Ima li hrvatska strategiju nacionalne sigurnosti koja odgovara novim okolnostima?

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu stvorila je nove geopolitičke i sigurnosne realnosti na Ratistoku Europe. Sigurnosna kriza održava se na cijelu Europu, posebno na planu energetske sigurnosti. Područje tzv. Zapadnog Balkana od početka krize spominje se kao potencijalno krizno žarište, a ono čini neposredno hrvatsko sigurnosno okruženje.

U kontekstu velike sigurnosne krize koja zahvaća Europu postavlja se pitanje položaja Republike Hrvatske u novim realnostima. Ima li hrvatska strategiju nacionalne sigurnosti koja odgovara novim okolnostima? Koji su danas hrvatski sigurnosni prioriteti?

Ovu problematiku za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća prokomentirali su dr. sc. Nikola Brzica, bivši pomoćnik ministra obrane i Pero Kovačević, pravni ekspert i jedan od autora prvoga Zakona o obrani.

Dr. sc. Nikola Brzica: Potrebna povećana pažnja i pripravnost

„Masovna, izravna i neisprovocirana Ruska agresija na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine je po mnogočemu je suštinski promijenila geopolitičke i sigurnosne kalkulacije zainteresiranih promatrača u euroatlantskom prostoru, ali i šire“, ističe Brzica.

„Republika Hrvatska kao članica NATO saveza i Europske Unije sudjeluje u kolektivnim naporima za očuvanjem Brzicameđunarodnog mira i vladavine prava. Za razliku od prošlog stoljeća, gdje se sukob odvijao na teritoriju Republike Hrvatske, ali i u neposrednoj blizini, kinetički sukobi se danas odvijaju na istoku Europe. Osim s izravnim i neizravnim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, RH se i suočava s određenim izazovima u vlastitom susjedstvu“, upozorava Brzica.

„Općenito govoreći, strategije postoje kako bi objektivno kodificirale trenutno stanje, ciljano buduće stanje, raspoložive organizacijske jedinice, resurse, i naravno način kako će se ovi elementi sinergijski primijeniti radi ostvarivanja deklariranih nacionalnih ciljeva. Nažalost, Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske projekcija je stavova i razmišljanja političkog vodstva i njihovog razumijevanja i tumačenja sigurnosne situacije i prilagodba razmišljanjima često površnih velikih igrača, a ne ono što bi trebala biti, a to je rezultat suštinskog razumijevanja svih bitnih strateških elemenata sigurnosti, jezgrovite i objektivne analize i predikcije razvoja svih aspekata sigurnosti“, dodaje Brzica.

„Koliko god su čvršće euroatlantske integracije pridonijele povećanoj sigurnosti Republike Hrvatske, toliko i nedavni događaji (na europskom istoku, ali i u neposrednoj blizini na istočnim (i južnim) granicama Republike Hrvatske) iziskuju povećanu pažnju i pripravnost“, zaključuje Brzica.

Pero Kovačević: Bez jasnih sigurnosnih prioriteta

Pero Kovačević smatra da je današnja civilizacija je na putu samouništenja. „Živimo u najopasnijim vremenima nakon Pero Kovačevićzavršetka Drugog svjetskog rata. Putinovom invazijom na Ukrajinu posredno je započeo 3. svjetski rat između Amerike, Velike Britanije, NATO saveza i Rusije. Zapad naoružava i financira Ukrajinu u borbi protiv Rusije, no nažalost još nema naznaka kraju rata. Imamo hrpu neodgovornih svjetskih čelnika s nedovoljno stručnog znanja, koji brinu samo o sebi i svome političkom rejtingu i ništa ih drugo ne zanima. Najveći gubitnik u svemu tome već jesu zemlje Europske unije koje se ponašaju kao pudlica američkog predsjednika Bidena i slušaju što će im reći ukrajinski predsjednik Zelenski. Uvode sankcije Rusiji koje pogađaju prije njihove vlastite stanovnike, ponašaju se kao slon u staklani“, smatra Kovačević.

„Žalosno je u svemu tome što u ratu u Ukrajini gine ukrajinska i ruska sirotinja, a svjetski vođe govore o nekakvim vrijednostima koje su odavno uništene. Rat u Ukrajini te sankcije Zapada Rusiji teško su pogodile stanovnike svih članica Europske unije i Hrvatske, a slijedi nam još teže razdoblje. Cijene energenata rastu, inflacija divlja i tome se ne nazire kraj. Standard hrvatskih građana naglo se urušio, a budući nije na vidiku prestanak rata u Ukrajini čeka nas još teže razdoblje“, dodaje Kovačević.

Ima li Hrvatska strategiju nacionalne sigurnosti koja odgovara novim okolnostima? Hrvatska strategija nacionalne sigurnosti mrtvo je slovo slovo na papiru. Kakva nam je strategija nacionalne sigurnosti Vlade Andreja Plenkovića Hrvatskadovoljno govori činjenica da smo ispraznili naše zalihe naoružanja i vojne opreme donirajući ih Ukrajini, a da u isto vrijeme ne radimo na njihovom obnavljanju. Treba jasno reći da Vlada Andreja Plenkovića nema nikakve strategije koja odgovara novim okolnostima, osim potpunog oslanjanja na NATO savez i njihove obrambene snage“, kritičan je Kovačević.

„Koji su danas hrvatski sigurnosni prioriteti? Plenkovićeva Vlada nema jasnih sigurnosnih prioriteta već za sve probleme ima izliku rata u Ukrajini, a oni nisu ni za što odgovorni. Naš obrambeno-sigurnosni sustav već je niz godina zapušten, godinama su smanjivana sredstva za njegov razvoj odnosno ustrojavanje. Politički vrh nakon našeg je ulaska u NATO i EU očito zaključio da ne treba ulagati u obrambeno-sigurnosni sustav i sad smo tu gdje jesmo. Andrej Plenković i njegova Vlada ne žele shvatiti ili ne shvaćaju da stvarno živimo u najopasnijim vremenima, s nikad luđim i nesposobnijim svjetskim vođama, koji služe samo kao vanjski privid“, dodaje Kovačević.

„Geopolitička slika svijeta se mijenja, ne na dobrobit većine naroda, utjecajne sfere se mijenjaju. Bogati se sve više bogate, narod je sve siromašniji i nesigurniji, planet Zemlja sve je više biološki uništen, ekološki ju velike korporacije i sile i dalje nesmiljeno uništavaju. To je već dovelo, a kroz određeno vrijeme može dovesti do ogromnih migracija stanovništva zbog prehrambenih i ostalih resursa, a tada će se karta svijeta potpuno promijeniti“, zaključuje Kovačević.

Priredio: Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 30-01-2023, 19:46:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.