Uz 8. obljetnicu preminuća dr. Franje Tuđmana

Iako su hrvatski mediji o tome malo ili nimalo izvještavali, treba znati da je osma obljetnica preminuća dr. Franje Tuđmana obilježena unazad sedam dana nizom događanja. Tako je u Galeriji Badrov u Zagrebu 4. prosinca otvorena izložba fotografija pod nazivom "Prvi hrvatski predsjednik", u organizaciji udruge Hrvatska uzdanica, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i Grada Zagreba. 10. prosinca položeni su mnogobrojni vijenci na Tuđmanov grob na zagrebačkom Mirogoju, čemu su nazočnosti brojni hrvatski građani. Istoga dana, u prepunoj crkvi Sv. Mati Slobode u Zagrebu misno slavlje za njegov pokoj predvodio je gospićko senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. Navečer, predstavljena je u muzeju Mimara fotomonografija "Dr. Franjo Tuđman 1990. – 1999.", koju je izdala udruga Hrvatska uzdanica. Na ovaj skup došli su brojni hrvatski akademici, sveučilišni profesori, svećenici, pisci, športaši, glumci…Napokon, svečana akademija u povodu 8. obljetnice smrti Dr. Franje Tuđmana i predstavljane zbornika "Hrvatska i Zapadni Balkan" održana je 12. prosinca, o čemu izvještavamo u posebnom prilogu.

 Uz 8. obljetnicu preminuća dr. Franje Tuđmana

4. prosinca

U povodu osme godišnjice preminuća dr. Franje Tuđmana otvorena je, u Galeriji Badrov u Zagrebu, izložba fotografija pod nazivom "Prvi hrvatski predsjednik". Organizator izložbe je udruga Hrvatska uzdanica, a pokrovitelji Hrvatski sabor i Grad Zagreb.

«Razlog zašto smo prikupili ovu bogatu zbirku fotografija jest da nas još jednom podsjeti na čovjeka koji je s nama stvorio državu Hrvatsku, jer, kao što je napisao Toma Akvinski, država može funkcionirati samo onda ako je vode ljudi tjelesno jaki, snažna uma i još neustrašivi, a takav je bio dr. Franjo Tuđman. Što vrijeme više odmiče nama se čini da nit državnosti nekako gubi na svom značaju, a ovim fotografijama i izložbom smo je htjeli vratiti" - rekao je predsjednik udruge Hrvatska uzdanica, dr. Ivan Radić. No, za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića "još uvijek se lome koplja, odgovori su podijeljeni jer premalo vremena je prošlo za objektivnu i konačnu ocjenu uloge Franje Tuđmana". S tom Bandićevom «vremenskom prognozom» nije se suglasio predsjednik (raspuštenog) Hrvatskog sabora Vladimir Šeks koji je i otvorio izložbu.

Otvorenju izložbe nazočili su brojni poznati stanovnici Zagreba.

 Dvije nezamjećene zanimljivosti vezane uz ovu izložbu:

1. HRT je u emisiji «Hrvatska uživo» (16:30) izravno iz Galerije Badrov najavila večerašnju izložbu i podulji razgovor s tajnikom Hrvatske uzdanice, i prof. dr. Hebrangom, o životu i djelu Franje Tuđmana. Prevelika dnevna «doza tuđmanizma» je nekoga, čini se, toliko zaboljela da je HRT u Dnevniku (19:30) prikazao čak 33 sekunde priloga o otvaranju izložbe Prvi hrvatski predsjednik.

2. Istovremeno s otvaranjem ove izložbe, u Zagrebu je Srpsko kulturno društvo Prosvjeta organiziralo Dane srpske kulture u BP-klubu (jazz klub Boška Petrovića). Gost večeri bio je nekadašnji član Društva književnika Hrvatske, Svetislav Basara, srpski prozaik koji je u Hrvatskoj posljednji put bio krajem osamdesetih zbog nagrade Željezare Sisak. Za stolom Srpskog kulturnog društva Prosvjeta našao se i Milan Bandić, koji je u BP došao s otvaranja izložbe fotografija Prvi hrvatski predsjednik.

«Voditelj Rade Dragojević podsjetio je prisutne na priču iz Basarine knjige “Sveta mast” čiji je lik potpukovnik JNA Tuđman koji ima tri želje i za njih je spreman prisegnuti i đavolu. Želi biti predsjednik neovisne Hrvatske, imati spomenik na Jelačić placu i puno para. U Basarinoj priči, koja autoru nije bizarna, nego realna, potpukovnik sklapa ugovor s đavolom.»(Večernji list, 5. prosinca 2007.)

I tako, istog dana i iste večeri, u istom gradu i u isto vrijeme, na udaljensti manjoj od tisuću metara, jedni su slavili, a drugi vrijeđali Prvog hrvatskog predsjednika.

10. prosinca 

 «Osam godina nakon smrti Franjo Tuđman iščeznuo je iz našeg kolektivnog sjećanja… Nitko ga se ne sjeća i ne pita za njega… E, kad smo već kod HTV-a i tamo su stvari gotovo kao u Tuđmanovo doba» - tako 10. prosinca 2007. godine piše novinar Slobodne Dalmacije, Tomislav Klauški.

Mnogobrojni vijenci položeni na Tuđmanov grob na zagrebačkom Mirogoju, i to usprkos kišnom i prohladnom danu, govore dovoljno o istinitosti tvrdnje spomenutog novinara. A niti HTV se nije zamarao tim «nebitnim» detaljima.

U povodu osme obljetnice smrti prvog predsjednika suvremene Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 10. prosinca u crkvi Sv. Mati Slobode u Zagrebu misno slavlje za njegov pokoj predvodio je gospićko senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. Misi zadušnici, uz liturgijsko pjevanje, nazočilo je petstotinjak vjernika. Ovaj događaj nigdje nije najavljen, ali niti spomenut u javnim glasilima. Ne spominju ga čak niti katolički IKA i HKR (!), premda se misa zadušnica u ovoj crkvi održava svake godine u 19 sati.

Obljetnica smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana obilježena je danas i predstavljanjem fotomonografije "Dr. Franjo Tuđman 1990. – 1999." koju je izdala udruga Hrvatska uzdanica. U njoj se može vidjeti 500 fotografija izabranih između čak 40.000 fotografija iz Ureda predsjednika koje su snimili službeni fotografi, a koje je na Pantovčaku počela nagrizati vlaga! Zahvaljujući Hrvatskoj uzdanici fotografije su potkraj prošle godine pohranjene u Hrvatski državni arhiv.

 

 

U javnim medijima je i ovo događanje u svezi obljetnice Franje Tuđmana prošlo nenajavljeno i prešućeno. A na predstavljanje fotomonografije u muzeju Mimara došli su brojni hrvatski akademici, sveučilišni profesori, svećenici, pisci, športaši, glumci…

 

"Demokratizacija se danas zove detuđmanizacija. Ovo je još jedna borba za nezavisnost, koju nam neprijatelji danas žele oduzeti", rekao je predsjednik Hrvatske uzdanice dr. Ivan Radić.

 

12. prosinca

U nastavku donosimo: Svečana akademija u povodu 8. obljetnice smrti Dr. Franje Tuđmana i predstavljane zbornika "Hrvatska i Zapadni Balkan".

 

Ljubomir Škrinjar