Ladislav Ilčić: Tko propusti ovu priliku, neka se nikad više ne žali na političku situaciju!

1. Gospodine Ilčiću, većina čitatelja portala Hrvatskoga kulturnog vijeća zasigurno je imala prilike upoznati se s Vašim javnim djelovanjem, no ipak bi Vas molili da se ukratko predstavite. S čime se bavite u profesionalnom životu i koje su sve Vaše aktivnosti?

Po profesiji sam akademski glazbenik, zaposlen sam u Simfonijskom orkestru Hrvatske radio televizije, a sviram još i u Varaždinskom komornom orkestru. Uz taj, umjetnički dio mog svakodnevnog života, vezan je i angažman u umjetničkom vijeću i sindikatu orkestra te u stručnim glazbeničkim udrugama.

Oženjen sam, supruga i ja smo roditelji četvorice sinova koji nam predstavljaju veliku radost i izazov u životu.

Tijekom studija nisam ni pomišljao da ću se u životu baviti ičim drugim osim glazbom. No, mislim da se u životu nije dobro uvijek tvrdo držati svojeg ugodno isplaniranog životnog puta već treba gledati što je dobro i potrebno za društvo i tome prilagođavati svoj životni put. Tako je i mene život odveo u vode koje nisu vezane uz glazbu.

2. Široj javnosti poznati ste kao predsjednik udruge građana Glas roditelja za djecu - GROZD. Što vas je potaknulo na angažman u udruzi? Za one koji nisu pobliže upoznati s radom te udruge, možete li u bitnim crtama izložiti njezin program?

Obitelj velikom broju ljudi puno znači. 98,2% hrvatskih građana je, u Europskom istraživanju vrednota, izjavilo da im je obitelj u životu važna i vrlo važna. Zato su dosadašnje političke strukture uvijek pričale lijepe priče o pojmu „obitelji", no to je bilo samo deklarativno. Nalazimo se u jednoj, za demokratsko društvo potpuno apsurdnoj situaciji: većini hrvatskih državljana obitelj je nešto najvažnije u životu, a političari ne samo da ne brinu o obitelji već vrlo često donose zakone i propise koji štete obitelji.

Zbog toga smo 2006. osnovali udrugu Glas roditelja za djecu – GROZD sa željom da jasno u javnosti artikuliramo mišljenje „običnih" obiteljskih ljudi, roditelja, da budemo glas one "tihe većine". Danas imamo preko 40.000 članova, a intenzitet našeg djelovanja potvrđuje potrebu za jednom takvom udrugom.

3. Povjerenstvo za zdravstveni odgoj pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa 2006. ocijenilo je zdravstveni program udruge GROZD najkvalitetnijim. U međuvremenu, međutim, nije započela njegova realizacija. Gdje je "zapelo"?

Na mnogo je mjesta zapinjalo od trenutka u kojem je naš program proglašen najboljim između 24 programa pristigla na natječaj Ministarstva. Kad je homoseksualni i feministički lobi vidio rezultate natječaja, žestoko je, uz veliku pomoć brojnih medija, napao naš program i to uglavnom zbog dijela programa koji govori o spolnosti. On je vrijednosti kao što su obitelj, ljubav ili vjernost, a koje promiče naš program, proglasio "znanstveno neutemeljenima" i "protuzakonitima".

