Bogović: Nameće se politika koja već dugo truje odnose između Hrvata i Srba

 

Biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović održao je molitvu za hodočasnike 26. srpnja u Boričevcu, hrvatskom mjestu teško stradalom u 2. svjetskom ratu.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Obraćajući se nazočnima u Boričevcu biskup Bogović je rekao: „Zahvaljujem Vam što ste došli ovamo položiti vijenac žrtvama boričevačke župe iz 1941. godine. Bila su to ratna vremena kada su mnogi, ni krivi ni dužni, stradavali. Bez obzira koje su bili nacije ili vjere, trebamo gajiti poštovanje prema svim nedužnim žrtvama.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Drago mi je čuti da su spomenici s imenima srpskih odnosno pravoslavnih žrtava uglavnom sačuvani. I treba ih čuvati i odati dužno poštovanje svim nedužnim žrtvama na srpskoj odnosno pravoslavnoj strani! Žao nam je što se u vrijeme komunističke vlasti sustavno radilo na brisanju spomena nedužnih žrtava među katolicima Hrvatima i da tim žrtvama ni do danas nije podignut spomenik. Zato ste donijeli vijenac ovamo u crkvu koja sama svojim ruševinama svjedoči o stradanju župe Boričevac i njezinog stanovništva.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Zajedno s vama izražavam žalost i tugu da se jednom pokretu, i to onom njegovom zločinačkom dijelu, obnavlja spomenik, pogotovo što se to čini uz potporu i suradnju države Hrvatske, protiv duha i slova odredaba iste Države. Žao nam je zato što se time nedužnim žrtvama i dalje uskraćuje dužno poštovanje a ujedno se i dalje ruše putovi pomirenja između Hrvata i Srba na ovim prostorima.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

To se uvijek čini kada se ne poštuje istina.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Tako se to činilo i u ratu i u miru, uglavnom uz pomoć snaga sa strane. Zanemaruju se one inicijative koje su ovdje pokretane i od Srba i od Hrvata da jedni druge zašite od svega onoga što ugrožava suživot jednih i drugih na ovim prostorima, tj. da ih zaštite od suprotstavljenih ideologija i snaga koje su ovdje radile na istrjebljenju „onih drugih". U takvim sukobima stradaju mnogi nedužni ljudi na jednoj i drugoj strani, a ovdje se dogodilo da su Hrvati doslovno istrijebljeni.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Uvjereni smo da ni braća Srbi i pravoslavci koji žive ovdje i koji ovdje žele živjeti ne podržavaju „punjenje prve puške" koja je ovdje uništila sve što je hrvatsko i katoličko.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Nažalost, i u sutrašnjem okupljanju u Srbu teško nam je vidjeti nešto drugo nego upravo to: iz Srba se i dalje usmjeruje puška prema Hrvatima i katolicima kao što je bila ona prije 69 godina. U takvom ozračju može lako zaživjeti ne tako davni program da se na nišanu drži i država Hrvatska.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Kako reče jedan biskup, na djelu je pucanj u jedinu ISTINU kako bi se spasila neka antifašistička, partizanska, četnička, komunistička ili neka druga ideološka ili politička istina. Dok god se budu isključivo političkim sredstvima branile te „istine", neće biti izraženo dužno poštovanje prema žrtvama ni s hrvatske ni sa srpske strane. Uvijek je opasno kad se politika do te mjere uzjoguni da ne dopušta pristup objektivnoj znanosti.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Od države Hrvatske očekujemo da u ovoj do usijanja napetoj situaciji oformi tim stručnjaka koji je u stanju dati objektivnu sliku svega onoga što se dogodilo na ovim prostorima u vrijeme drugog svjetskog rata i poraća te da tu sliku prihvati za temelj svojih odnosa prema Srbu i Boričevcu, a ne da joj se izvana nameću neke slike i politike koje već tako dugo truju odnose između Hrvata i Srba."

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Nakon mise, biskup Bogović se zajednički s hodočasnicim uputio na Udbinu razgledati Crkvu hrvatskih mučenika.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Boričevac - 26. srpnja 2010.

Fotografije: Damir Borovčak

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Ah ta Lika..Guest 2010-07-29 20:54
Vidite, i moji su također iz Like i imam u obitelji žrtava i prije drugog svjetskog rata, dakle u Kraljevini SHS. A o samom WW2 da ne govorimo. Al naravno, kod nas postoji totalna amnezija oko nečega takvoga, uopče nema svijesti javnosti o tim stvarima.
Prijavi Administratoru
#2 "Nameće se politika koja već dugo truju odnose između Hrvata i Srba"gracena 2010-07-29 21:27
Ključno je pitanje tko izdaje naredbe, a tko ih sprovodi u ime i na ime hrvatskog naroda u cjelini. U čijem interesu je da se u RH, pod svaku cijenu i nadalje nametnu politički potezi antihrvatskog smjera,i nakon što smo konačno uz ogromne žrtve uspjeli ostvaritii višetisućljetni san ?
Prijavi Administratoru
#3 Crkva u BoričevcuAntun 2010-07-29 23:32
Makar i ostatci hrvatske rimokatoličke crkve u Boričevcu, spomenik je zločina nad iztrebljenim i protjeranim narodom 1941. godine, ali ujedno i viječni biljeg,da je ovo bila i ostala vjekovna Hrvatska.
Zahvala svima na obilježavanju ove žalosne ali istinite godišnjice.
Prijavi Administratoru
#4 Crkva križnog tlocrta (1)Antun 2010-07-30 00:24
Neizmjerna zahvala Biskupu gospičko-senjsk om mons.dr.Mili Bogoviću za svu brigu i trud i svima koji su odlučivali o promjeni početnog idejnog projekta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, što je na kraju odlučeno i izgrađeno novo svetište Hrvata na temeljima starog, a u tradicionalnom obliku hrvatskih crkava križnog tlocrta.
Prijavi Administratoru
#5 Crkava križnog tlocrta (2)Antun 2010-07-30 00:41
Taj sustav gradnje, križnog tlocrta, neoboriva je baština Hrvata proširena uz obalu Jadrana i otocima Dalmacije i Primorja sve od stoljeća sedmog, a koju su baštinu Hrvati prenjeli i upili na putu iz iztočne Pradomovine banovine Harauvatije u sastavu kraljevine Perzije i u prolazu kroz Armeniju u Zakavkazju u I.stoljeću i prenjeli do Jadranske Hrvatske.

Doticajem sa krščanstvom u Armeniji još u vrijeme živih Kristovih apostola, ubrajamo se u prve europske narode prosvjećene i nadahnute Kristovom vjerom.
Prijavi Administratoru
#6 Crkva križnog tlocrta (3)Antun 2010-07-30 00:57
Biti ću slobodan pitati i primjetiti, da na priloženim slikama nije vidljivo, dali je predviđeno da Crkva hrvatskih mučenika na Udbini sadrži neizbježan hrvatski troplet i kockasti ukras, također naša neotuđiva i izvorna baština sa istoka, za ukrase portala i glavnog ulaza ili u unutrašnjosti crkve ?

Gospodin Damir Borovčak nas je kao i uvijek ljepim snimcima približio i ovom dijelu preljepe Domovine. Hvala.
Prijavi Administratoru
#7 NAŠA LIKA TUGA, ALI UVIJEK DIKA!tonča 2010-07-30 11:00
Ima tuge i prevelike, ali zbog neshvativljosti nad događanjima, koja su se događala. Prvo, nasilno tumačenje zbog neistina, zbog raznih tumačenja o zločinima, počam od Jadovnog, a da bi se pretvorilo u Srbu, zbog naturenog tobožnjeg Dana ustanka naroda Like!? Kojeg naroda?Po brojnim komentarima može se ustanoviti golema laž, koja vapi do neba, a došla čak od strane vrha države! Između ostalog i nasilnog pritiska "nekih", koji su isposlovali od početnog jednog milijuna, preko tri milijuna kuna za spomenik četničkom "ustanku"! Na čiji račun?
Sa druge strane stoji jedan spomenik, crkva u Boričevcu, koja ruševna nije srušena i u kojoj se moli, da bi se vratio razum nekim ljudima. A pitam se, zašto koji milijun kuna do danas nije potrošen za obnovu spomenute crkve?
Prijavi Administratoru
#8 PrimjerGuest 2010-07-30 11:23
Ma hrvatski ministri i političari su mogli i dovršit Crkvu hrvatskih mučenika i obnovit ili restorirat staru Crkvu u Boričevcu o vlastitom trošku.
Prijavi Administratoru
#9 Bogovic: Nmece se politika koja vec dugo....Guest 2010-09-10 12:00
Mali prirodoslovno-p ovijesni muzej na otvorenome bi vrlo kvalitetno ispricao pricu o povjesti toga mjesta.....godi snje i mjesecne planinarske rute bi ta sjecanja odrzavale vitalnim, usput bi se mogao izgraditi mali planinarski dom i botanicki rasadnik.....pa bi se takovim poslovanjem takodjer prikupilo nesto malo novaca i mjesto bi s vremenom pocelo ponovno disati......
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal