O novom vodstvu HDZ-a: Javor Novak, Marijan Majstorović, Hrvoje Hitrec, Đuro Vidmarović i Davor Jurica

Kao što je bilo i za očekivati, nakon maratonskih izbora za novo vodstvo HDZ-a uslijKaramarkoedio je cijeli niz reakcija i tumačenja u koje bi trebalo povjerovati, s porukom koja ovisi o političkim ambicijama onih koji ih daju. Zato smo se, umjesto iščitavanja mišljenja raznih dežurnih interpretatora hrvatske zbilje, radije okrenuli pojedincima iz našega šireg intelektualnog i kulturnog kruga i zamolili ih za njihove prve komentare.

Pobjeda Tomislava Karamarka je očekivana i poželjna - procijenio je na naš upit novinar i publicist Marijan Majstorović - jer su izbori ustvari bili plebiscit protiv Jadranke Kosor. Time je završeno jedno mučno poglavlje vladavine Ive Sanadera od 2000. do 2009. godine, odnosno njegov nastavak posljednje tri godine na čelu s Jadrankom Kosor - objasnio je ovu svoju prvu procjenu o plebiscitu Majstorović.

Vrijeme radi za demokratizaciju stranke i dr. Milana Kujundžića

Ako je pobjeda Tomislava Karamarka "očekivana i poželjna" - nastavio je Majstorović - rekli bismo i da je pobijedio Milan Kujundžić. Koliko je dobro ili loše što je pobijedio Karamarko uskoro ćemo imati priliku vidjeti u praksi, a bi li bilo bolje da jeKljučno vrijemePred HDZ-om nalazi se razdoblje konsolidacije zapostavljenoga unutarstranačkog života i uklanjanja svih onih koji su svjesno kočili razvoj naše najdomoljubnije stranke. Izostane li smjena kadrova koji su kočili demokratizaciju stranke i dovođenje mladih snaga, bolje da izbora nije ni bilo pobijedio Kujundžić zasad ne ćemo moći saznati. Budući da su izbori protekli u iznimno demokratskoj atmosferi i po demokratskim pravilima - za razliku od sličnih stranačkih izbora na krajnjoj ljevici, SDP-u i HNS-u - za očekivati je da će se kujundzic prgometnastaviti ovaj napokon započeti demokratski proces od kojega ćemo svi profitirati, što znači da će na sljedećim izborima za čelno mjesto naše najjače političke stranke najozbiljniji kandidat upravo biti dr. Milan Kujundžić - ponudio je svoje predviđanje Majstorović.

Marijan Majstorović je također istaknuo kako je od izbora novoga vodstva važnija zadaća koja to novo vodstvo čeka. Naime, pred HDZ-om nalazi se razdoblje konsolidacije zapostavljenoga unutarstranačkog života i uklanjanja svih onih koji su svjesno kočili razvoj naše najdomoljubnije stranke. Izostane li smjena kadrova koji su kočili demokratizaciju stranke i dovođenje mladih snaga, bolje da izbora nije ni bilo. Na kraju, Majstorović se ponadao za dobro svih hrvatskih građana da se taj crni scenarij koji je opisao ipak ne će dogoditi.

Hitrec: Godinu dana više za protunarodni režim

Izbore u HDZ-u je za naš portal prokomentirao i predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec, nekadašnji visoki dužnosnik te stranke koji danas politički djeluje u okviru Hrasta. On je primijetio kako još nije potpuno jasno čiji su projektVlast dobila godinuLoše je što se radi o jednogodišnjem mandatu pa će izabrani i neizabrani 20. svibnja po prirodi stvari više biti okrenuti stabiliziranju (izabrani) ili destabiliziranju (neizabrani) vodstva stranke u cilju pobjede na sljedećim stranačkim izborima, a manje Hrvatskoj. Ukoliko bude tako, a bit će, sadašnja državna vlast dobiva još godinu dana da učvrsti protunarodni režim izabrani i neizabrani ljudi u hadezeovim izborima, no svakako je riječ o projektima i projektantima. Vrijeme će pokazati, kazao je Hitrec, koja firma stoji iza koga, no iskusniji politički analitičari otprilike znaju i sada.

Ako i jest dobro izabrano, nastavio je Hitrec, loše je što se radi o jednogodišnjem mandatu pa će izabrani i neizabrani 20. hdz sabor 2012svibnja po prirodi stvari više biti okrenuti stabiliziranju (izabrani) ili destabiliziranju (neizabrani) vodstva stranke u cilju pobjede na sljedećim stranačkim izborima, a manje Hrvatskoj. Ukoliko bude tako, a bit će, sadašnja državna vlast dobiva još godinu dana da učvrsti protunarodni režim - zaključio je Hitrec.