Paralelno se, s raspravom o kvaliteti programa, vodila rasprava i o roditeljskim pravima. 20.000 roditelja je kroz Apel koji je organizirala naša udruga tražilo da roditelji mogu odlučivati o programu zdravstvenog odgoja za svoje dijete. Iako je i prema Ustavu Republike Hrvatske (čl. 63), roditeljima zajamčeno "pravo i sloboda da samostalno odlučuju o odgoju djece", spomenuti radikalni lobi se otvoreno usprotivio mogućnosti da roditelji odlučuju. Razlog je jasan – kad roditelji odlučuju, te udruge gube. Udruge koje su napale naš program osnovale su koaliciju "Stop rizičnom spolnom odgoju" koja je, unatoč velikoj medijskoj kampanji protiv našeg programa, uspjela skupiti svega 243 potpisa potpore u cijeloj Hrvatskoj. Njihove tvrdnje podržali su i neki državni dužnosnici, poput pravobraniteljice za djecu, gđe Mile Jelavić. Kritiku njezinih izjava i indirektnu potporu našem programu dali su hrvatski akademici i znanstvenici, njih 255, potpisivanjem Izjave o zdravstvenom odgoju, u kojoj navode kako zdravstveni odnosno spolni odgoj treba biti vrijednosno orijentiran te naglašavaju pravo roditelja na izbor odgojnog programa za svoje dijete. Program udruge GROZD upućen je i pravnim stručnjacima koji su potvrdili da je on u potpunosti sukladan svim domaćim i međunarodnim zakonima.

Obzirom da spomenuti radikalni lobi nije naišao na značajniju potporu među hrvatskim građanima, okrenuo se međunarodnom lobiranju. Tako je hrvatskom predsjedniku i premijeru u proljeće 2007. upućeno pismo Radne grupe Europskog parlamenta za reproduktivno zdravlje, HIV/AIDS i razvoj u kojemu se napada program GROZD-a. U hrvatskim je medijima to pismo predstavljeno kao službeni stav Europskog parlamenta prema kojem bi se, u slučaju da za hrvatske škole bude prihvaćen naš program, mogao usporiti proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.

Nekoliko mjeseci nakon toga, nakon što smo se među zastupnicima Europskog Parlamenta koji promoviraju općeljudske vrijednosti raspitali o stvarnoj važnosti tog pisma, primili smo pismo ondašnjeg predsjednika Europskog parlamenta, g. Hansa Gerta Potteringa, u kojem on tvrdi da spomenuta radna grupa niti ne postoji, da nije niti registrirana. On navodi da se čak i registrirane radne grupe ne smatraju službenim tijelima Parlamenta te da one ne mogu predstavljati Parlament niti stavove Parlamenta.

Nakon toga, u proljeće 2008., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odlučilo je eksperimentalno provesti programe zdravstvenog odgoja u školama. Uz naš program koji se uveo u osnovne i srednje škole, Ministarstvo je odlučilo u srednje škole uvesti i program Foruma za slobodu odgoja, člana koalicije homoseksualnih i feminističkih udruga. Tako su roditelji u srednjim školama mogli birati između dva programa, a mogli su odlučiti i da njihovo dijete neće pohađati niti jedan program. Na taj je način Ministarstvo poslušalo želju roditelja, vjerskih zajednica i akademske zajednice koji su tražili da se ostvari to roditeljsko pravo.

Unatoč silnoj medijskoj kampanji protiv našeg programa i u tom periodu, za naš se program odlučilo 88,72% polaznika zdravstvenog odgoja, a za program Foruma za slobodu odgoja svega 11,28%.

Eksperimentalna provedba je pokazala izvrsne rezultate. Djeca, roditelji i nastavnici koji su sudjelovali u provedbi programa bili su izrazito zadovoljni. No, radikalne su udruge, nakon što su vidjele koliki se postotak učenika i roditelja odlučio za naš program, pojačale pritisak na Ministarstvo da potpuno izbaci zdravstveni odgoj iz škola. Iako su se te udruge u početku prve zalagale za uvođenje zdravstvenog odgoja u škole, u trenutku kada su vidjele da su izgubile, promijenile su mišljenje. Time su samo pokazale da je njihovo pozivanje na načelo pluralnosti i različitosti samo deklarativno.

U međuvremenu su te udruge, uz pomoć svojih međunarodnih suradnika, Centra za reproduktivna prava iz New Yorka – jednog od najjačih promotora prava na pobačaj u svijetu i organizacije Interights iz Engleske, podigle tužbu protiv Republike Hrvatske pri Odboru za socijalna prava Vijeća Europe zbog namjere Republike Hrvatske da uvede naš program. Optužbe su bile već poznate: pozitivan govor o braku u našem programu proglašen je diskriminacijom homoseksualaca i promocijom rodnih stereotipa i sl.

