Stipe Kutleša: Komentar rezultata drugoga kruga predsjedničkih izbora

Hrvatski su birači izabrali novu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović. Pobjeda je doduše tijesna s prednošću od 32435 ili 1,48% glasova. Ali taj je rezultat privid. On je daleko uvjerljiviji. Jednostavna aritmetika dobivena iz brojčanih podataka nameće zaključke. Podaci su: 3 824 754 birača u RH, od toga izišlo na izbore (2. krug) 2 258 801 ili 59,06%, nije izišlo 1 565 953 ili 40,94% birača, za Grabar Kitarović je glasovalo 1 114 865 ili 50,74%, a za Josipovića 1 082 430 ili 49,26% birača. U BiH je izišlo na izbore 17 281 birač od čega je glas Grabar Kitarović dalo 93,80%, a Josipoviću 6,20 %. U Njemačkoj je izišlo 11 484 birača od kojih je 94,12% glasovalo za Kolindu, a 5,88% za bivšeg predsjednika. U svoj ostaloj dijaspori glasovalo je 4968 birača. Broj biračkih mjesta u RH bio je 6260, u BiH 15, u Njemačkoj 15, u svim ostalim zemljama 62.

Što ove brojke pokazuju? Elementarni klasični primjer nepravde i diskriminacije. To je djelo hrvatske vlade koja je svojim izbornim zakonom fizički spriječila izlazak hrvatskih birača iz BiH i dijaspore. Naime, načelo ravnopravnosti Hrvata u BiH i dijaspori s Hrvatima u RH bi zahtijevalo iste uvjete mogućnosti izlaska na izbore jer se time jamči ista prava svim biračima. Što kaže izračun? Da bi hrvatski birači bili ravnopravni s biračima RH moralo je postojati 409 biračkih mjesta umjesto njih 15. Izračun je proveden uz pretpostavku da u BiH ima 250 000 birača (procjena je da ih ima između 250 i 260 tisuća).

Hrvati BiH su dakle u odnosu na Hrvate iz RH diskriminirani od hrvatske vlade samo 27 puta ili 2700%. Na osnovi podataka DIP-a RH u dijaspori ima 404 950 Hrvata s biračkim pravom (u taj podatak osobno ne vjerujem i smatram da ih je daleko više) što prema istom načinu računanja znači da bi oni trebali imati 661 umjesto 77 biračkih mjesta. I oni su diskriminirani barem 8 puta ili 800%. Ako u Njemačkoj po procjeni ima samo 200 000 hrvatskih birača onda bi oni morali imati 327 biračkih mjesta umjesto 15, tj. i oni su diskriminirani 22 puta više od „domaćih" Hrvata ili 2200% (broj hrvatskih građana u Njemačkoj uzeo sam proizvoljno u nedostatku podataka, ali sam osobno uvjeren da je on barem dva puta toliki).

Dakle, birači jednostavno nisu mogli fizički ostvariti pravo biranja jer toliko mali broj biračkih mjesta ne može u 12 sati pružiti mogućnost da svi koji su došli i dođu na red za biranje. Sramotni kaos u Mostaru, ali i u drugim mjestima to pokazuje. To pokazuje sav prezir prema tome narodu koji satima čeka na red nakon što se prevalili desetke i stotine kilometara da dođu do izbornog mjesta. I to sve zahvaljujući ljubavi hrvatske vlade prema njima. To je ono što predsjednik i premijer i svi drugi lažu kada kažu da im je stalo do naroda u BiH.

Sva sreća da je taj narod politički inteligentniji i moralniji od prosjeka u RH. Da Hrvatima u BiH i dijaspori nisu spriječeni da biraju, onda bi još oko 372 158 (a možda čak i 560 000) birača iz BiH i dijaspore glas dalo Kolindi Grabar Kitarović te bi ona tako imala oko 1 487 023 glasa ili 66% (u slučaju odaziva od 59%) ili čak i više u slučaju većeg odaziva što je vrlo izvjesno u BiH da je za to bilo mogućnosti koju su spriječili tvorci i teklići „nove pravednosti". Vrlo je zanimljivo i sasvim zabrinjavajuće da se komunjarske „poštenjačine" nisu toga sjetile kad im „nova pravednost" toliko curi iz ušiju. Tko još vjeruje u takvu „pravednost"?

