O novom vodstvu HDZ-a - prve reakcije

Detalji

Objavljeno Utorak, 22 svibnja 2012 18:00

O novom vodstvu HDZ-a: Javor Novak, Marijan Majstorović, Hrvoje Hitrec, Đuro Vidmarović i Davor Jurica

Kao što je bilo i za očekivati, nakon maratonskih izbora za novo vodstvo HDZ-a uslijedio je cijeli niz reakcija i tumačenja u koje bi trebalo povjerovati, s porukom koja ovisi o političkim ambicijama onih koji ih daju. Zato smo se, umjesto iščitavanja mišljenja raznih dežurnih interpretatora hrvatske zbilje, radije okrenuli pojedincima iz našega šireg intelektualnog i kulturnog kruga i zamolili ih za njihove prve komentare.

Pobjeda Tomislava Karamarka je očekivana i poželjna - procijenio je na naš upit novinar i publicist Marijan Majstorović - jer su izbori ustvari bili plebiscit protiv Jadranke Kosor. Time je završeno jedno mučno poglavlje vladavine Ive Sanadera od 2000. do 2009. godine, odnosno njegov nastavak posljednje tri godine na čelu s Jadrankom Kosor - objasnio je ovu svoju prvu procjenu o plebiscitu Majstorović.

Vrijeme radi za demokratizaciju stranke i dr. Milana Kujundžića

Ako je pobjeda Tomislava Karamarka "očekivana i poželjna" - nastavio je Majstorović - rekli bismo i da je pobijedio Milan Kujundžić. Koliko je dobro ili loše što je pobijedio Karamarko uskoro ćemo imati priliku vidjeti u praksi, a bi li bilo bolje da jeKljučno vrijemePred HDZ-om nalazi se razdoblje konsolidacije zapostavljenoga unutarstranačkog života i uklanjanja svih onih koji su svjesno kočili razvoj naše najdomoljubnije stranke. Izostane li smjena kadrova koji su kočili demokratizaciju stranke i dovođenje mladih snaga, bolje da izbora nije ni bilo pobijedio Kujundžić zasad ne ćemo moći saznati. Budući da su izbori protekli u iznimno demokratskoj atmosferi i po demokratskim pravilima - za razliku od sličnih stranačkih izbora na krajnjoj ljevici, SDP-u i HNS-u - za očekivati je da će se nastaviti ovaj napokon započeti demokratski proces od kojega ćemo svi profitirati, što znači da će na sljedećim izborima za čelno mjesto naše najjače političke stranke najozbiljniji kandidat upravo biti dr. Milan Kujundžić - ponudio je svoje predviđanje Majstorović.

Marijan Majstorović je također istaknuo kako je od izbora novoga vodstva važnija zadaća koja to novo vodstvo čeka. Naime, pred HDZ-om nalazi se razdoblje konsolidacije zapostavljenoga unutarstranačkog života i uklanjanja svih onih koji su svjesno kočili razvoj naše najdomoljubnije stranke. Izostane li smjena kadrova koji su kočili demokratizaciju stranke i dovođenje mladih snaga, bolje da izbora nije ni bilo. Na kraju, Majstorović se ponadao za dobro svih hrvatskih građana da se taj crni scenarij koji je opisao ipak ne će dogoditi.

Hitrec: Godinu dana više za protunarodni režim

Izbore u HDZ-u je za naš portal prokomentirao i predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec, nekadašnji visoki dužnosnik te stranke koji danas politički djeluje u okviru Hrasta. On je primijetio kako još nije potpuno jasno čiji su projektVlast dobila godinuLoše je što se radi o jednogodišnjem mandatu pa će izabrani i neizabrani 20. svibnja po prirodi stvari više biti okrenuti stabiliziranju (izabrani) ili destabiliziranju (neizabrani) vodstva stranke u cilju pobjede na sljedećim stranačkim izborima, a manje Hrvatskoj. Ukoliko bude tako, a bit će, sadašnja državna vlast dobiva još godinu dana da učvrsti protunarodni režim izabrani i neizabrani ljudi u hadezeovim izborima, no svakako je riječ o projektima i projektantima. Vrijeme će pokazati, kazao je Hitrec, koja firma stoji iza koga, no iskusniji politički analitičari otprilike znaju i sada.