Ministarstvo je, na čelu s ministrom Primorcem, pokleknulo pred tim pritiskom. Ministarstvo je odlučilo poslušati homoseksualne i feminističke udruge i izbaciti program zdravstvenog odgoja iz škola tako da ni dan danas nemamo niti jedan program zdravstvenog odgoja u školama.

Zanimljivo je da je spomenuti proces pred Vijećem Europe, upravo zahvaljujući angažmanu naše udruge i naših suradničkih organizacija iz inozemstva koje se bave međunarodnim pravom, nakon dvije godine završio s našim velikim uspjehom. Europski odbor za socijalna prava Vijeća Europe odbacio je spomenutu tužbu protiv Republike Hrvatske u kojoj je naš program nazvan problematičnim, neznanstvenim, diskriminatornim i pristranim. Te je optužbe Odbor nazvao nepreciznim, nedostatnim, neadekvatnim i nerazvijenim, svrstao ih je u domenu hipotetskog i bez statističkih dokaza. Dakle, spomenuti odbor nema ništa protiv uvođenja zdravstvenog odgoja udruge GROZD u škole. Europski odbor istaknuo je upravo ono za što se naša udruga zalaže, a to je važnost roditeljske uloge i njihovo pravo da sami odlučuju o odgojnim programima za svoju djecu, a istaknuo je i autonomiju pojedine države u odabiru odgojnih sadržaja.

Na ovo sam pitanje odgovorio svjesno vrlo detaljno zbog dva razloga: prvi je da se vidi da borba i u europskim institucijama može biti uspješna, i drugi, još važniji razlog, da se vidi kako političari koji nemaju jasno vrijednosno opredjeljenje lako pokleknu pod pritiscima raznih lobija i tako žrtvuju dobrobit hrvatske djece.

4. Udruga GROZD ima zaista velik broj članova, daleko veći nego sve udruge koje se protive programu GROZD-a zajedno. S tim u svezi može se povući pitanje što je s pravom i željom većine u našem društvu?

Neke su privatne televizije najčešće o našem programu izvještavale kao o „programu protiv kojeg se javnost pobunila". Kao što sam spomenuo, koalicija homoseksualnih i feminističkih udruga, koja je pokrenula silnu medijsku kampanju protiv našeg programa, skupila je ukupno 243 osobe. Istovremeno, naš je program podržalo 20.000 hrvatskih državljana. Dakle, prema tim televizijama, ali i „mainstream" novinama i portalima, ove 243 osobe su „javnost", dok ovih 20.000 nije, bez obzira koliko glasni i organizirani pokušali biti. Većina hrvatskih građana još je uvijek tretirana kao nešto što nije javno, rekao bih, kao ilegala, kao podzemlje – nešto slično onome za vrijeme Jugoslavije.

Realno, ne možemo privatne medije natjerati da objektivnije izvješćuju, no država bi trebala odražavati veći stupanj demokracije. Moram otvoreno reći da mi živimo u prividu demokracije. U demokratskom bi društvu većina saborskih zastupnika trebala zastupati interese i vrijednosni sustav većine građana. Da bismo vidjeli kako je trenutna hrvatska politička situacija daleko od toga, prisjetimo se samo nakratko donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije. Sva istraživanja pokazala su da se velika većina hrvatskih državljana protivi mogućnosti da homoseksualne osobe sklapaju brak i posvajaju djecu. No, za donošenje spomenutog zakona, koji uskraćivanje te mogućnosti naziva diskriminacijom, glasovalo je 117 zastupnika, tek je jedan bio suzdržan i jedna protiv.

