Važnost obrazovanja i znanosti za Republiku Hrvatsku i problemi koje treba riješiti

Za čitatelje portala Hrvatskoga kulturnog vijeća priredili smo veliku anketu na temu što bi u sljedećem razdoblju bilo (naj)važnije napraviti u resoru MZOS-a, odnosno koji bi trebali biti prvi koraci Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta1Ministarstva, te koji su najveći problemi u području znanosti i visokog školstva? Naime, kao što je jedan od naših sugovornika naglasio, često se zaboravlja da napredak u području znanosti i obrazovanja nikada ne slijedi gospodarski napredak, nego mu prethodi kao njegov temelj i preduvjet. Toga upravljačke elite od 2000. godine nadalje nisu bile ili nisu htjele biti svjesne, a vrlo slično stanje po ovom pitanju je i u većini hrvatskih medija, pa je Hrvatska tu gdje jest.

Na ovu, stoga, izuzetno važnu temu za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća govore rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, ravnatelj najvećega hrvatskog znanstvenog instituta „Ruđer Bošković“ dr. sc. Tome Antičić, bivši rektor Zagrebačkog Sveučilišta u mandatu od 2006. do 2014. prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, bivši rektor Zagrebačkog Sveučilišta u mandatu od 1991. do 1998. prof. em. dr. sc. Marijan Šunjić, prodekan za organizaciju i razvoj na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Željko Holjevac i profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku i naš redovni kolumnist prof. dr. sc. Zlatko Miliša.

 


 

Prof. dr. sc. Željko Tanjić: Svakako da novoga ministra čeka puno posla

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić u svom se odgovoru za naš portal osvrnuo na više aspekata djelovanja sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

Iz perspektive Hrvatskog katoličkog sveučilišta koje je smješteno među privatna sveučilišta, što iz više razloga Tanjic2smatramo neprimjerenim zakonskim rješenjem, naglasio je rektor Tanjić, važno je istaknuti da su u sustavu znanosti i visokog obrazovanja zakonski i ostali normativni propisi koji reguliraju ovo područje različiti za visoka učilišta s obzirom na zakonske odredbe razlikovanja privatnih od javnih visokih učilišta. Visoka učilišta ovisno o tome jesu li javna ili privatna podliježu djelomično istim ili strožim važećim normativnim propisima, poput postupka vanjskog vrednovanja (reakreditacijskog postupka) ili postupka inicijalne akreditacije novih studijskih programa.

Sveučilišta koja se smatraju privatnim imaju podređen zakonski status ili zakonski status neprimjeren njihovoj akademskoj razini svrstavanjem u skupinu u kojoj se razlikuju po razini i funkciji. Potrebno je razmotriti i dodati u odredbe i nekoliko novina, primjerice podjelu na način financiranja (javno/privatno) ili slično (rješenjem kroz ponudu programskih Ugovora). Nadalje, u odredbama važećeg Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, te podzakonskim propisima ne spominju se integrirana sveučilišta, ne navode se osnovne integrativne funkcije; iako su neka hrvatska sveučilišta integrirana, a druga djelomično integrirana sveučilišta, a neka već osnovana u budućnosti teže integraciji.

Neopravdane administrativne prepreke u financiranju znanstvene djelatnosti

Osobito zabrinjava što u Hrvatskoj nisu primijenjeni kriteriji financiranja visokih učilišta (javno prepoznatljivi), a niti načelo financiranja znanosti temeljeno na znanstvenoj izvrsnosti, obrazložio nam je dalje rektor Tanjić. U radu ZnanostPotrebno je omogućiti svim znanstvenicima u Hrvatskoj ravnopravnu prijavu na natječaje za projekte i stipendije, a odluku o tome koji od njihovih prijedloga će biti financiran donositi na temelju kriterija znanstvene izvrsnosti i rezultata međunarodne recenzije, bez neopravdanih i proizvoljnih administrativnih zapreka.institucija sustava znanosti i visokog obrazovanja čija je zadaća financiranje izvrsnih znanstvenih istraživanja i pojedinaca putem znanstveno-istraživačkih projekata, doktorskih stipendija i slično (poput Hrvatske zaklade za znanost), potrebno je ukloniti umjetna i diskriminatorna ograničenja kojima su znanstvenici na pojedinim znanstvenim institucijama spriječeni ili su neravnopravni u prijavama na natječaje.