Ako i jest dobro izabrano, nastavio je Hitrec, loše je što se radi o jednogodišnjem mandatu pa će izabrani i neizabrani 20. svibnja po prirodi stvari više biti okrenuti stabiliziranju (izabrani) ili destabiliziranju (neizabrani) vodstva stranke u cilju pobjede na sljedećim stranačkim izborima, a manje Hrvatskoj. Ukoliko bude tako, a bit će, sadašnja državna vlast dobiva još godinu dana da učvrsti protunarodni režim - zaključio je Hitrec.

Član Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća književnik Đuro Vimarović osvrnuo se na početku našeg razgovora na karijeru Tomislava Karamarka, kojoj je sam bio svjedokom: Karamarko je bio je član Gradskog odbora HDZ – Zagreb tijekom 1993.-1994., u vrijeme moga predsjedavanja i stoga ga poznajem. Bio je moj suradnik iz bivše općine Peščenica, zajedno s Dinkom Čuturom.

Novi vjetar u stranci

Tomislav se sigurno sjeća kako smo tada naporno i uspješno radili zbog čega je HDZ u Skupštini Zagreba u to vrijeme bio premoćna stranka - prepričao je stara vremena Vidmarović. Nadam se da će to iskustvo znati obnoviti u sadašnjim društvenim i političkim prilikama. Naime, Karamarkov izbor za predsjednika, objasnio je dalje Vidmarović, desio se u dramatično vrijeme za HDZ. Bitno pri tome bilo je poštivanje demokratske procedure prilikom izbora između više kandidata. Svaki od kandidata imao je vlastitu i slobodu predizbornu kampanju. Mogli smo vidjeti razliku između ovoga i Sanaderovih Novi vjetarMogli smo vidjeti razliku između ovoga i Sanaderovih sabora u sportskim dvoranama kada su se izbori odvijali aklamacijom, dakle na agresivan boljševički način. Osim toga, potrebno je primijetiti da je SDP imao samo jednoga kandidata na svojim izborima za predsjednika stranke, dok ih je HDZ imao pet, što opet govori o novome vjetru koji vlada u Strancisabora u sportskim dvoranama kada su se izbori odvijali aklamacijom, dakle na agresivan boljševički način. Osim toga, potrebno je primijetiti da je SDP imao samo jednoga kandidata na svojim izborima za predsjednika stranke, dok ih je HDZ imao pet, što opet govori o novome vjetru koji vlada u Stranci - procijenio je Vidmarović.