Naše je civilno društvo postavljeno na isto tako pogrešnim, nedemokratskim temeljima. Ključan kriterij pri odlučivanju o financiranju udruga i njihovih projekata, uz kvalitetu projekta, trebao bi biti društvena korisnost udruge i projekata, mjerena brojem članova udruge i brojem korisnika projekta udruge. U Hrvatskoj danas ogroman novac dobivaju udruge za projekte koji imaju svega 10 ili 15 korisnika. Cijelo je civilno društvo, od UZUVRH-a do Savjeta za razvoj civilnog društva, napravljeno tako da pogoduje nekim malobrojnim udrugama. Novac od države primjerice dobivaju za homoseksualne pornografske priručnike pod krinkom borbe protiv HIV-a (iako se HIV spominje samo na jednoj stranici). Država financira čak i hladni pogon udruge koja tvrdi da je „obitelj najopasnije mjesto za dijete" itd.

5. Kako govoriti ozbiljno u hrvatskom društvu o spolnom odgoju mladih kada primjerice tri dana prije Božića najtiražnija hrvatska dnevna tiskovina gotovo kao reklamu posvećuje cijelu naslovnicu snimanju pornografskih sadržaja, gdje su protagonisti izuzetno mlade osobe. Može li se niže pasti?

O spolnosti ovisi puno toga u našem životu. Ona donosi prekrasne stvari poput zaljubljenosti, života s voljenom osobom, spolnih odnosa, djece s voljenom osobom...No, nekima spolnost odvede život u sasvim neželjenom i nesretnom smjeru – prisjetimo se koliko ima nesretnih brakova, bračne nevjere, razvoda brakova, spolno prenosivih bolesti, pobačaja... Spolnost je vrlo jaka sila u čovjeku koja je prirodno vezana uz općeljudske vrijednosti kao što su ljubav, uzdržljivost ili vjernost. No, neodgovorno življenje spolnosti vrlo lako udaljava čovjeka od tih vrijednosti. Upravo zato lobi koji promovira moralni relativizam koristi upravo spolnost da odvuče ljude od općeljudskih vrijednosti, od braka i obitelji. No, to nije razlog da mi ne govorimo o spolnosti i spolnom odgoju. Upravo suprotno! Spolni odgoj je vrlo potreban i to ne samo zbog pomanjkanja znanja kod mladih već zbog potrebe izgradnje stavova. Spolni odgoj će kad-tad ući u hrvatske škole. Pitanje je samo kakav će on biti odnosno tko će biti autori programa.

O spolnom odgoju uvelike ovisi izgled obitelji u budućnosti, pa i izgled cjelokupnog društva. Tu važnost spolnog odgoja jako dobro vide manjinske radikalne udruge – to pokazuje količina energije, novaca i truda koju su te udruge uložile u borbu protiv našeg programa.

6. Često sudjelujte u pripremnim tečajevima zaručnika za brak, a suradnik ste i Obiteljskog centra Varaždinske biskupije. Kakva je prema Vašem mišljenju perspektiva katoličkih obitelji i vrijednosti koje one promoviraju? Postoje li kakvi statistički podatci koliki se postotak mladih parova odluči za brak u Crkvi, ali i kakve su onda veze s Crkvom nakon dobivenog sakramenta?

Brak i obitelji su u konačnici neuništivi. Postojali su prije svake države i nijedna ih država ne može ukinuti. Radi se o prirodnim vrijednostima koje su dobre za čovjeka. Naravno, postoje pritisci koji žele ljude udaljiti od tih vrijednosti i koji svakako imaju svoj učinak. Danas se oko 65% parova vjenča u Crkvi. Naravno, ako ubrajamo samo prvosklopljene brakove, onda je postotak crkveno sklopljenih brakova dosta veći jer je jasno da drugi, treći i svi daljnji brakovi ruše postotak crkveno sklopljenih brakova, obzirom da se crkveni brak može sklopiti samo jednom.