Potrebno je omogućiti svim znanstvenicima u Hrvatskoj ravnopravnu prijavu na natječaje za projekte i stipendije, a odluku o tome koji od njihovih prijedloga će biti financiran donositi na temelju kriterija znanstvene izvrsnosti i rezultata međunarodne recenzije, bez neopravdanih i proizvoljnih administrativnih zapreka.

Znanstvenu izvrsnost Hrvatska treba podupirati bez obzira na visoko učilište ili znanstvenu ustanovu kojoj pripadaju nositelji te izvrsnosti. Neopravdane administrativne prepreke nisu ograničene samo na financiranje znanstvene djelatnosti iz nacionalnih izvora. Na mnogim natječajima za razne oblike financiranja iz EU fondova privatne obrazovne institucije nisu prihvatljivi prijavitelji, neovisno o koristima koje bi potencijalni projekti mogli donijeti različitim dionicima društva, posebice studentima i akademskoj zajednici. Kako u praktično svim vizijama ekonomskog oporavka zemlje veće angažiranje sredstava EU putem kvalitetnih projekata predstavlja važan Obrazovanje23element, apriorno isključivanje pojedinih prijavitelja, neovisno o kvaliteti njihovih projekata, je suboptimalna, pa i štetna odluka, bio je vrlo jasan naš sugovornik, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić.

Odgojna dimenzija sveučilišta

Sve bi trebalo učiniti da se olakša međunarodna suradnja, posebice na području stvaranja zajedničkih programa sa stranim sveučilištima te, naravno, osigura više sredstava za znanost i visoko obrazovanje. Nije manje važno promišljanje odgojne dimenzije sveučilišta, posebice u sadašnjem društvenom trenutku, a to podrazumijeva trajnu edukaciju i samih nastavnika, znanstvenika i osoblja, naglasio je rektor Tanjić.

Jesmo li dovoljno svjesni da samo ne prenosimo znanje nego da i odgajamo mlade ljude za određene vrijednosti? Svakako da novoga ministra čeka puno posla, posebice na izradi novih zakonskih rješenja. Želim mu obilje Božjeg blagoslova i puno uspjeha u radu! – poručio je na kraju prof. dr. sc. Željko Tanjić.

 


 

Dr. sc. Tome Antičić: Katastrofalne negativne posljedice nefinanciranja doktoranada

U razgovoru za naš portal dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj najvećega hrvatskog znanstvenog instituta „Ruđer Bošković“ (IRB), zauzeo se za niz promjena kojima bi se poboljšala kvaliteta znanstvenoga sustava, kao i brzina njegovih prilagodbi stvarnim potrebama. Dr. Antičić je naglasio potrebu znatnog povećanja broja doktoranda, i to za nekoliko puta, te je iznio frapantan podatak da najrazvijenije zemlje imaju udio doktora tome anticicznanosti u industriji u usporedbi sa znanstvenim institucijama i do 90%, što je upravo jedan od ključnih razloga uspjeha njihovog gospodarstva, dok u Hrvatskoj taj postotak iznosi katastrofalno niskih 10%.

