Bribirska glavica - Hrvatska Troja (2/2)

 

prvi dio reportaže: Bribirska glavica - Hrvatska Troja 1/2  

 Starohrvatska nekropola s 128 grobova pred glavnim ulaznim (zapadnim) vratima u staru Varvariu

 

Predmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na području ranosrednjovjekovne Hrvatske takva su se manja groblja pojavljivala u razdoblju od sredine 8. do početka 11. stoljeća. Grobnim nalazima uglavnom pripada nakit, metalni dijelovi odjeće i nošnje pokojnika te poneki uporabni predmet.

Temelji (ostaci) šesterolisne starohrvatske crkve iz 9. i 11. stoljeća

 

U starohrvatsko doba u Dalmaciji česta je pojava crkve s osnovom kruga. U Ninu, prvom crkvenom i političkom središtu Hrvata, stoji i danas crkvica, koju je u čast sv. Križu podigao župan Godežav u obliku četverolista.

 

Sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća tijekom arheoloških istraživanja na Bribirskoj glavici pronađeni su kripta s kasnoantičkim sarkofazima, nekoliko starohrvatskih grobova, ali i temelji šesterolisne starohrvatske crkve (crkva u obliku kruga, iz koje se uokolo izvija šest oblih apsida/niša) iz 9. i 11. stoljeća. Obzirom da su nalazi otkriveni na danas pravoslovnom groblju, Srbi su, da bi zaustavili daljnja istraživanja hrvatske povijesti, i uz svesrdnu podršku srpskog patrijarha Pavla, podigli betonski zid (ogradu) na kojem su napisali "Mi smo Titovi – Tito je naš". I sve to davno prije dolaska "Tuđmana i njegovih ustaša" na vlast 1990. godine.

 

Od 12. stoljeća utvrđeni grad Bribir dolazi u posjed obitelji Šubić, a njeni članovi od tada nose naziv – Bribirski. Šubići Bribirski u 13. stoljeću vladaju Splitom, Trogirom, Šibenikom i Omišom. Pavao I. Šubić Bribirski bio je ban Hrvatske i gospodar Bosne. Obitelj Šubić vlada Bribirom do početka 16. stoljeća, kada grad osvajaju Turci. Mletačka Republika između 1686. i 1689. godine je na Bribirsku glavicu naselila pravoslavne Vlahe iz Bosne koji su kasnije osnovali novo naselje u njenom podnožju. No, veliki problem je bio taj da su hrvatski feudalci bili vlasnici zemlje, a ne vojne vlasti koje su naseljavale Vlahe. Nije ni čudo da onda Nikola Frankopan vodeći spor s Vlasima koji su naselili njegovu zemlju piše: "Vlasi su jogunast i drzak soj, lakom, u svemu samo svoju korist gleda.".

Ostaci dvora bana Pavla I. Šubića Bribirskog kojemu je Skradin u 14. stoljeću bio ratna i trgovačka luka.

Ostaci dvora bana Pavla I. Šubića Bribirskog

"U tijeku borbi za kraljevsku krunu, koje su vodili Arpadovići i Anžuvinci, Pavao I. se 1293. proglasio banom svih Hrvata, a nešto kasnije i banom cijele Slavonije. Time je pokazao da je zapravo on bio jedini gospodar svih hrvatskih zemalja od Mure i Drave na sjeveru do Jadranskoga mora. Krajem 13. stoljeća zavladao je Bosnom koju je prepustio upravi svoga mlađeg brata Mladina I." 

Kompleks franjevačkog samostana i crkva Sv. Marije iz 13. stoljeća

 

Najveću građevinu na Bribirskoj glavici - trobrodnu baziliku Sv. Marije u sklopu franjevačkog samostana - dao je sagraditi Pavao I.

 

Crkva i samostan mogu se samo okvirno datirati u drugu polovicu 13. st., što je jedino i moguće, budući da je Pavao živio od oko 1245. do 1312. godine.

 

Pored vladara dizali su crkve (i zadužbine) i hrvatski dostojanstvenici. Poznati su nadpisi župana (iupanus, tepci) Godežava u Sv. Križu, župana Prištine iz okolice Bribira, pa nadpis župana Ljubomira u crkvi sv. Nikole u Starom; Ljubomir se spominje i u pratnji kralja Stjepana II. (posljednji Trpimirović) na saboru održanom 1089. godine na Kninskom polju (to područje se u povijesnim izvorima naziva Pet crkava na Kosovu; od pet ranosrednjovjekovnih hrvatskih crkava otkrivene su četiri, dok se ostaci pete crkve nalaze pod današnjom pravoslavnom crkvom Sv. Trojice).

U crkvi Sv. Marije je pronađena grobnica pokrivena masivnom kamenom pločom na kojoj se nalazi uklesano orlovo pero – znak obitelji Šubić, što znači da je tu bio pokopan netko od Šubića. "Znameniti Bribirski nekrolog, rukopisni kodeks s upisima osoba za koje su u samostanu služene zadušnice i koje su u njemu vjerojatno i sahranjene, datiran je 1303. godinom. Prva osoba za koju je u dokumentima izričito navedeno da je sahranjen u toj crkvi upravo je ban Pavao I., za kojeg već spomenuti Bribirski nekrolog izričito potvrđuje da je osnivač franjevačkog samostana."

 

Sv. Nikola Tavelić školovao se i zaredio u ovom samostanu Sv. Marije; ubili su ga muslimani u Jeruzalemu (1391. godine); sve do oko 1522. godine ovdje se štuju njegove relikvije poslije mučeništva, a zatim su prenesene u Šibenik.

 

Temelji gotičke crkve Sv. Ivana iz 13. stoljeća (u susjedstvu pravoslavnog groblja)

Temelji gotičke crkve Sv. Ivana iz 13. stoljeća

Ostaci Mletačke utvrde iz 17. stoljeća

Pogled s Bribirske glavice na dolinu Ravnih kotara, Ostrovicu, Asseriju...

 

I pored toliko arheoloških iskopina i sačuvanih zapisa u arhivima diljem Europe, određeni krugovi ustrajno nit hrvatske opstojnosti na ovim prostorima svode na legende. 

Ljubomir Škrinjar 

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.