Vjerojatno će broj crkveno sklopljenih brakova još neko vrijeme padati, obzirom da ima sve manje parova koji ne vjeruju u Boga i u sakrament braka, ali se ipak vjenčaju se u Crkvi zbog očekivanja društvene okoline i "romantičnog obreda". Možda je i bolje da se takvi parovi više ne vjenčaju sakramentalno. U Varaždinskoj biskupiji evaluacije zaručničkih tečajeva redovito pokazuju da su sadržaji i kvaliteta tečaja značajno nadmašili očekivanja zaručnika. Mnogi od njih se žele uključiti i u posliježenidbeni pastoral. Iako Crkva postiže sve bolje rezultate u obiteljskom pastoralu, tu sigurno postoji još velika mogućnost napredovanja.

Gledajući brak općenito, dakle uključujući i civilno sklopljene brakove, važno je istaknuti podatak da 89,7% hrvatskih građana ne smatra da je brak zastarjela institucija. Dakle, radi se o jednoj suvremenoj, modernoj vrijednosti. Iako nam mediji svakodnevno sugeriraju nešto suprotno, hrvatski građani se ne daju tako lako izmanipulirati.

7. Pred nekoliko tjedana, predstavljen je novi politički pokret pod nazivom «Hrvatski rast» - «Hrast». Udruga kojoj ste predsjednik pristupila je tome pokretu. Znači li to da ste u programskim odrednicama «Hrasta» prepoznali vrijednosti koje zagovara i udruga GROZD?

Upravo tako. Još točnije – Hrast nudi realnu mogućnost da vrijednosti koje temeljno određuju nas i naše obitelji, a i većinu hrvatskih državljana, budu zastupljene u programu i kasnije u Saboru. Naime, Hrast nudi model pretkampanje, prema kojem će se redoslijed kandidata na izbornoj listi Hrasta određivati prema broju potpisa podrške koje je određeni kandidat sakupio. Dakle, građani će sastavljati izborne liste. Sve sad ovisi o nama. Mi dosad nismo imali za koga glasovati. Sad, ne samo da imamo za koga glasovati, već sami možemo nekoga učiniti kandidatom za kojeg ćemo glasovati.

Bit ću otvoren i reći: tko propusti ovu priliku, neka se nikad više ne žali na političku situaciju! Ovo je prilika svim organizacijama i pojedincima koji promoviraju općeljudske i nacionalne vrijednosti da pokažu spremnost na zajedništvo. Zašto baš na platformi Hrasta? Jer jedini daje mogućnost da svatko realno izmjeri svoju snagu, da provjeri koliko ljudi cijeni njega i njegove zamisli. U Hrastu nema koalicijskih dogovora i ucjenjivanja. Svi su u ravnopravnom položaju. Zajednički nam je cilj osvojiti što više glasova. Tom je cilju sve podređeno, svi partikularni interesi, sve osobne procjene. Pozicija na izbornoj listi Hrasta ovisit će o tome koliko neki kandidat može pridonijeti tom zajedničkom cilju, a to će se provjeriti u pretkampanji.

8. Za koja ćete se konkretna pitanja zalagati u Hrastu?

Sigurno ćemo naglašavati ona pitanja kojima smo se i dosad bavili i o kojima znamo jako mnogo: odnos države prema obitelji, pronatalitetnoj politici, odgoj i obrazovanje, civilno društvo... No, GROZD okuplja brojne stručne mlade ljude koji se bave raznim drugim područjima. Želimo potaknuti gospodarstvo oslobađajući ga tereta politički privilegiranih tvrtki koje čine nelojalnu konkurenciju i uništavaju zdrave perspektivne tvrtke.

Imamo članove koji su poljoprivrednici i koji mukotrpno rade cijelu godinu. Dat ću jedan primjer jednog našeg člana koji uzgaja jabuke. Kad ih je želio plasirati, država je dopustila uvoz prošlogodišnje jabuke iz Austrije, koja se u trgovačkim lancima prodavala kao svježa domaća. Jasno je da jedna takva odluka baca našeg poljoprivrednika u potpuni minus. On tada prodajnu cijenu svojih jabuka treba smanjiti na pola i umjesto teško stečene zarade, on trpi samo štetu. Taj sam primjer naveo da bih pokazao koliko je običnom poljoprivredniku, ali i svakom drugom poduzetniku važno da je na vlasti netko tko zaista voli Hrvatsku, tko zaista želi štititi i poticati hrvatski proizvod.