Egzodus naših najboljih i najdarovitijih mladih znanstvenika

MZOS godinama samo sporadično, ako uopće, financira doktorande, a rezultat ovakve politike je masovni egzodus naših najboljih i najdarovitijih mladih znanstvenika s katastrofalnim i dalekosežnim negativnim posljedicama po hrvatsku znanost i gospodarstvo, istaknuo je dr. Antičić. Naglasio je da je trošak doktoranda manji od sto tisuća kuna godišnje, a upravo su oni okosnica budućnosti Hrvatske na brojnim razinama. Dr. Antičić je općenito kritičan prema dosadašnjem radu MZOS-a. MZOS je kroz godine prerastao u sustav gdje ima premalo sposobnih ljudi (čast rijetkim izuzecima), gdje se, kaže dr. Antičić, upitan kadar previše često (i sve češće) promovira na više pozicije. Tamo se u pravilu ne gleda na interes hrvatske znanosti i obrazovanja, već je žarište na osobnim interesima i ambicijama. Hrvatska zaklada za znanost, preko koje se financira hrvatska znanost iz domaćih izvora, mora proći detaljnu reviziju svoga rada, i korekciju svojih pravila, jer je Zaklada nepotrebno uspostavila iznimno nefleksibilni, tromi, i administrativno suvišno komplicirani sustav praćenja projekata - suprotno svim EU praksama, proučio je dr. Antičić.

Ravnatelj IRB-a se zauzeo i za nagrađivanje uspješnih, a sankcioniranje neuspješnih u sustavu znanosti, u svrhu Institut Ruđer Boškovićčega bi vrijedilo razmisliti i o uvođenju platnih razreda. Kriteriji bi mogli biti parametri kao što su iznos i broj dobivenih projekata (domaćih/međunarodnih), suradnja s gospodarstvom, broj članaka u međunarodnim časopisima.... Radi očuvanja iste mase plaća, istovremeno se mogu smanjiti plaće za manje uspješne znanstvenike – onima bez projekta – radilo bi se o neznatnom smanjenju plaće po znanstveniku bez projekta jer jako mali broj RH znanstvenika ima projekte, kazao je dr. Antičić. Ujedno, dodao je, treba olakšati zapošljavanje stranih znanstvenika i stranih stručnjaka. Trenutno su vrhunski strani znanstvenici u iznimno neravnopravnom položaju, čime hrvatska znanost i gospodarstvo trpe velike štete.

U razgovoru nam je dr. Tome Antičić rekao kako bi trebalo bar dvostruko povećati udio znanosti u strukturnim FondoviU razgovoru nam je dr. Tome Antičić rekao kako bi trebalo bar dvostruko povećati udio znanosti u strukturnim fondovima zbog visoke kvalitete prijedloga naspram ostalih. Povećao bi i programsko financiranje uz usku povezanost sa znanstvenim i gospodarstvenim rezultatima, a razvojne koeficijente usko bi povezao s izvrsnošću i uspješnošću projekta. Sveučilišta moraju postati jedne pravne jedinice, smatra dr. Antičić, umjesto trenutno posve nefunkcionalnog sustava koji sprječava bilo kakav napredak ili povećanje efikasnosti i izvrsnosti.fondovima zbog visoke kvalitete prijedloga naspram ostalih. Povećao bi i programsko financiranje uz usku povezanost sa znanstvenim i gospodarstvenim rezultatima, a razvojne koeficijente usko bi povezao s izvrsnošću i uspješnošću projekta. Sveučilišta moraju postati jedne pravne jedinice, smatra dr. Antičić, umjesto trenutno posve nefunkcionalnog sustava koji sprječava bilo kakav napredak ili povećanje efikasnosti i izvrsnosti. Također, založio se za osnivanje ureda za inovacije i transfer tehnologije na razini države koji će tražiti pomoć od nekog uspješnog takvog ureda u inozemstvu, budući da je sve do sada napravljeno bilo puko razbacivanje novaca kojih nema.

