERCEDAT PRO EO CLIENTULOQUE SUO.
«Ovaj izvor naime prima slabe, da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava, i to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika.»
 
Teško je dokučiti motiv i razloge zbog kojih ravnatelji, profesori i učitelji iz hrvatskih škola zaobilaze grad Nin na učeničkim izletima (ekskurzijama). Zar je grijeh znati gdje se nalazila prva katedrala u Hrvata?
 
Ljubomir Škrinjar 

 

 

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Guest 2008-10-21 10:10
Još jedan izvrstan uradak g. Škrinjara. Pravi je užitak čitati ovakve reportaže.
Prijavi Administratoru
#2 ključni je odgovordtuckar 2008-10-21 14:45
odgovor na postavljeno pitanje u posljednjoj rečenici priloga, ključ je budućnosti Hrvatske.
Naime, tek kada se iz mehanizama moći ove države Hrvatske, uklone svi oni kojima je odgovor na pitanje: DA, desetljećima je bio "grijeh" znati gdje se nalazi prva katedrala, kao i uopće značaj Nina !
Nedostaje još jedno pravo pitanje: Kada će iz mehanizma odlučivanja biti doista LUSTRIRANI oni koji su doveli do situacije da postavljamo PRVO pitanje ?
Prijavi Administratoru
#3 pohvalaGuest 2008-10-23 18:09
Pohvalno za ovakav kratak ali sažeti izvor podataka o našoj povijesti.Kad bi bar vdje kod nas u Hrvatskom Zagorju ljudi ,osim nas -šačice,znali cijeniti svoju prošlost i kulturu. Valjda bi nas i više bilo ,ovak se svi negdje gubimo u masi!!!
Prijavi Administratoru
#4 katedralaGuest 2008-10-24 13:14
Prvo sve pohvale gos.Škrinjaru na još jednom prekrasnomm povjesnom uretku,a odgovor na njegovo jako dobro pitanj na kraju reportaže je kada hrvati budu shvatili da izbori nisu puko zaukroživanj brojeva kada im neče biti taško prijči ulicu i doči na izborno mjesto i na izborima zaokružiti one koji se istinski bore za Hrvatsku i nisu potrčci stranih diktatora .onda če djeca u našim školama više učiti i vidjeti takve stvari.
Prijavi Administratoru
#5 MILINTPLETER 2011-03-04 16:55
Poštovani, rado bih saznao više info. o kamenoj ploči na prvoj fotografiji koje se odnose na kamene ornamente npr.gdje se nalazi i gdje bi se mogla vidjet barem detaljnija slika/prikaz, naime zsdnjih godinu, dvije, aktivno istrazujem nastanak Hrvatskoga šahiranoga grba tj. štita, osnovano i argumentirano sumnjam da kamen prikazuje hrvatski štit iz IX st. ! ..i to u formi izrade koja jos nije bila pojednostavljen a nego je slijedila franacki nacin izrade il konstrukcije tj.postavljanja željeznog pojačanja na štit kao rešetkastu kosu mrežu
Prijavi Administratoru
#6 MILINTPLETER 2011-03-04 17:03
..ali isto tako primjecujem iznad štita vladarsko žezlo, koje je Papa običavao dijeliti vladarima kao znak vlasti, ono je oblika kao svojevrstan trolist, a nalazi se i na krstionici Višeslava, ali i pronaden je okles takvog žezla u jednom arheološkom nalazištu u biskupiji kod knina zajedno sa starohrvatskim mačevima i željeznim križem koji je najvjerojatnije bio sastavni dio kugle, a koja je zajedno sa takvim žezlom prokazivala vladarske znakove, definitivno je to da kamen prikazuje štit(ne grb) i vladarski znak, a to može biti samo državni kameni reljef iz vremena prije nastanka europske heraldike kao takve. Hvala i veselim se vašem odgovoru
Prijavi Administratoru
#7 MILINTPLETER 2011-03-04 17:11
Dovoljno je samo usporediti vladarsko žezlo sa krstionice Višeslavove sa onim koje se nalazi iznad štita, potpuno su jednaki samo su isklesani na drugačijoj vrsti kamena/materija la i ne razlikuju se kao simbol
Prijavi Administratoru
#8 PLETER - hrvatski odgovorLjubomirS 2011-03-04 23:52
Podrijetlo i znanstveno utemeljena starost hrvatskog grba nije poznata. Ima više hipoteza i legendi.

Jedna teorija smješta nastanak grba u pretheraldičko doba: iskopane vaze u Gruziji na kojima se nalaze crveno - bijeli kvadratići; ornament se koristio u Iranu, a drži se da je označavao državno jedinstvo iranskih južnih i zapadnih samoupravnih plemena (u Iranu, 12. stoljeće pr. Kr., su strane svijeta označavali bojama, crvena je označavala jug a bijela zapad).

Druga teorija postanak našeg grba traži u doba narodnih vladara kada se i razvila heraldika. "Kockice" nalazimo posvuda po području hrvatske ranosrednjovjek ovne države (državni pečat na povelji Cetingradskog sabora ima 64 kvadrata, baš kao i veliki iranski državni grb).



Uzorak današnjeg hrvatskog grba prikazan je p 1491.g. na nadgrobnoj ploči obitelji Perović u Senjskoj katedrali.