Vidmarović je u razgovoru posebno pohvalio zamjenika predsjednika HDZ-a Dragu Prgometa. Za njega je rekao kako je vrhunski intelektualac, ugledni liječnik i HDZ-ovac bez ikakvih korupcijskih, privatizacijskih, obavještajnih ili politikantskih repova. Stoga predsjednik i zamjenik imaju sve šanse učiniti ono što je Karamarko obećavao - nastavio je Vidmarović - a obećavao je, između ostaloga, otklon od despotskog vođenja Stranke, njezinu rekroatizaciju i povratak izvornim tzv. Tuđmanovim načelima. Vidmarović je u nastavku ujedno podsjetio o kojim se načelima radi: oslon na iskustva Radićevog općenarodnog seljačkog pokreta, oslon na socijalnu osjetljivost hrvatske ljevice čija je paradigma Andrija Hebrang i oslon na državotvornu poziciju hrvatskih pravaša, bez njihovoga steklištva, dalje: jedinstvo iseljene i domovinske Hrvatske, uskrisivanje ponižene nacionalne samobitnosti, uravnotežena gospodarska politika (kada je Tuđman otišao RH je imala 9 milijardi duga u koji je uključen i onaj iz sukcesije bivše SFRJ, dok taj dug danas iznosi 40 milijardi), unapređivanje hrvatskoga sela („ne smijemo se bojati bogatoga seljaka"), socijalna zaštita hrvatskoga radništva, europska orijentacija, ali ne na uštrb vitalnih nacionalnih interesa, vanjska politika koja će promovirati državne interese, a ne ona koja će ih krnjiti i unazaditi, Domovinski rat kao temelj suvremene hrvatske Države i s tim u svezi poštivanje digniteta dragovoljaca domovinskog rata, borba za afirmaciju hrvatskoga jezika i istine u hrvatskoj povjesnici, osuđivanje pojedinaca i skupina koji su voljni izdati, pa i prodati interesePovratak apstinenataKaramarko se sigurno sjeća Tuđmanove maksime: Kada je riječ o državnim interesima nitko desniji od nas, a kada je riječ o socijalnoj osjetljivosti, nitko lijeviji od nas. Sada svemu dodajmo i bespoštednu borbu protiv korupcije, ali u svim strankama i vraćanje digniteta političkome zanimanju. Ako se u tome uspije 50 % hrvatskoga biračkoga tijela koje nikome od političara više ne vjeruje, moglo bi se vratiti u krug nacionalnih aktivista zemlje „za Judine škude." Karamarko se sigurno sjeća Tuđmanove maksime: Kada je riječ o državnim interesima nitko desniji od nas, a kada je riječ o socijalnoj osjetljivosti, nitko lijeviji od nas. Sada svemu dodajmo i bespoštednu borbu protiv korupcije, ali u svim strankama i vraćanje digniteta političkome zanimanju. Ako se u tome uspije 50 % hrvatskoga biračkoga tijela koje nikome od političara više ne vjeruje, moglo bi se vratiti u krug nacionalnih aktivista - zaključio je na kraju našeg razgovora Đuro Vidmarović.

Poželjna dualnost HDZ-a

Za mišljenje smo zamolili i Davora Juricu, koji često na našem portalu analizira političke manjkavosti u Hrvatskoj izlažući neka. Jurica je tako odmah na početku našeg razgovora krenuo od programa, i naglasio kako program koji prihvaća gotovo svaki drugi delegat HDZ-a, možda većina članova i vrlo vjerojatno većina glasača, nije nešto od čega se smije odustati. HDZ poslije ovih izbora više ne može biti ista stranka, nastavio je Jurica, u njemu je konačno započeo nepovratni proces unutarnje demokratizacije stranačke procedure i vanjske demokratizacije predstavničke uloge koju stranka treba imati u odnosu na vlastito biračko tijelo, kako bi ona uistinu mogla postati njegov autentičan zastupnik i pravi umanjeni preslik.

Jurica zagovara da od HDZ-a treba stvoriti bipolarnu stranku - savez liberalnih pučana i domoljubnih kršćana, i u tom smislu podsjetio na svoja razmišljanja iznesena u članku "Pučko-kršćanski savez (sedam dobrih razloga za njegovo nastajanje)" koji smo već objavili na Portalu. Spomenutu dualnost Jurica vidi i u kandidatima koji su prošli u drugi krug glasovanja za predsjednika HDZ-a. Kada bi se restrukturiranje HDZ-a nastavilo smjerom koji predlažem, izbor Tomislava Karamarka i Milana Kujundžića u drugi krug glasovanja, trebao bi biti prihvaćen i kao izbor legitimnih predstavnika takvih dviju skupina - objasnio je Davor Jurica.

Na naše pitanje o upravo završenim unutarstranačkim izborima u HDZ-u publicist Javor Novak odgovorio je širim prikazom koji smo izdvojili u poseban okvir.(mm)