Zastrašujući pritisak u obliku  prosjeka 5,0

U razgovoru s ravnateljem IRB-a dotaknuli smo se i sustava osnovnog i srednjeg školstva, budući da su oni izravno vezani na sustav visoke naobrazbe i znanosti. Dr. Antičić je tako mišljenja kako treba uvesti malu maturu, s pitanjima koje idu prema PISA pismenosti, gdje bi barem 30% ocjene za srednju školu išlo preko prijemnog. Ovom mjerom bi se iz osnovnih škola maknuo zastrašujući pritisak za ostvarivanje 5,0 za sve predmete. Možda bi Ucionicatrebalo gledati samo 5-7 najrelevantnijih predmeta za određivanje prosjeka ocjene iz osnovne škole radi bolje usredotočenosti djece, rekao nam je naš sugovornik.

Iznimno važan dio školstva su kvalitetni nastavnici, naglasio je dr. Antičić, i predložio mjere koje imaju sličnosti s onima za znanost. U našem sustavu dobri nastavnici nisu valorizirani i stimulirani, a loši se ne kažnjavaju. Treba uvesti sveobuhvatni program da se to ispravi. Rasterećenje nastave ukidanjem broja predmeta će pomoći. Najboljim nastavnicima omogućiti stručno usavršavanje po nekoliko mjeseci ili duže van RH. Financijski izdašno nagraditi škole s dobitnicima nagrada (matematičke olimpijade i sl.), škole s velikim postotkom đaka koji su se upisali na fakultet. S druge strane, dokazano loše nastavnike trebalo bi udaljiti iz sustava, smatra dr. Antičić.

Dr. Antičić je za kraj predložio još neke vrlo konkretne mjera. Treba uvesti za sve predmete sustav udžbenika koji se ne mijenjaju svake godine, već traju po pet i više godina. Time se ostvaruju iznimno velike uštede, uštede koje bi na primjer mogle ići za povećanje plaća najboljim učiteljima. Djeci treba omogućiti početak nastave u 9 umjesto 8 sati, budući da je znanstveno dokazano da se time znatno poboljšava sposobnost djece u praćenju nastave. Hrvatska ima iznimno veliki broj predmeta u odnosu na veliku većinu zapadnim zemalja, i to treba promijeniti, zaključio je dr. Antičić.

 


 

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš: Da ne bismo ostali samo poslužitelji

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta bivši je rektor Zagrebačkog Sveučilišta u mandatu od 2006. do 2014. Zamolili smo ga za tekst o tome kako vidi stanje vezano za resor MZOS-a, koji prenosimo u nastavku.

Ne bi bilo dobro ponoviti eksperimente ministara desne (2004.), pa zatim lijeve (2012.), provenijencije

Do 2000., i još koju godinu kasnije, jedna od mogućih, i, činilo nam se, realnih hrvatskih budućnosti bila je ulazak u krug zemalja globalno relevantnog Prof. dr. sc. Aleksa Bjelistehnološko-stvaralačkog potencijala. Krenulo se PitanjaPred nama je skromniji izazov od onog iz 2000.: možemo li napraviti pomak od uslužnog do generičkog gospodarstva i društva? Čak i takav program ne može se ne temeljiti na istraživanjima i obrazovanju. Mogu li osobe u Vladi zadužene za te domene danas krenuti drugačije (i bolje) od njihovih prethodnika? Ne bi bilo dobro ponoviti ishitrene i voluntarističke eksperimente resornih ministara, prvo desne (2004.), pa zatim lijeve (2012.), provenijencije, spram kojih su se čak i „dogovorno-komitetsko“ upravljanje i poduhvati iz socijalističke prahistorije ponekad činili naivnima.međutim drugim, tercijarno-uslužnim smjerom. Razvijale su se infrastrukture, zapostavljale tehnologije i gospodarstvo. Danas se jedino možemo pitati jesu li nade i očekivanja iz tih vremena već tada bili iluzorni. Proširimo li horizont, suočavamo se sa činjenicom da je i u puno većem prostoru od Baltika do Mediterana, i od Sibira i Kine do nas kao zapadne međe, prevladavala, i prevladava, nemoć da se dosegne išta više od sirovinsko-servisno - (u najboljem slučaju) generičke razine.

