Znate li koje je boje gaćica danas obukla efemerna pjevačica Slađana? Da, naravno. A, da je današnju žarulju izumio Hrvat, i da je prva ulična žarulja zasjala u Zagrebu ispred Hrvatskog glazbenog zavoda u Gundulićevoj, i da je prvi neboder...? Ej, ne znam i ne zanima baš. Nisu to životna pitanja – reći će danas mnogi Zagrebčani i užurbano nastaviti Ilicom. I dok bi se važnim izumima inteligentan narod ponosio, mi u svijetu informacija odabiremo postati primitivci.(Lj.Š.)

Što je Gvozdansko? Gdje je Gvozdansko? Budite iskreni i priznajte si da ne znate. Jer u našem obrazovnom sustavu Gvozdansko je zadnjih 60 godina osuđeno na memoricid. A nalazi se samo 100 minuta lagane vožnje od Zagreba, na cesti Zagreb-Petrinja-Glina-Dvor na Uni. Gvozdansko je zrinski grad-utvrda u istoimenom selu između Gline i Dvora. Iz turskih povijesnih izvora doznajemo o neviđenoj hrabrosti i junaštvu hrvatskih branitelja u Gvozdanskom 13. siječnja 1578. godine. U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima 1941. godine. Isto se ponovilo i u Domovinskom ratu 1991. godine. U reportaži donosimo i misli biskupa Mile Bogovića izrečene na predstavljanju knjige Damira Borovčaka «Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora» u Gvozdanskom. (Lj.Škrinjar i D.Borovčak)

U nedjelju 15. siječnja 2012. misno slavlje u Gvozdanskom je predvodio biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović. U uvodnom dijelu misnog slavlja je rekao: "Na današnji dan pred 20 godina države EU priznale su samostalnu Hrvatsku Državu. Dva dana prije učinili su to Vatikan i Njemačka. Ovu svetu misu prikazati ćemo za naše hrabre branitelje Gvozdanskog 1578., ali će ona biti i izraz naše zajedničke zahvalnosti Gospodinu Bogu za dar slobodne Hrvatske. Vjerujemo da su za nju zaslužni ne samo oni koji su se za nju borili devedesetih godina prošloga stoljeća, nego i oni koji su je junački branili i u prijašnjim vremenima, a najsjajniji uzor takvog junaštva svakako su branitelji Gvozdanskog."

Eksluzivno donosimo integralni tekst propovijedi biskupa Mile Bogovića, koju do sada nisu objavili drugi mediji.(hkv)

Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati istrijebljeni i konačno sudski protjerani 1946. godine, a što nije ispravljeno do današnjega dana.(Lj.Š,mm)

Knjiga Damira Borovčaka "Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora" predstavljena je u četvrtak u prepunoj dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu, uz nazočnost brojnih istaknutih osoba iz javnoga života.(Hina, Lj.Škrinjar)

Trg bana Josipa Jelačića (ili ako vam je danas milije čuti Trg Republike), glavni trg glavnog grada svih Hrvata, ni po čemu nije "hrvatski". Sve palače na obodu trga, popikane kao mrtvi leptiri u kutiji, podigli su i projektirali stranci. Prve slike, litografije i fotografije Trga napravili su stranci. Jedino hrvatsko je ban Jelačić na arapskom bijelcu Emiru, a i njegov brončani spomenik izradio je stranac. Neki stranac je na "trgu" u doba najžešćih progona kršćana izgubio novčić cara Dioklecijana, a u 13. stoljeću otvorio prvo gradsko (nudističko) kupalište. Do pred kraj 18. stoljeća na Trgu je bila Špica vještica i vješca s koje su na metli odlazili tulumariti na Klek. Trg pamti i hrvatske žrtve iz 1845., iz 1918., te iz 1971. godine pendrekaše Brozove Jugoslavije. Trg pamti akciju "Kupujmo hrvatsko" s kraja 19. stoljeća koju je pokrenuo Gjuro Deželić pod geslom "Svoj k svome", tj. da se kupuje samo kod onih trgovaca koji su se otvoreno priznavali hrvatskim rodoljubima. Tadašnji svi veći lokali u Zagrebu bili su u rukama stranaca. Idemo u EU. (Lj.Škrinjar)

Svečanom akademijom na kojoj je predstavljen zbornik radova "Pamćenje i suvremenost", jučer je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu obilježena 12. obljetnica smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Svečanoj akademiji nazočili su i članovi obitelji Tuđman, a o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i zborniku radova govorili su umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo, bivši potpredsjednik Vlade nacionalnoga jedinstva Zdravko Tomac, kipar Kuzma Kovačić i profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Miroslav Tuđman.(hkv-Hina,Lj.Š)