Operacija „Maslinova grana“ na sjeveru Sirije

Pred tjedan dana pisali smo o odluci SAD-a o formiranju i obučavanju Sirijskih pograničnih snaga koje bi brojale 30.000 vojnika, mahom Kurda, a bile bi stacionirane na granici Sirije s Turskom. Nakon najave o formiranju pogranične vojske na područjima pod kontrolom Kurda, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan zaprijetio je da će ući u sirijsku provinciju Afrin i razbiti „kurdske militante“.

Pod „kurdskim militantima“ Ankara podrazumijeva militante triju kurdskih skupina - Radničke stranke (PKK), sirijske Stranke demokratske unije (PYD) i sirijsko-kurdske milicije YPG koja uživa potporu SAD-a, ali je Ankara smatra terorističkom organizacijom.

Ubrzo Erdoğan je pokrenuo vojnu operaciju „Maslinova grana“ zračnim i topovskim udarima i ulaskom turskih kopnenih snaga u sirijsku pokrajinu Afrin, s ciljem uspostave 30-kilometarske sigurnosne zone.

Prema Erdoğanu, u operaciji „Maslinova grana“ unutar Oslobodilačke vojske Sirije i Turske vojske ima sedam do osam pogonulih u četiri dana. Turski predsjednik dodaje da je na suprotnoj strani neutralizirano 268 osoba, a da će operacija biti odlučno nastavljena do potpunog iskorijenjivanja kurdskih militanata.

Opozicijski izvor SOHR navodi kako je do sada ubijeno 106 osoba: 23 civila, 38 YPG boraca, 2 turska vojnika (turska vojska potvrdila je da je tijekom jučerašnjeg dana poginuo drugi njihov vojnik) te najmanje 43 pro-turska (FSA) militanata (izvor: advance.hr, 24. siječnja 2018.).

„Prvo ćemo osušiti korijen terorista, a zatim to područje učiniti pogodnim za život 3,5 milijuna sirijskih izbjeglica koje smo ugostili. Ono što mi tamo želimo nije teritorij, već uspostavljanje pravde. Prvo ćemo osušiti korijen terorista, a zatim to područje učiniti pogodnim za život. U mojoj zemlji živi 3,5 milijuna Sirijaca, ono što mi želimo jest da ovim ljudima omogućimo povratak u domovinu“, poručio je danas Erdoğan, a prenose zapadne agencije.

“Mi se borimo protiv organizacije, koja djeci od 13 do 15 godina, starijim ženama i ljudima kojima je potrebna hrana, daju oružje u ruke i objavljuju njihove fotografije“, dodao je Erdoğan. Turski predsjednik najavio je kako će operacija od Manbija biti nastavljena duž turske granice, te da će regija u potpunosti biti očišćena „od ovog zla“.

Operaciju „Maslinova grana“ te sukobe turske vojske i Kurda za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentirao je Vedran Obućina, politolog specijaliziran za Bliski istok i islamski svijet.

Obućina ističe kako je najava formiranja nove pogranične formacije neposredan povodo akciji Turske vojske. „Prema SAD„Kurdi donekle provociraju javnim propitivanjem ne pomaže li turska ofenziva 'američkim neprijateljima'. Zasad se Amerikanci nisu jasno odredili, osim službenog poziva State Departmenta na prestanak napada i usredotočenost na borbu protiv Daeša, ali je Erdoğan već komentirao da ga nije briga što Amerikanci kažu. Amerikanci se drže dogovorenih raspodjela zona utjecaja, a Afrin je dio ruske zone, s neformalnim mandatom istočno od rijeke Eufrat pa sve do iračke granice. Afrin je postao vrlo stvaran i neposredan ispit američke predanosti kurdskim partnerima, što u sebi uključuje i potrebu zaustavljanja Turske, NATO saveznika. Iz tog razloga mislim da ne će biti izravnog miješanja Sjedinjenih Država u ovaj sukob“ – rekao je Obućina.turskom razmišljanju, pogranična snaga koju uvježbava američka CIA mogla bi završiti u institucionalizaciji i legitimizaciji kurdske vojske na samoj turskoj granici. Sporno će pitanje biti i grad Manbidž, koji je YPG oslobodio od terorista u kolovozu 2016., a koji je čisti simbol turskog straha. Još od tada je Turskoj pitanje kurdskog prelaska na zapadnu stranu Eufrata (a Manbidž se, kao i Afrin, nalazi na zapadno od rijeke) povod za ratno rješenje, jer bi se time stvorilo kontinuirano kurdsko područje. Za razliku od Afrina, u Manbidžu se nalaze i američke snage, pa je silovit napad u ovom trenutku nemoguć“ – smatra Obućina.

Na pitanje kako komentira špekulacije da SAD-u ne odgovara stanje mira na području Sirije naš sugovornik kaže kako ishod rata zasigurno ne odgovara američkoj strani, ali s obzirom na spore pregovore o poslijeratnom uređenju Sirije, svatko još uvijek nije maknuo sa stola opciju sile.

Obućinu smo pitali i o mogućnosti da se SAD umiješa u sukob turske vojske i Kurda. „Kurdi donekle provociraju javnim propitivanjem ne pomaže li turska ofenziva 'američkim neprijateljima'. Zasad se Amerikanci nisu jasno odredili, osim službenog poziva State Departmenta na prestanak napada i usredotočenost na borbu protiv Daeša, ali je Erdoğan već komentirao da ga nije briga što Amerikanci kažu. Amerikanci se drže dogovorenih raspodjela zona utjecaja, a Afrin je dio ruske zone, s neformalnim mandatom istočno od rijeke Eufrat pa sve do iračke granice. Afrin je postao vrlo stvaran i neposredan ispit američke predanosti kurdskim partnerima, što u sebi uključuje i potrebu zaustavljanja Turske, NATO saveznika. Iz tog razloga mislim da ne će biti izravnog miješanja Sjedinjenih Država u ovaj sukob“ – rekao je Obućina.

Obućina smatra da u ovom trenutku ne postoje izgledi za sukob američke i turske vojske, kao dvije vojske NATO-a, ali dodaje da je, slučajno ili ne, upravo kada su započeli turski zračni udari, na sastanku s YPG-om bio izaslanik američkog predsjednika pri koaliciji protiv Daeša Brett McGurk, kojega Ankara i inače optužuje za trajnu potporu Kurdima.

Kad je u pitanju Rusija, Obućina ističe kako je Moskva očito dala potporu vojnoj akciji Turske. „Koalicija nepovjerljivih, Sirije, Turske, Irana i Rusije, ipak ima svoje podjednake ciljeve, a to su održavanje predsjednika Bašaraal-Asada na vlasti i očuvanje sirijskog integriteta pod utjecajem Moskve, Teherana i Ankare. To je osnovni, a često i jedini, zajednički nazivnik ove labave koalicije snaga, no sasvim je sigurno da sve akcije mogu započeti tek s dozvolom Kremlja“ – zaključio je naš sugovornik.

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.