U tom kontekstu, pred nama je skromniji izazov od onog iz 2000.: možemo li napraviti pomak od uslužnog do generičkog gospodarstva i društva? Čak i takav program ne može se ne temeljiti na istraživanjima i obrazovanju. Mogu li osobe u Vladi zadužene za te domene danas krenuti drugačije (i bolje) od njihovih prethodnika? Ne bi bilo dobro ponoviti ishitrene i voluntarističke eksperimente resornih ministara, prvo desne (2004.), pa zatim lijeve (2012.), provenijencije, spram kojih su se čak i „dogovorno-komitetsko“ upravljanje i poduhvati iz socijalističke prahistorije ponekad činili naivnima. Jednako tako ne bi bilo dobro ako bismo nakon nekoliko godina opet s velikim olakšanjem dobili ministre-nastavljače čije bi se djelovanje temeljilo na polaznoj premisi nemoći u općoj krizi i recesiji, kao što je to bio slučaj s onima iz 2009. i 2014.

Nadajmo se dakle kakvim-takvim razumnim i odmjereno skromnim poticajima situiranim (kao i uvijek u hrvatskim politikama i Vladama) na marginama velikih poduzetničko-financijsko-gospodarskih preokupacija. Ne očekujmo puno. Zadovoljimo se s onim što zaslužujemo, kako našim akademskim pasivnim oprezom koji nas svodi na čuvare povijesno-nacionalno-civilizacijskih naslijeđa i identiteta, tako i njemu pripadajućim superiornim cinizmom spram disharmonične sadašnjosti i nejasne sutrašnjice kao smetnjama takvoj arkadijskoj ulozi.

Dakle, kada nam već nije bilo dano znati biti među globalnim voditeljima, pokušajmo barem biti pratiteljima, da ne bismo ostali samo poslužitelji. Već to bi nas učinilo uspješnim (i utješnim) izuzetkom u sjeverno-južnim uspravnicama i zapadno-istočnim vodoravnicama već spomenutog velikog prostora.

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš

 


 

Prof. em. dr. sc. Marijan Šunjić: Gospodarski napredak slijedi iz napretka u području znanosti i obrazovanja, a ne obrnuto

S promjenom vladajuće garniture i dolaskom novog mandatara hrvatske Vlade porastao je optimizam i vjera u mogućnost pozitivnih promjena u hrvatskom društvu, nakon razdoblja dugogodišnje gospodarske, ali u prvom redu političke i moralne krize, rekao nam je na početku prof. em. dr. sc. Marijan Šunjić, bivši rektor Zagrebačkog sveučilišta od 1991. do 1998. Očekivanja se u prvom redu odnose na promjene u gospodarstvu, zatim u pravosuđu, vanjskoj politici, i t.d., a tek ponekad i stidljivo se spominje prof. em. dr. sc. Marijan Šunjićpodručje znanosti i obrazovanja. Pritom se zaboravlja – a tome nas uče brojni primjeri iz prošlosti – da napredak u tom području nikada ne slijedi gospodarski napredak, nego mu prethodi kao njegov temelj i preduvjet. Uspješan znanstveno-obrazovni sustav stvara (ili prenosi) ne samo potrebna znanja nego u prvome redu potrebne kadrove za svaku uspješnu društvenu djelatnost, pa tako i za gospodarstvo, razvoj i transfer novih tehnologija, a da ne govorimo o zdravstvu, školstvu, upravi itd., itd.