Innsbruck 1495.g. Slikar Hans Burgkmair(?)





Prvi kvadratić grba je bijele (srebrene) boje sve do nasilnog ujedinjenja sa Srbijom 1918.g. kada je boja prvog polja promijenjena (bez referenduma :lol: ) u crvenu.

Hrvatski grb s početnim bijelim poljem se od te 1918. pa do danas naziva "ustaški grb" – dok grb sa crvenim poljem pogrdno nazivaju "šahovnica".

Lijepo je vidjeti i čuti da se duh Veljka Kneževića do danas održao na HRT. U današnjem (4. ožujka 2011.) izdanju "Hrvatska uživo" bio je i prilog u kojem se "hrvatska državnost" s cinizmom naziva fetiš.
Prijavi Administratoru
#9 moja prezentacijaPLETER 2011-03-06 19:04
Ja svoju realizaciju temeljim na sljedećim vojno-povijestn im činjenicama;
FRANCI su razvili znatnu materijalnu civilizaciju koja se temeljila na izvozu oružja, te su najdalje stigli u procesu stvaranja individualnog borca viteškog tipa.
Franački mač je općeuropski tip mača(kao i koplje i strelice), a svo naoružanje Hrvatske vojske bilo je franačkog ili karolinškog tipa, postoje i mačevi domaće izrade po uzoru na franački tip a prepoznaju se prema drugačijem tipu jabučice(na vrhu drške)
Nakon sukoba između Hrvatske i Franačke vojske, akoji je zabilježen u jesen 799, Hrvati su 803 priznali vlast franačku, kad su hrv.poslanici došli na sabor u regensburg, da se poklone novom caru, Karlu velikom
tj.Hrvatska ili ducum CROATO.rum je bila pod neposrednom vlastću onog vladara iz kuće karolinške koji je vladao Rimskim carstvom, stoga Hrvati nad sobom priznaju vrhovnu vlast rim.cara, koji im stoga i potvrđuje onog vladara, što su ga sami sebi izabrali, a njemu predložili.
Hrvatski dux, po franačkom uzoru okružio se dvorjanima koji su nosili titulu juppanis(župan) a oslanjao se na oružanu pratnju, hrv.dux je bio obavezan pomagati vrhovnog gospodara vojnom silom, kad se to od njega tražilo.
Hrvatska vojska je bila naoružana franačkim tipom oružja (mač, koplje, strelice, čizme tzv.fasciole, kaciga, i razni pozlaćeni ukrasni predmeti) stoga vjerujem da su imali i franački tip štita, a kako franački tip pješačkog štita kjoji je veći od konjičkog, izgleda možete vidjeti na slici-šahovskoj figuri Karla velikog iz IX st.

GRB
- prve pojave grbova u europi počinju početkom XII st. kada su za križarskih ratova pojedini feudalci označavali štitove svojih postrojba kako bi se razlikovale na bojnom polju, te kako bi bilo lakše operativno_takt ički njima upravljat, a najćešća boja je bila crveno bijela, tj.crveni križ na bijelom polju. no nekima jedinicama je bio dodijeljen i zeleni i crni križ i dr.
stoga vjerujem da je bijelo crvena boja aplicirana na hrvatski štit upravo u vrijeme križarskih ratova, a i neosporno je i to da je htvatski grb sa četri polja Konjički štit tj.vladarski
Prijavi Administratoru
#10 moja prezentacija2PLETER 2011-03-06 19:11 Prijavi Administratoru
#11 moja prezentacija2PLETER 2011-03-06 19:12
ispričavam se imam problema s uploadom slika, što se tiče -Uzorak današnjeg hrvatskog grba prikazan je p 1491.g. na nadgrobnoj ploči obitelji Perović u Senjskoj katedrali. Jasno je da je to konjanički štit, a tome dokaz je kaciga s perjanicom, perjanicu na kacigi su imali samo vojni časnici konjanici
Prijavi Administratoru
#12 comm.PLETER 2011-03-06 19:22
Poštovani Ljubomir, kad otkrijem kako uploadat slike ću ih postavit(najbit niju ono koja prikazuje franački štit) naime to mi nije jača strana, pa neznam kako se to radi :cry:
Prijavi Administratoru
#13 comm.PLETER 2011-03-06 19:34
Prijavi Administratoru
#14 comm.PLETER 2011-03-06 22:11
A što se tiče hrv.šahiranog grba na stropu građevine iz XV.st u Innsbrucku, prema pisanju Franza Heinza Hyea-znanstveni ka i direktora innsburškog arhiva, radi se o freskosilkariji heraldičkog stila iz 1495/96, za razliku od hrv.grba koji je okrunjen shematiziranom krunom i predstavlja kraljevinu tj.državu-terit orij, zanimljivo je to da drugi prikaz manjeg hrv.šahiranog grba(štita) koji se nalazi u sredini velikog grba sastavljenog od grbova kranjske, koruške, štajerske i grofova celjskih, prikazuje upravo štit sa rešetkastom mrežom, i to je temeljna razlika prikaza tih dvaju hrv.grbova, onaj na kojem je kruna predstavlja državu, a drugi vojsku tj. članstvo u vojnom savezu
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal