Hrvati u Fatimi molili za Hrvatsku

Ovog 13. listopada na misnom slavlju u Fatimi prigodom 92. obljetnice Gospina ukazanja, na trgu ispred Bazilike Gospe od krunice okupilo se prema procjenama lokalnih novinara oko 140 tisuća hodočasnika iz 25 zemalja svijeta u 113 prijavljenih grupa. Misno slavlje započelo je velikom procesijom i nošenjem Gospinog kipa preko trga Esplanade. Posebnu radost vjernika izazvala je najava apostolskog nuncija Rina Passigatoa da će papa Benedikt XVI. iduće godine u svibnju, u vrijeme prvog Gospinog ukazanja, posjetiti Fatimu. Misu je predvodio lisabonski kardinal José Policarpo uz koncelebraciju apostolskog nuncija u Portugalu Rina Passigatoa i još 11 biskupa te 355 svećenika iz raznih zemalja. Naglasak kardinalove ovogodišnje poruke bio je na fatimskom misteriju Božje ljubavi. Na kraju misnog slavlja pozdravljane su sve hodočasničke skupine iz drugih zemalja na svim jezicima te su tako na hrvatskom jeziku pozdravljeni nazočni hodočasnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ovogodišnje slavlje Fatimske Gospe započelo je već 12. listopada poslijepodne kad su počele pristizati prve veće grupe hodočasnika u Fatimu. Te se večeri ispred kapelice Gospinog ukazanja okupilo više desetaka tisuća tisuća ljudi u molitvi krunice i procesiji sa svijećama.

Na mjestu ispred kapelice Gospa Fatimska malim se i neukim pastirima ukazivala pet puta, od svibnja do listopada 1917. godine s porukama o potrebi pokore, obraćenja i molitve krunice. Samo jednom ukazala se povrh njihovog sela, gdje je kasnije izgrađen Križni put. Na tom putu zasebna je kapelica Gospi koja se ukazala 19. kolovoza 1917. nakon prisilnog uhićenja dječice i zatočenja u policiji. Naime Francisco, Jacinta i Lucija bili su u to vrijeme ukazanja na razne su načine vrijeđani, maltretirani i strašeni, kako bi opovrgnuli da su vidjeli Gospu.

U trećem ukazanju 13. srpnja 1917. Gospa je izrekla potrebu obraćenja Rusije, jer „njezin će se krivi nauk proširiti svijetom, buknuti će ratovi i progoni Crkve...“. Upravo se to i dogodilo 1917. samo koji mjesec kasnije, u Rusiji gdje je buknula Oktobarska revolucija. U to vrijeme u Fatimi je Anđeo Mira i Blažena Djevica Marija od Boga i od čovjeka, donijeli trojici nepismenih pastira poruku mira, poruku nade i ljubavi za cijelo čovječanstvo. No ljudi su činili suprotno. Strahote boljševizma iskusile su mnoge zemlje širom svijeta u vidu velikih represija, pokolja, kazamata i sveopćeg genocida pojedinih naroda te je kasnije u Drugom svjetskom ratu, koji je Gospa također prorekla, komunistički režim od svih totalitarizama ostavio za sobom najkrvavije tragove i najveći broj žrtava. Jedan od nama susjednih naroda koji je mnogo pretrpio pod ruskom čizmom bio je mađarski. Gušenje mađarske pobune protiv ruskog komunizma 1956. godine završilo je s mnogo žrtava te velikim brojem izbjeglica u strane zemlje. Mađari su u zahvalu oslobođenja od komunizma u Fatimi izgradili velebni Križni put financiran novcem mađarskih izbjeglica iz Amerike i Kanade. Na tom Križnom putu i ove su godine molili Hrvati, jer se grozne ateističke posljedice komunizma još dan-danas osjećaju i u Hrvatskoj.

Hrvati su u ovoj prigodi u Fatimu stigli u nekoliko grupa. Bila je tu grupa invalida Udruge JOB iz Zagreba sa svojim duhovnikom vlč. Dragutinom Goričancem, zatim grupa hodočasnika iz Zagreba i okolice u organizaciji agencije Terra Sancta s duhovnikom fra Petrom Žagarom župnikom iz Čuntića, također grupa hodočasnika iz Hrvatske katoličke misije u Hamburgu te grupa Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Ukupno je preko stotinu Hrvata 12. i 13. listopada u Fatimi nazočilo svim svečanostima te molilo za Hrvatsku i njezinu bolju budućnost. Uz nekoliko hrvatskih barjaka u procesiji se dojmljivo isticao najveći hrvatski barijak, koji je u narodnoj nošnji ponosno nosio Nikola Kolar iz Okića.

Fatima se pamti po čudu koje se dogodilo 13. listopada 1917. kada je iznad 80 tisuća nazočnih znatiželjnika sunce neobjašnjivo i strahovito se treslo i približavalo k Zemlji. Sve se događalo pod velikim prolomom oblaka, iako je mnoštvo poslije bilo posve suho. Čudo se dogodilo po Gospinom obećanju dječici, a o tome su pisale sve portugalske i svjetske novine. Nakon Gospinih poruka potrebe za obraćenjem i molitvom, ipak se boljševizam i komunizam iz Rusije širio i harao svijetom te je mnogim narodima silom nametnut ateizam, uz progon vjernika i duhovnih vrijednosti. U Hrvatskoj se to osjeća još do danas. Upravo je stoga zagrebački odvjetnik i hodočasnik Časlav Žaja, dojmljivo zaključio kako bi se u glavnom gradu Hrvatske trebala pokrenuti inicijativa za izgradnju crkve na čast i zavjet Gospi Fatimskoj u Zagrebu.

Damir Borovčak