Prema tome, naglasio je prof. Šunjić, krajnje je vrijeme da se maksimalna pažnja i politike i čitavog društva posveti tom dugo zanemarivanom i uništavanom sustavu znanosti i obrazovanja, i to ne samo verbalno, krilaticama poput „društva znanja“ i sl., nego sustavno, odlučno i prije svega stručno i odgovorno. Takav proces modernizacije započeo je nakon demokratskih promjena 1990. godine, usprkos svim teškoćama uzrokovanim srbokomunističkom agresijom, ali je nakon nekoliko godina zaustavljen političkim intervencijama i otporom interesnih grupacija koje su se osjetile ugroženima, opravdano ili ne, uvođenjem realnih kriterija kvalitete i odgovornosti. Nakon toga ušutkani su i eliminirani oni koji su remetili postojeće stanje i ugrožavali naslijeđene privilegije, uslijedilo je razdoblje stagnacije koje je rezultiralo današnjim negativnim pokazateljima u odnosu na (ne)učinkovitost i kvalitetu, pri čemu je osobito zabrinjavajuća nepovoljna kadrovska situacija i odlazak mladih znanstvenika, istaknuo je naš sugovornik.

Dva prioritetna pravca

Pa iako je ovakva reforma dugoročan proces koji će zahtijevati i materijalnu podršku i promjenu mentaliteta, zbog trenutne kritične situacije mislim da bi hitno trebalo poraditi na dva prioritetna pravca:

Sačuvati/obnoviti/uspostaviti jezgre izvrsnosti (pojedince, grupe)

Nakon brze evidencije postojećih stručnjaka, po područjima i kvaliteti, starosti i institucijama treba osigurati PažnjaKrajnje je vrijeme da se maksimalna pažnja i politike i čitavog društva posveti tom dugo zanemarivanom i uništavanom sustavu znanosti i obrazovanja, i to ne samo verbalno, krilaticama poput „društva znanja“ i sl., nego sustavno, odlučno i prije svega stručno i odgovorno. Takav proces modernizacije započeo je nakon demokratskih promjena 1990. godine, usprkos svim teškoćama uzrokovanim srbokomunističkom agresijom, ali je nakon nekoliko godina zaustavljen političkim intervencijama i otporom interesnih grupacija koje su se osjetile ugroženima, opravdano ili ne, uvođenjem realnih kriterija kvalitete i odgovornosti.adekvatne (barem minimalne!?) strukturne i financijske poticaje: radna mjesta, radne uvjete, projekte, stipendije, Sveuciliste2olakšati povratak mladih stručnjaka iz inozemstva, uz uvažavanje specifičnosti svake struke, izbjegavajući uravnilovku i „idealna“ (ali nikad ostvarena) rješenja. To moraju učinkovito odraditi tijela za koordinaciju po uzoru na slična tijela u svijetu, i tu ne bi trebalo biti nikakvih eksperimenata niti politikantskih kompromisa. Krajnji je čas da se zaustavi nestajanje ovakvih izvrsnih pojedinaca i/ili grupa, jer to su neobnovljive vrijednosti.

Istovremeno započeti izradu Strategije razvoja znanosti i obrazovanja (i visokih tehnologija) u RH

Sustav znanosti i obrazovanja mora se ustrojiti i djelovati u okviru dobro definiranih ciljeva, prema potrebama društva utvrđenim dugoročno na temelju Strategije razvoja RH, pa se prema tim kriterijima mogu i trebaju evaluirati njegovi rezultati. Iako danas, nažalost, ne postoji takva okvirna Strategija, možemo barem privremeno definirati glavne i evidentne okvire djelovanja sustava kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. (Sličan smo pristup primijenili 1998. godine u monografiji „Hrvatsko sveučilište za 21. stoljeće“.)

Neophodna je politička volja

Ja ću se zadržati samo na području znanosti i visoke naobrazbe, iako je i to kompleks koji bi zahtijevao daleko opširniju raspravu. Pritom treba uzeti u obzir brojne faktore, u prvom redu ulazne, kao što su demografska baza, stanje srednjeg školstva, sudjelovanje dijaspore, internacionalizacija sustava. Drugi faktor npr. je okruženje u Fizika PMF Zagrebkojem djeluje sustav - tržište radne snage ("pull"), postojeće stanje i projekcije, globalni procesi („brain drain“), stav politike prema sustavu koje se odražava i u zakonodavnoj sferi i u financiranju, itd. Potrebno je nakon temeljite i stručne analize definirati brojna otvorena pitanja, tj. načela organizacije sustava od kojih se većina reguliraju i zakonski, kao npr. pitanje dualnog sustava (sveučilišta, veleučilišta, visoke škole,...), javnih i privatnih učilišta, uloga privatnih i javnih instituta (temeljna nasuprot usmjerenih istraživanja), zatim mreža, profiliranje i funkcionalnost javnih učilišta i nijhova reforma (horizontalna i vertikalna reintegracija, autonomija i odgovornost, funkcionalno restrukturiranje,...), subsidijarnost i upravljanje, zatim sustav (akademske) akreditacije i zaštita javnih interesa, uključivanje u međunarodnu suradnju, osobito uspostava dvosmjerne mobilnosti...

Ovakva reforma zahtijevat će u prvom redu stručnost i odgovornost, poznavanje ovog vrlo kompleksnog sustava – i sadašnjega koji je naslijeđen nakon „samoupravne“ dugogodišnje destrukcije, kao i poznavanje drugih uspješnih modela u razvijenom svijetu. Ali pored toga bit će neophodna političku volja, tj. podrška i politike i čitavog društva za takve promjene, i to na temelju realne spoznaje važnosti znanosti i obrazovanja za hrvatski narod i državu, zaključio je na kraju prof. em. dr. sc. Marijan Šunjić.

 


 

Prof. dr. sc. Željko Holjevac: Što bi bilo korisno napraviti kroz osam točaka

Za komentar što bi bilo važno napraviti u resoru MZOS-a zamolili smo i prof. dr. sc. Željka Holjevca, prodekana za organizaciju i razvoj na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Holjevac na Fakultetu predaje na Odsjeku za povijest.

Ukratko bih nabrojio nekoliko načelnih naglasaka što bi u sljedećem razdoblju bilo korisno učiniti u sustavu Zeljko Holjevac8 točakaUkratko bih nabrojio nekoliko načelnih naglasaka što bi u sljedećem razdoblju bilo korisno učiniti u sustavu Zeljko Holjevacznanosti i visokog obrazovanja, imajući na umu sve što je dosad učinjeno, odgovorio je na naš upit prof. Holjevac. Tako je prof. Holjevac posebno izdvojio osam točaka.znanosti i visokog obrazovanja, imajući na umu sve što je dosad učinjeno, odgovorio je na naš upit prof. Holjevac. Tako je prof. Holjevac posebno izdvojio osam točaka:

1. promoviranje znanosti i visokog obrazovanja kao relevantnih za izlazak iz krize i daljnji razvoj zemlje,

2. prakticiranje i unaprjeđivanje stabilne i poticajne politike razvoja i financiranja znanosti i visokog obrazovanja, uključujući i znanstveno nakladništvo, s ciljem što većeg približavanja ulaganjima na razini razvijenih članica EU,

3. racionaliziranje i ubrzavanje administrativnih procedura,

4. održiva politika otvaranja novih radnih mjesta u znanstvenim i obrazovnim ustanovama,

5. kritička ocjena stanja i revizija implementirane Bolonjske reforme s obzirom na iskustva i pokazatelje tijekom posljednjih desetak godina,

6. poticanje znanstveno-nastavne izvrsnosti i cjeloživotnog obrazovanja,

7. jače uključivanje u europske i svjetske sheme znanstvene i nastavne kompetitivnosti,

8. povećanje učinkovitosti i konkurentnosti znanstvenog i obrazovnog procesa.

 


 

Prof. dr. sc. Zlatko Miliša: Bolonju treba evaluirati, a potom dokinuti

Na pitanje što očekuje od budućega ministra/ce MZOS-a odgovorio nam je i naš redovni kolumnist dr. sc. Zlatka Milišu, profesora s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku.