Član Upravnog odbora Hrvatskoga kulturnog vijeća književnik Đuro Vimarović osvrnuo se na početku našeg razgovora na karijeru Tomislava Karamarka, kojoj je sam bio svjedokom: Karamarko je bio je član Gradskog odbora HDZ – Zagreb tijekom 1993.-1994., u vrijeme moga predsjedavanja i stoga ga poznajem. Bio je moj suradnik iz bivše općine Peščenica, zajedno s Dinkom Čuturom.

Novi vjetar u stranci

Tomislav se sigurno sjeća kako smo tada naporno i uspješno radili zbog čega je HDZ u Skupštini Zagreba u to vrijeme bio premoćna stranka - prepričao je stara vremena Vidmarović. Nadam se da će to iskustvo znati obnoviti u sadašnjim društvenim i političkim prilikama. Naime, Karamarkov izbor za predsjednika, objasnio je dalje Vidmarović, desio se u dramatično vrijeme za HDZ. Bitno pri tome bilo je poštivanje demokratske procedure prilikom izbora između više kandidata. Svaki od kandidata imao je vlastitu i slobodu predizbornu kampanju. Mogli smo vidjeti razliku između ovoga i Sanaderovih Novi vjetarMogli smo vidjeti razliku između ovoga i Sanaderovih sabora u sportskim dvoranama kada su se izbori odvijali aklamacijom, dakle na agresivan boljševički način. Osim toga, potrebno je primijetiti da je SDP imao samo jednoga kandidata na svojim izborima za predsjednika stranke, dok ih je HDZ imao pet, što opet govori o novome vjetru koji vlada u Strancisabora u sportskim dvoranama kada su se izbori odvijali aklamacijom, dakle na agresivan boljševički način. Osim toga, dr_Franjo_Tudjmanpotrebno je primijetiti da je SDP imao samo jednoga kandidata na svojim izborima za predsjednika stranke, dok ih je HDZ imao pet, što opet govori o novome vjetru koji vlada u Stranci - procijenio je Vidmarović.

Vidmarović je u razgovoru posebno pohvalio zamjenika predsjednika HDZ-a Dragu Prgometa. Za njega je rekao kako je vrhunski intelektualac, ugledni liječnik i HDZ-ovac bez ikakvih korupcijskih, privatizacijskih, obavještajnih ili politikantskih repova. Stoga predsjednik i zamjenik imaju sve šanse učiniti ono što je Karamarko obećavao - nastavio je Vidmarović - a obećavao je, između ostaloga, otklon od despotskog vođenja Stranke, njezinu rekroatizaciju i povratak izvornim tzv. Tuđmanovim načelima. Vidmarović je u nastavku ujedno podsjetio o kojim se načelima radi: oslon na iskustva Radićevog općenarodnog seljačkog pokreta, oslon na socijalnu osjetljivost hrvatske ljevice čija je paradigma Andrija Hebrang i oslon na državotvornu poziciju hrvatskih pravaša, bez njihovoga steklištva, dalje: jedinstvo iseljene i domovinske Hrvatske, uskrisivanje ponižene nacionalne samobitnosti, uravnotežena gospodarska politika (kada je Tuđman otišao RH je imala 9 milijardi duga u koji je uključen i onaj iz sukcesije bivše SFRJ, dok taj dug danas iznosi 40 milijardi), unapređivanje hrvatskoga sela („ne smijemo se bojati bogatoga seljaka"), socijalna zaštita hrvatskoga radništva, europska orijentacija, ali ne na uštrb vitalnih nacionalnih interesa, vanjska politika koja će promovirati državne interese, a ne ona koja će ih krnjiti i unazaditi, Domovinski rat kao temelj suvremene hrvatske Države i s tim u svezi poštivanje digniteta dragovoljaca domovinskog rata, borba za afirmaciju hrvatskoga jezika i istine u hrvatskoj povjesnici, osuđivanje pojedinaca i skupina koji su voljni izdati, pa i prodati interesePovratak apstinenataKaramarko se sigurno sjeća Tuđmanove maksime: Kada je riječ o državnim interesima nitko desniji od nas, a kada je riječ o socijalnoj osjetljivosti, nitko lijeviji od nas. Sada svemu dodajmo i bespoštednu borbu protiv korupcije, ali u svim strankama i vraćanje digniteta političkome zanimanju. Ako se u tome uspije 50 % hrvatskoga biračkoga tijela koje nikome od političara više ne vjeruje, moglo bi se vratiti u krug nacionalnih aktivista zemlje „za Judine škude." Karamarko se sigurno sjeća Tuđmanove maksime: Kada je riječ o državnim interesima nitko desniji od nas, a kada je riječ o socijalnoj osjetljivosti, nitko lijeviji od nas. Sada svemu dodajmo i bespoštednu borbu protiv korupcije, ali u svim strankama i vraćanje digniteta političkome zanimanju. Ako se u tome uspije 50 % hrvatskoga biračkoga tijela koje nikome od političara više ne vjeruje, moglo bi se vratiti u krug nacionalnih aktivista - zaključio je na kraju našeg razgovora Đuro Vidmarović.

