Može li nacionalna opcija iznjedriti jakog kandidata koji bi se suprostavio Josipoviću u borbi za Pantovčak?

Krajem ove godine odnosno početkom iduće godine očekuju nas izbori za predsjednika Republike Hrvatske. Aktualni predsjednik dr. Ivo Josipović najavio je kandidaturu za novi mandat, a potporu u kandidaturi već sada može očekivati od strane SDP-a i Nacionalnog foruma dr. Nikice Gabrića. Nameće se stoga pitanje hoće li Josipović ponovno biti izabran za predsjednika države ili će nacionalna opcija iznjedriti jakoga kandidata koji se Josipoviću može ravnopravno suprotstaviti u borbi za Pantovčak. To pitanje za Portal HKV-a komentiraju: Hrvoje Hitrec, prof. dr. Branimir Lukšić, Joško Čelan i Željko Cvrtila.

Hrvoje Hitrec: Što prije istaknuti kandidata

Od 2000. do danas ni jedan predsjednik države nije biran voljom naroda nego providnim inženjeringom izvana kombiniranim s medijskom potporom iznutra. U tom su KandidatVrlo je važno da domoljubna opcija što prije istakne svoga kandidata (kandidatkinju) i ne dopusti da se iz njezinih redova izvlače protukandidati, a ako tko popusti pod pritiskom bogate novčane nagrade – da ga se razotkrije i tako izbaci iz igre.kolopletu hrvatski birači izigrani i unaprijed izluđivani, pa na kraju i odustali od izlaska na birališta.

Vanjski faktori uvijek su, osim toga, na vrijeme pronalazili elastične kandidate s desnice i po nekoliko njih slali u utrku, kako bi se glasovi razmrvili i pobijedio kandidat ljevice. Istu igru očekujem i na sljedećim predsjedničkim izborima.

Josipović ni po čemu nije zaslužio novi mandat. S druge strane, desni centar i cijela desnica imaju i te kako kvalitetnih ljudi. Vrlo je važno da domoljubna opcija što prije istakne svoga kandidata (kandidatkinju) i ne dopusti da se iz njezinih redova izvlače protukandidati, a ako tko popusti pod pritiskom bogate novčane nagrade – da ga se razotkrije i tako izbaci iz igre.

Prof. dr. Branimir Lukšić: Za kakvog ću predsjednika glasovati?

Po mojem shvaćanju predsjednik demokratske države Hrvatske trebao bi imati sljedeće odlike:

(1) Mora voljeti i poštovati državu kojoj je na čelu. Ne bi smio iskoristiti posjet drugim državama da blati i ogovara narod koji ga je izabrao; ne bi se smio razdragan ulizivati srbijanskim političarima čija je država izvršila vojnu agresiju na Hrvatsku; morao bi biti odlučan i spreman na nedvosmislenu javnu kritiku ponašanja onih srbijanskih političara, iz čijih je izjava bjelodano da se nisu odrekli velikosrpskog ekspanzionizma na štetu suverenosti i teritorijalnog integriteta Hrvatske.

(2) Ne smije biti bivši komunist, pa makar sada i reciklirani. Komunizam nije samo dogmatska ideologija i krvava povijesna zbilja, nego i psihološki mentalni sklop. Ljudi polustoljetno indoktrinirani tim „naučnim pogledom na svijet" nisu skloni dopustiti pluralizam mišljenja i dijalošku komunikaciju, koji su bitni za demokratsku višestranačku politiku. Za njih je svaki neistomišljenik dušmanin.

(3) Mora imati hrabrosti reći istinu i kad ga to košta. Npr. jugo-crnogorsko-srbijansku agresiju na Hrvatsku ne bi smio lažno KatolikJa bih osobno birao za predsjednika države hrvatske osobu, koja je deklarirani i praktični katolik. Ovo ne samo zbog veće vjerojatnosti da će takva osoba kao vjernik imati budniju savjest, nego da će pripadati onoj velikoj većini hrvatskih državljana (oko 90%) koji su se deklarirali katoličkim vjernicima, jer religiozna vjera nije samo teološko, nego i kulturološko opredjeljenje. Katolicizam je i povijesna matrica hrvatske nacionalne kulture.nazivati građanskim ratom u kojemu su podjednako odgovorne obje strane. Onaj koji više čuva svoju fotelju nego dostojanstvo svoga karaktera često gubi i jedno i drugo. No, pri tome naškodi i narodu kojemu je na čelu.