"Rezovima" i discipliniranjem u obrazovanju i znanosti ništa se pozitivno ne postiže, sve dok same škole ili fakulteti Zlatko Milisanisu inicijatori promjena, je prvo što nam je rekao prof. Miliša. U predškolskim ustanovama, školama i fakultetima treba pitati što djecu ili zaposlenike motivira, što najbolje znaju i što ih čini zadovoljnima. Istraživanja otkrivaju da su zaposlenici isto kao i učenici ili studenti nezadovoljni kada se tretiraju kao objekt, a ne kao osobe. To je bila dosadašnja praksa inih reformi.

Od novog MZOS-a očekujem da prekine sa takvom praksom. L. Stoll i D. Fink, kanadski znanstvenici daju ZadatciJedan od strateških zadataka treba biti povećanje izborne i fakultativne nastave, a smanjiti tzv. obvezne predmete u osnovnim i srednjim školama i kolegije na fakultetima, smatra prof. Miliša. Odgojnoobrazovni sustav treba razvijati kao sustav izvrsnosti s jedne strane i razvijati altruizam i empatiju kod djece i mladih s druge strane. Treba uvesti sustav nagrađivanja ili stimuliranja za prosvjetne djelatnike koji su djeci i mladima pristupačni, odnosno da su vrsni pedagozi, jer rutinerstvo nastavnika, ili prosječnost u nastavi su zaostali egalitaristički sindrom socijalističke pedagogije...pretpostavke za promjene: "Provesti željene konzultacije s prosvjetnim djelatnicima, saslušati njihove sumnje i reagirati na njih te ih informirati nakon što se promjene uvedu! Prihvatiti postavku da je promjena proces, a ne događaj! Stvarne promjene događaju se u školama i fakultetima, a ne zakonskim propisima." Neovisno o brojnim parolama o individualiziranju nastavnog programa, problemskoj ili mentorskoj nastavi, skupina je bila i ostala subjekt u obrazovanju tzv. suvremene škole, istakao je prof. Miliša.

Treba uvesti sustav nagrađivanja ili stimuliranja

Jedan od strateških zadataka treba biti povećanje izborne i fakultativne nastave, a smanjiti tzv. obvezne predmete u osnovnim i srednjim školama i kolegije na fakultetima, smatra prof. Miliša. Odgojnoobrazovni sustav treba razvijati kao sustav izvrsnosti s jedne strane i razvijati altruizam i empatiju kod djece i mladih s druge strane. Treba uvesti sustav nagrađivanja ili stimuliranja za prosvjetne djelatnike koji su djeci i mladima pristupačni, odnosno da su vrsni pedagozi, jer rutinerstvo nastavnika, ili prosječnost u nastavi su zaostali egalitaristički sindrom socijalističke pedagogije...

Od novog MZOS-a očekujem da udahnu život napuštenim školama, povećaju izdvajanja za školstvo, znanost i visoko obrazovanje, usklade studijske programe sa strateškim projekcijama razvoja društva (koje Hrvatska još uvijek nema)! Očekujem da u koordinaciji s drugim ministarstvima prioritetno donesu demografsku, socijalnu i ekonomsku strategiju! Očekujem da u osnovne škole uvedu Odgoj za medije, a ne Informatiku i u nižim razredima, osobito ne kao redovni predmet. Djeca su informatički pismenija od roditelja i većine učitelja. Iza ideje o InformatiCI stoji jedna korporacija koja se želi riješiti starih tableta, naglasio je svoje slutnje prof. Miliša koje mnogi dijele s njim.

Očekujem da donesu zakonsku odredbu da svaka jedinica lokalne samouprave mora imati Centar za mlade. Od novog Ministarstva očekujem da se prekinu kompromitirati društveno - humanističke znanosti. Bolonja je upropastila sustav studiranja, osobito na društveno-humanističkim studijima. Treba je evaluirati, a potom dokinuti, zaključio je prof. Miliša.

O. Barišić

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 20-08-2019, 04:28:51

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.