Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (2/2)

 

(prvi dio reportaže)

 

 

"Na veću slavu Božju. Prije sam za mnogo godina bila priprosta građevina i gotovo mi bio uništen visok strop, a sad se marljivom brigom dižem još ljepša i viša za uprave oca Pavla Nikolića iz Šibenika godine 1725."

   

Jedna od prostorija samostanskog muzeja

  

Maketa samostana Visovac

 

Najstariji izlošci su iz neolitika, i uglavnom pripadaju danilskoj kulturi, koja je dobila ime po mjestu Danilu nedaleko Šibenika gdje su prvi put pronađeni (na primjer – zoomorfna keramička obredna posuda, tzv. rhytona). 

 

Ophodni križ iz XIV. stoljeća, najstariji predmet visovačke riznice

 

Gravirana bisernica, XVIII. stoljeće

 

Hrvatske baština u vitrinama - među nakitnim predmetima visovačkog kraja, od kojih su neki zavjetni darovi, nalazi se i starohrvatski nakit (par jednojagodnih srebrnih naušnica). 

 

Priručnik crkvenog pjevanja, Arentinova ruka, rukopis iz XVII. st.

 

Jatagan, sablje i ferman sultana Mehmeda IV. iz 1672.

 

Franjevci su još tamo davne 1214. godine nakon Italije najprije stupili na hrvatsku zemlju. Poznato je kako među franjevcima ima više različitih redova: osim Manje braće (crkveni red ustanovljen 1209. po nadahnuću sv. Franje Asiškog), tu su i konventualci, kapucini, trećoreci glagoljaši i drugi. Kroz svu svoju povijest bili su i prosvjetitelji naroda – osim što su skrbili za hrvatsku baštinu, kulturu i nacionalnu svijesti, podučavali su čitati i pisati, poljodjelstvu, praktičnoj medicini… Hrvatski sveci sv. Nikola Tavelić (prvi proglašeni hrvatski svetac) i sv. Leopold Mandić dolaze iz redova franjevaca.  

 

Spomen-soba muzeja Domovinskog rata - Porušena hrvatska baština

 

Razularena srbo-četnička vojska je na okupiranim područjima temeljito opljačkala sve što su našli, a potom su palili i rušili. Katolički sakralni objekti bili su im posebna poslastica – npr. u crkvi Presveto Ime Isusovo, u miljevačkom selu Drinovci, kipovima svetaca kidane su ruke i glave, a bista prvog hrvatskog kardinala Jurja Utišinovića, smještena ispred glavnih ulaznih vrata u crkvu, srušena je i pregažena tenkom. Nakon Oluje župna crkva je obnovljena i u njoj je Gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, prigodom svečanog otkrivanja spomenika kralju Petru Svačiću, predvodio svetu misu za hrvatske kraljeve.
 
Uz izložene fotografije spaljenih i srušenih samostana, crkava i kapela, izložen je i popis oko 700 imena stradalih katoličkih vjernika tijekom Domovinskog rata samo na dijelu srednje Dalmacije gdje djeluju franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. U tekstu «kataloga» ove tužne sobe napisano je i ovo: «Moramo napomenuti: Za ove zločine još nitko nije odgovarao niti pred međunarodnim niti pred nacionalnim sudovima.»  

A kako i bi kad u ovoj našoj današnjoj Hrvatskoj, koja naravno traje od siječnja 2000-te, ako policija i privede osumnjičene onda DORH ili Županijsko državno odvjetništvo obično odustaje od progona za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i podnosi istražni zahtjev za kazneno djelo oružane pobune – a za to kazneno djelo primjenjuje se Zakon o oprostu, pa se «osumnjičeni» ratni zločinci puštaju na slobodu. Da apsurd bude veći, vođe srpske pobune i današnji moralno-politički podobni borci protiv Hrvatske i Hrvata, u hrvatskim i svjetskim medijima optužuju «da Hrvatska nije pravna i demokratska država», i bestidno se žale na «zapostavljenost krajeva u koje se vraćaju i uništenu infrastrukturu». 

88 fotografija izloženih u muzeju možete vidjeti ovdje 

Kralj Petar Krešimir IV., 1058.-1074., rad kiparice Marije Ujević- Galetović 

 

Dva hrvatska kralja, Petar Krešimir IV. i Petar Svačić, sjede ispred franjevačkih samostana koji su udaljeni tek dvadesetak kilometara. Skulptura kralja Petra Krešimira IV. postavljena je ispred ulaza franjevačke crkve Sv. Franje u Šibeniku, hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića.
 
Krešimirov grad Šibenik je u rujnu 1991. Hrvatskoj donio prvu veliku pobjedu u Domovinskom ratu – «Oba dva, oba su pala!». Pripadnik slavne 113. šibenske brigade Hrvatske vojske bio je i, danas proganjan, Marko Perković Thompson.
 
Petar Krešimir IV je obnovio snagu starog hrvatskog kraljevstva i ostvario snažno jedinstvo hrvatske države. Tisuću godina poslje  živio je čovjek koji je ponovno ostvario snažno jedinstvo hrvatske države, ali mu se grad Zagreb, zbog rijetko viđenog koncensusa svih današnjih hrvatskih parlamentarnih stranaka, ne smije odužiti spomenikom. Nije slučajno. Možda ćemo s devetsto godina zakašnjenja podići i taj spomenik.

 

Ljubomir Škrinjar

 

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.