(4) Nakon isteka svoga mandata on mora biti bogat u onome čega se znao odreći. Znatan dio hrvatskoga naroda je nezaposlen, gladan, siromašan, i s ogorčenjem prati afere svojih grabežljivih političara. Širi se krug hrvatskih „kantautora"; ljudi koji čeprkaju po „kantama" za smeće da bi obitelj i sebe prehranili. U takvim okolnostima bogaćenje hrvatske političke „elite", zakonito ili nezakonito, predstavlja potpunu bezosjećajnost prema hrvatskome narodu.

(5) Ja bih osobno birao za predsjednika države hrvatske osobu, koja je deklarirani i praktični katolik. Ovo ne samo zbog veće vjerojatnosti da će takva osoba kao vjernik imati budniju savjest, nego da će pripadati onoj velikoj većini hrvatskih državljana (oko 90%) koji su se deklarirali katoličkim vjernicima, jer religiozna vjera nije samo teološko, nego i kulturološko opredjeljenje. Katolicizam je i povijesna matrica hrvatske nacionalne kulture.

Sada kad sam nabrojio odlike koje očekujem od predsjednika svoje države, pogodite, poštovani čitatelju, hoću li glasovati za ponovni izbor gospodina Josipovića za državnog predsjednika.

Joško Čelan: „Pokrenimo se kao na referendumu!"

Svi izbori u Hrvatskoj, pa i predstojeći predsjednički, prigoda su da se većinsko manje-više katoličko i manje-više domoljubno biračko tijelo jasno suoči s osnovnim povijesnim i političkim činjenicama dva i pol desetljeća nezavisne hrvatske države. Hrvatska je, naime, samo tijekom Tuđmanovih osloboditeljskih devedesetih godina bila nalik državi, koja sama bira svoj put.

Nakon sorosevskog „državnog udara" (Glenn Beck) 2000. godine svaka vlast u njoj bila je kolonijalno namjesništvo prvenstveno (najšire shvaćenog) britanskog imperija. Svi bi „hrvatski" premijeri (Račan, Sanader, Kosor) – a posebno predsjednici (Mesić, Josipović) – u ono malo razmjerno slobodnih država svijeta odreda završili na veleizdajničkim procesima, zbog svoga udjela u pljački i porobljavanju javnog dobra, koje im je lakomisleno povjereno.

Mogućnost da bi sadašnji predsjednik Ivo Josipović, kao ušminkana – pa time još opasnija – inačica svoga prethodnika Mesića, mogao dobiti i drugi mandat zastrašujuća je.

Ona je stvarna, jer većinski Hrvati znatnim dijelom još žive u bunilu, a institucijska moć – posebno u medijima, katedrama i kulturi – vladajuće jugonacionalističke (partizansko-četničke) manjine još je nerazmjerno velika. Ona je tolika da su svi izbori od 2000. godine na ovamo nelegitimni i, u najdubljem smislu, krivotvoreni.

Glavna nevolja je što je i vodeća oporbena stranka – koja je, i pored nešto žešće retorike i pokušaja tuđmanovske obnove – još krcata mesićevskih, sanaderovskih i kosorovskih kadrova, karijerista i/ili tuđih igrača, uvjerenih da njihova „terenska mantra" (i ona HDZGlavna nevolja je što je i vodeća oporbena stranka – koja je, i pored nešto žešće retorike i pokušaja tuđmanovske obnove – još krcata mesićevskih, sanaderovskih i kosorovskih kadrova, karijerista i/ili tuđih igrača, uvjerenih da njihova „terenska mantra" (i ona pretpotopna taktika „od vrata do vrata") može nadoknaditi svu institucionalnu nemoć. Ona je veći problem i od nepostojanja snažnih državničkih osobnosti koje bi se mogle suprotstaviti Josipoviću, favoritu domaće i, još važnije, strane oligarhije.pretpotopna taktika „od vrata do vrata") može nadoknaditi svu institucionalnu nemoć. Ona je veći problem i od nepostojanja snažnih državničkih osobnosti koje bi se mogle suprotstaviti Josipoviću, favoritu domaće i, još važnije, strane oligarhije.