Naprotiv. Umjesto kulturnog ponašanja nakon konačnih izbornih rezultata uslijedili su izljevi mržnje (mora se priznati da je jedino bivši predsjednik bio na razini pristojnosti i dostojanstva čestitajući suparnici). No njegovi partijski i koalicijski drugovi izgubili živce i počeli paljbu kao Maks po diviziji: „Ili mi ili oni", „Mi smo IstragaštvoUmjesto kulturnog ponašanja nakon konačnih izbornih rezultata uslijedili su izljevi mržnje (mora se priznati da je jedino bivši predsjednik bio na razini pristojnosti i dostojanstva čestitajući suparnici). No njegovi partijski i koalicijski drugovi izgubili živce i počeli paljbu kao Maks po diviziji: „Ili mi ili oni", „Mi smo vlada, oni su hajdučija", „Vlada je jedina zaštita od korupcije" i sl. I to izgovara osoba koja je ogrezla u kriminalu i koja prije koji dan troši oko 120 000 kuna za „turistički let". A ono „ili mi ili oni" neodoljivo podsjeća na velikosrpski lajtmotiv „Do istrage vaše ili naše". U identičnost namjera i ne treba sumnjati.vlada, oni su hajdučija", „Vlada je jedina zaštita od korupcije" i sl. I to izgovara osoba koja je ogrezla u kriminalu i koja prije koji dan troši oko 120 000 kuna za „turistički let". A ono „ili mi ili oni" neodoljivo podsjeća na velikosrpski lajtmotiv „Do istrage vaše ili naše". U identičnost namjera i ne treba sumnjati.

Izričaj naših vladajućih političara često, nažalost, sliče na brbljanje birtijskih primitivaca. Ali treba ih barem pokušati razumjeti. Što su oni u stanju ponuditi hrvatskom puku? Gospodarski napredak, zapošljavanje, ugled u svijetu, brigu za mlade, za branitelje i sl.? Da su u stanju bili bi besmisleni svaki huškački govor ideologa, govor podvala , podjela i govor mržnje i nitko ih ne bi prihvatio.

Što izborni podaci još pokazuju? Na izbore nije izišlo 1 565 953 birača. Neki sigurno iz opravdanih razloga. A većinu to i ne zanima. Ni predsjednik ni Hrvatska. Osim njih samih. A oni su najvjerojatnije najglasniji kada treba „opanjkavati". A što je s oko 60 000 nevažećih izbornih listića? U situaciji kada se ima samo dva izbora (ma kako god loša; to su u ovom trenutku jedino što se ima) oni se žele istaknuti svojom originalnošću da ne biraju nikoga. Imaju, doduše, na to demokratsko pravo. A koji je smisao toga? Potpuni besmisao. Kada se sve to uzme u obzir onda ispada da gotovo polovica građana RH ili ne razumije gdje se RH nalazi ili tu tvorevinu ne voli ili još gore od toga: mrze je.

Ako je to neistina kako je onda moguće da toliki broj ljudi da svoj glas čovjeku i partiji koji sve rade da bi destabilizirali Hrvatsku u uveli je u neke regije (poznato je za što je regija nadomjestak)? Kako je moguće da oko 40% katolika glasuje za bivšeg predsjednika kada zna da se svjetonazorski ni u čemu ne slaže s naukom Katoličke crkve? Dvije su mogućnosti: ili dobri katolici ništa ne razumiju od svoje vjere, pa prema tome s katoličanstvom nemaju puno veze ili doista u Hrvatskoj nema katolika toliko koliko piše da ih ima. Netko dobro reče „mimokatolici"

„Najkatoličkije" i „najčistije" hrvatske sjeverozapadne i zapadne županije postale su najcrveniji dijelovi Hrvatske. Čak i vjeroučiteljice u školama i pripravnice za vjeroučiteljice, kao i vjernici iz prvih klupa podržavaju u svemu Josipovića kao agnostika. Nečuveno i neviđeno! Ma ni to ne bi bio uvijek i u svemu problem kada bi hrvatski neokomunisti bili domoljubi kojima je stalo do Hrvatske. Kao što je u svim državama svijeta. Zato su ovi izbori bili važni jer su bili izbori za ili protiv Hrvatske kao države.

Nekoliko riječi o novoj predsjednici RH. U izbornoj kampanji se pokazala kao prava gospođa koja se dade poučiti. Sve je zrelija i zrelija kao državnica i političarka, skromna, ponizna, dobronamjerna. Možda joj je malo falilo izričitijih obrana (pa makar se radilo o nježnom ženskom čeljadetu) na zločesta i besmislena podmetanja. Mora biti malo odlučnija. Govor nakon prvog, a još više drugog kruga bili su zreli. O tome će se još zacijelo govoriti. Njezine poruke su sto posto različite od onih koji za sebe kažu „mi smo drugačiji". Naravno da su drugačiji.

Kolinda ih je poučila da su drugačiji i da je ona od njih drugačija. Govor pomirenja, želje za jedinstvom nacije, za zajedničkim naporima, za prosperitetom Hrvatske i sl. Takvo nešto se nije moglo čuti iz usta tih poraženih, razočaranih i izgubljenih. Tako nešto može izreći samo ona(j) tko voli ovu zemlju.

Predsjednici neće biti lako. Ovo nije nikakav kraj nego početak. Za to će trebati mudrosti, odlučnosti, poniznosti, ljubavi, tolerancije, jasnoće i sl. Pomozimo predsjednici da nam svima omogući da zajednički gradimo Hrvatsku a ne regiju. Ona je, nadamo se, to u stanju.

Stipe Kutleša

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 14-11-2019, 17:37:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.