Obzirom na našu blisku povezanost sa snagama u europskim državama i institucijama koje se bore za iste vrijednosti kao i mi, svakako nas zanima i vanjska politika koja će omogućiti gospodarsku suradnju s drugim državama, ali i služiti hrvatskom suverenitetu koji je neophodan da bi se zaštitio naš sustav vrijednosti, naša kultura i svo naše nacionalno blago.

9. Kako se novoosnovani pokret namjerava boriti protiv posvemašnje medijske blokade kojoj će sasvim sigurno biti izložen? U takvim okolnostima zasigurno je teško doći i do financijskih sredstava neophodnih za ozbiljnije djelovanje na hrvatskoj političkoj sceni gdje se uoči izbora zavrte stotine milijuna kuna?

Bit ću otvoren: ne namjeravamo se boriti protiv medijske blokade u mainstream medijima. Ne namjeravamo trčati za tim medijima. Oni nas ne zanimaju. Naši članovi neusporedivo više vjeruju našem e-mailu nego tim medijima, koji su izgubili sav kredibilitet. Dakle, od medija ne očekujemo pomoć. U stvari, očekujemo da će nam pokušati naštetiti.

No, zato gradimo paralelnu strukturu komunikacije. Samo naša udruga ima 40.000 članova. U akciji „Potpisujem Deklaraciju" skupili smo više od 200.000 potpisa, jednako kao što je skupljeno i u akciji „More je kopno". Mi znamo doći do ljudi. Naravno, za to je potreban angažman svih naših podupiratelja.

Osim toga, postoje i ozbiljni mediji koji su objektivni i neće nas mimoilaziti. Mi ćemo prema svima biti otvoreni i vjerujem da će nas neki mediji objektivno predstaviti. No, samo širenje informacije o Hrastu nije dovoljno. Udruga GROZD sastavila je upitnik koji se može popuniti i online na našoj web stranici, preko kojeg skupljamo kontakte podupiratelja Hrasta. Potrebno je ispunjavati te upitnike kako bismo mogli direktno komunicirati s puno ljudi i kako bi vidljivi rast broja podupiratelja svima bio dodatan poticaj. Mi ne možemo čekati do dana izbora da vidimo koliko nas ima. Ljudi ne vole „baciti svoj glas". Zato im prije izbora trebamo dati povratnu informaciju o našoj brojnosti.

Ključno će u cijeloj ovoj priči biti hoće li svatko od Vas koji čita ovaj razgovor proširiti među svojim prijateljima informaciju o Hrastu i zamoliti ih da i oni ispune upitnik. Vjerujem da zajedno možemo značajno poboljšati političku situaciju u Hrvatskoj.

10. S obzirom da i sami pripadate mlađoj generaciji, zanima nas namjerava li «Hrast» u svoje redove uključiti što veći broj mladih ljudi, koji bi svojim znanjem i dinamičnošću mogli predstavljati jednu od udarnih snaga pokreta? Kome se javiti?

Da, svakako mladi ljudi mogu donijeti jednu energiju, polet i optimizam. No, ne bih ja isključio niti starije. Jedini kriterij će biti, kao što sam rekao, koliko tko ljudi može potaknuti na angažman.

Kao što sam rekao, Hrast možete poduprijeti ispunjavanjem upitnika na web stranici GROZD-a. Vjerujem da će i druge skupine, uključujući i HKV, početi skupljati podupiratelje Hrasta a uskoro će proraditi i web stranica Hrasta na kojoj ćete moći online postati podupiratelj. Možete popuniti upitnik u svakoj skupini Hrasta koja Vam se sviđa. Tek ćete se u pretkampanji odlučiti samo za jednu osobu u Vašoj izbornoj jedinici koju ćete podržati.

Davor Dijanović