Jedinim rješenjem čini se ponoviti onu vrstu referendumskog jedinstva i mobilizacije oko jednog kandidata – pri čemu će svi „desni" ometači ili „spavajući agenti" tipa Vidoševića ili Primorca s prošlih predsjedničkih izbora biti smatrani izdajnicima. Crkva, kao jedina stvarno hrvatska ustanova, trebala bi postupiti još življe, žustrije i otvorenije nego na referendumu – pa i pod cijenu da je ovdašnji oligarhijski mediji „razapnu" – jer godine koje slijede su „biti ili ne biti" i naroda i države, veoma nalik onima od prije dva-tri desetljeća.

Kad se ovako uobliči osnovni plan, onda svatko treba uraditi svoj veći ili manji djelić posla. Sudionici ovog portala mogli bi, recimo, za početak provjeriti – iz svih kutova i sa svim usporednim podacima – velepriču režimskih anketnih agentura o 51-postotnoj pobjedi „nepobjedivog" kandidata „već u prvom krugu" (kad već sami nemamo takvih organizacija kojima bismo moglo vjerovati). Jamačno bi (konačno) trebalo provjeriti i elementarnu regularnost prebrojavanja glasova (!) i sličnih pojedinosti koje se danas shvaćaju nedvojbenim.

Hrvatske i katoličke većine ima, navodno, preko 80 posto. Na referendumu ih je 66 posto glasovalo „za". Pa jesu li nam, narodski rečeno, toliko „vrane mozak popile" da ovaj put na predsjedničkim izborima – nakon triju tragičnih mandata dvaju političkih besprizornika – ne možemo prikupiti barem 51 posto ?!

Željko Cvrtila: Vjerujem da će birači prepoznati kandidata koji s njima dijeli iste vrijednosti

Uloga predsjednika Hrvatske, sukladno njegovim ovlaštenjima i obvezama u mirnodopskom razdoblju, omogućava mu po prilično ležerno ponašanje. Poslije prvog VrijednostiOvaj predsjednik ne dijeli većinu vrijednosti koje ima narod koji ga je izabrao, poput nacionalnih vrijednosti, Domovinskog obrambenog rata, kršćanske vjere, tradicije braka... Ako nacionalna opcija uspije Josipoviću suprotstaviti kandidata s takvim vrijednosnim stavovima, vjerujem da će birači prepoznati kandidata koji je njihov i koji s njima dijeli iste vrijednosti, te da će tada taj kandidat pobijediti postojećeg predsjednika.predsjednika, Hrvatska nema predsjednika koji bi vodio državu. Predsjednici poslije njega su svoj rad uglavnom svodili na javno komentiranje aktualnih događaja i putovanja po svijetu. Takva uloga je odgovarala Mesiću za čijeg se mandata u tom smjeru i mijenjao Ustav, a takva uloga odgovara i trenutnom predsjedniku Josipoviću.

Što manje posla i odgovornosti, to je dulji rok trajanja. Lako se smijati i dijeliti lekcije kada ne trebaš ništa kreativno pokrenuti i za ništa ne odgovaraš. U tom kontekstu, postojeći predsjednik se nije niti imao na čemu zamjeriti građanima. Birači očito više vole vic majstore i nasmiješene paradere, nego one koji na sebe natrpaju hrpu posla kako bi uveli poboljšanja u društvo, pa onda pod tim teretom ponekad znaju biti i nervozni.

No, unatoč tome ovaj predsjednik ne dijeli većinu vrijednosti koje ima narod koji ga je izabrao, poput nacionalnih vrijednosti, Domovinskog obrambenog rata, kršćanske vjere, tradicije braka... Ako nacionalna opcija uspije Josipoviću suprotstaviti kandidata s takvim vrijednosnim stavovima, vjerujem da će birači prepoznati kandidata koji je njihov i koji s njima dijeli iste vrijednosti, te da će tada taj kandidat pobijediti postojećeg predsjednika.

Savez za Hrvatsku će imati takvog kandidata, ali i takvog kandidat koji neće mirno smiješeći se promatrati propadanje njegove države, nego će osobno pokrenuti sve mehanizme za brz oporavak i prosperitet hrvatskog naroda i države. Birači dakle neće birati tek između dva čovjeka, nego između našeg boljitka ili još dublje krize i toga moraju biti svjesni.

Davor Dijanović

 

 HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Sub, 14-12-2019, 05:27:58

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.