Izdvojeno
Reportaže
Lj. Škrinjar
Reportaža: Neandertalci u opeki 2/2

Reportaža: Neandertalci u opeki 2/2

Ponedjeljak, 22. listopada 2007.
Nastavak reportaže Neandertalci u opeki.
 
Prvi vlasnik dvorca Opeka bio je grof Keglević (1674.). Nakon Keglevića dvorac i okolna zemljišta nasljeđuju grof Malakoczy, Drašković i Bombelles (1852. - 1945.). Izvorni jednokatni dvorac u više je navrata popravljan, nadograđivan (kule i terase) i preuređivan (posljednji put 1910. godine) u različitim graditeljskim stilovima te je izgubio svoju izvornu povijesnu i arhitektonsku vrijednost.
opeca_1d
Dvorac je ponovno obnovljen (1953.-1954.), i namješten otetim izvornim pokućstvom i slikama, za potrebe ljubićice bijele i endemično cvjeće iz ondašnjih visokih političkih i državnih krugova. Šezdesetih godina prošlog stoljeća u njemu je Vrtlarska škola, a od sedamdesetih je zatvoren i napušten.  
 
Arboretum Opeka je zakonom zaštićena vrijednost i o njemu danas skrbi Uprava za zaštitu prirode MZOPU, i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.  Tako je na papiru, a u stvarnosti samo entuzijazam djelatnika i učenika Poljoprivredne (vrtlarske) škole «Arboretum Opeka» iz Vinice pokušava spasiti park od totalne propasti.
 
Predsjednik velikog ruskog koncerna iz St. Peterburga uputio je pismo namjere varaždinskom županu da je spreman uložiti novac u spašavanje devastiranog dvorca Opeke s ciljem obnove Arboretuma i razvoja elitnog turizma (Slobodna Dalmacija, 8. svibnja 2004.). Čačić, novi «grof» varaždinski, ponudu je odbio.  
 
opeca_2d
  Istočna strana 
opeca_17d
opeca_3d
Kula sa donjom terasom 
opeca_4d
opeca_23d
opeca_5d
Sjeverna strana: stara ulazna vrata i grb obitelji Drašković 
 opeca_6d
opeca_10d
opeca_18d
opeca_7d
Unutarnje dvorište 
opeca_8d
  Hodnik s arkadama uokviruje unutarnje dvorište
opeca_9d
opeca_20d
Gornja terasa
opeca_15d
opeca_14d
opeca_11d
opeca_12d
opeca_19d
opeca_21d
opeca_16d
Gornja terasa: pogled na perivoj
 
Nedaleko od Arboretuma Opeka živjeli su žustri stanovnici u svjetski poznatoj špilji Vindiji. Znanost tvrdi da su u njoj zadnji neandertalci izumrli prije 40 tisuća godina. Ili znanstvenici griješe ili je razlika između modernog čovjeka i Neandertalca neznatna.
 
Kako danas stvari stoje izgleda da su divlji pojeli pitome.
 
Arboretum Opeka je u Vinici (srednjovjekovna utvrda Vinecburg iz 1353., župna crkva Sv. Marka iz 1334.), selu u Hrvatskom zagorju, oko 20 kilometara sjeverozapadno od Varaždina uz cestu Varaždin - Maribor.
 
opeca_pranger
 Stup srama - pranger
 
U središtu Vinice još i danas stoji kameni Stup srama (ili sramotni stup), pranger, iz 1643. godine. Za njega su običavali vezati dužnike, prevarante, lopove…
 
Pitanje je bi li se danas mogli dogovoriti tko će biti nositelj liste STUP SRAMA. Kandidata imamo u obilju.
 
  Ljubomir Škrinjar
 

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Treba znati i umjeti... — Jarda 2007-10-22 10:32
...voljeti i očuvati ljepote koje su nam ostavili u nasljeđe.Ljudi su imali duha i ljubavi za mjesto gdje su živjeli,a danas ?
Imamo li posla sa psihopatama,kak o drugačije nazvati današnje vandale,koji po takovim mjestima ostavljaju tragove svojeg primitivizma ? Uništava se sve,od povijesnih do novovijekih kulturnih i ne smo kulturnih dobara i tome se ne vidi kraj. Odakle raznim asocijalnim tipovima toliko novca za sprejove,lakove ,boju i odakle im toliko vremena za tu količinu destrukcije tj.mržnje.Jer,i stini za volju,kako onaj, koji se lupa u hrvatske grudi,voli Dinamo,Hajduk,O sijek i sl.voli Thomsona i konačno Hrvatsku,može ju isto vrijeme toliko mrziti i uništavati ?.Zakulisne igre u politici su posebna priča,tu je destrukcija hrvatskog nacionalnog bića najpogubnija i najbolnija.Ne čudim se onima koji Hrvatsku nemaju u srcu.Mislim da, dok se više grade trgovački centri nego koncertne dvorane,dok se tako malo cijene kazalište,muzej i i ostala ogledala kulture u Hrvatskoj,do tada neće biti niti boljitka.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća



Zadnje vijesti

Zadnji komentari na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal