Čvrsnica

Spominje se još od davnih vremena, svojim surovim i nepristupačnim predjelima bila je utočište mnogima. Od pisanih tragova do kojih se moglo doći, često se spominjala u prošlosti, posebno u vrijeme Mijata Tomića i turske vladavine na ovim prostorima, ali i u „novije“, ratnih '40-ih prošloga stoljeća kada su u njenim vrletima sklonište pronalazile pojedine postrojbe hrvatske vojske i koje su se u njoj zadržavale dugo nakon službenog završetka rata. Zbog njezine visine, mnogi je zovu „krov“ Hercegovine. Naravno, riječ je o Čvrsnici.

Najviša planina u Hercegovini s visinom od 2.228 metara zasigurno zaslužuje ovakav naziv. Pruža se pravcem zapad istok, praktički od Duvanjskog polja pa do Neretve. Od najbližeg „susjeda“, Vran planine na njenom sjeveru dijeli je Risovac, polje i jezero Blidinje. Na njenom istoku nalazi se planina Prenj od kojega je dijeli rijeka Neretva. Zbog svoga položaja Čvrsnica je i u vojnom i strateškom pogledu vrlo zanimljiva. Na njenom najvišem vrhu vojska ex Jugoslavije sagradila je svoju bazu koja je bila jedno od središta za nadzor i prisluškivanje. Nakon što ju je 1992. godine HVO zauzeo, baza je nekoliko puta raketirana i oštećena. Baza je i danas u uporabi, a jednim dijelom koristi se i u civilne svrhe. Tu se sada nalazi HT-ovo telekomunikacijsko središte kao i TV odašiljači. Do najvišeg vrha (Pločno) vodi više planinarskih staza.

Jedna od bolje obilježenih i održavanih zasigurno je ona koja započinje od crkve sv. Ilije u Masnoj luci. Do vrha Pločno sa zapadne strane može se doći i makadamskim putom koji je vojska izgradila. Veći dio Čvrsnice je siromašan u pogledu biljnog svijeta, a posebno onaj u relativnoj blizini Pločnog, koji je većinom izgrađen od krečnjačkih stijena, ali i pod neprestanim utjecajem nepovoljnih atmosferskih prilika. Bez obzira koji smjer uspona na Pločno izabrali, od Masne Luke ili iz smjera Jablanice, staze se spajaju u relativnoj blizini vrha. Posljednjih 800 -1000 m uspona je prilično nepovoljno zbog toga što staza prolazi velikom kosinom koja je izgrađena od sitnih stijena koje se često odranjaju ispod nogu, zato valja pripaziti na razmak između pojedinih planinara. Po nekim dijelovima Čvrsnice snijeg ostaje i do rujna, a nerijetko se desi da na njega padne novi sloj.

Često se događa da se u roku od samo sat vremena smijene tri godišnja doba. Vjetar zna na brzinu donijeti oblake, maglu i kišu, a s time i hladnoću i nepovoljne uvijete za dulji boravak na planini. Svaka planina ima svoje posebnosti i ljepote koje je krase, pa tako i Čvrsnica. Zbog materijala od kojega je građena, mnogi njezini dijelovi su vrlo atraktivni za fotografiranje, ali i ljubitelji dobrih vidikovaca, zasigurno će doći na svoje. Svim ljubiteljima prirode, planina i visina preporuka da jednom posjete i Čvrsnicu, jer imaju što vidjeti. Još preporuka, da svakako na uspon ponesu zamjensku odjeću, ali i dovoljnu količinu vode, posebno ako planiraju višednevni boravak.

Tekst i slike: Ante Beljo (Rama)