Poželjna dualnost HDZ-ahrvatska moja domovina

Za mišljenje smo zamolili i Davora Juricu, koji često na našem portalu analizira političke manjkavosti u Hrvatskoj izlažući neka. Jurica je tako odmah na početku našeg razgovora krenuo od programa, i naglasio kako program koji prihvaća gotovo svaki drugi delegat HDZ-a, možda većina članova i vrlo vjerojatno većina glasača, nije nešto od čega se smije odustati. HDZ poslije ovih izbora više ne može biti ista stranka, nastavio je Jurica, u njemu je konačno započeo nepovratni proces unutarnje demokratizacije stranačke procedure i vanjske demokratizacije predstavničke uloge koju stranka treba imati u odnosu na vlastito biračko tijelo, kako bi ona uistinu mogla postati njegov autentičan zastupnik i pravi umanjeni preslik.

Jurica zagovara da od HDZ-a treba stvoriti bipolarnu stranku - savez liberalnih pučana i domoljubnih kršćana, i u tom smislu podsjetio na svoja razmišljanja iznesena u članku "Pučko-kršćanski savez (sedam dobrih razloga za njegovo nastajanje)" koji smo već objavili na Portalu. Spomenutu dualnost Jurica vidi i u kandidatima koji su prošli u drugi krug glasovanja za predsjednika HDZ-a. Kada bi se restrukturiranje HDZ-a nastavilo smjerom koji predlažem, izbor Tomislava Karamarka i Milana Kujundžića u drugi krug glasovanja, trebao bi biti prihvaćen i kao izbor legitimnih predstavnika takvih dviju skupina - objasnio je Davor Jurica.

Na naše pitanje o upravo završenim unutarstranačkim izborima u HDZ-u publicist Javor Novak odgovorio je širim prikazom koji smo izdvojili u poseban okvir.(mm)

Javor Novak: Za nadati se da nov čovjek znači i nove odnose

Napokon je završen poguban Sanaderov politički igrokaz (i) među kopijama u stranci. Nadajmo se da je gotovo i s njegovim mentalnim obrascem vladanja. Posebno je važno da su napokon pukle i brojne njegove poluge koje su provodile želje velikoga Ive: izbore bez izbora i kadroviranje po rigidnom, isključivo vlasto-držačkom obrascu, obrascu parazitiranja na vlasti i uživanju u što većoj količini svako-tjednih izljeva javne oduševljenosti premijerom ili premijerkom, svejedno.

Na državnom planu, nakon što su Sanader i Kosorova zajedničkim pothvatom omogućili dolazak SDP-a i trabanata na vlast, te dokinuli djelovanje najjače opozicijske stranke, hrvatski je interes da ti procesi sada započnu rapidno atrofirati i potpuno nestajati. Kako je svojevremeno kazao Janez Stanovnik, uspoređujući visoku politiku i divlje životinje: političari koji se naviknu na krv kao i životinje na krvavo meso, trebaju biti odstranjeni s funkcije. Posljedice ostanka na vlasti velikog spinoljupca, premijera i stranačkog vođe Sanadera ali i Kosorove, dovelo je te Vlade blizance prvo do izbornog poraza, a uskoro zatim i do neznatnosti i njih i stranke uz punu kaznenu odgovornost. Mnogi su Sanaderov manje europski više kiklopski apetit skupo platili.

Zaustaviti pustoš koju iza sebe ostavlja Kukuriku koalicija

Nov čovjek, nadajmo se, znači i nove odnose jer ima otvorene mogućnosti pred sobom. Stranka nije imala svoje ja, već je bila europsko i svjetsko izvršavalo.

Stranački je status neupitno dezavuiran i krajnje ga je nezahvalno i teško sada mijenjati. Utoliko nam ne koristi žalovati za prosinačkim izborima ali ni slaviti ove stranačke, već treba pričekati prve poteze novog predsjednika stranke, a zatim i šire obrise novoga puta.

Kukuriku koalicija, jakoga jezika i zagledanosti u njega, pokazala je što zna: zaduživati nas, izgovarati se na prethodnike, prijetiti, obilato demantirati jedni druge, ušutkivati eminentne državne institucije čiji im podatci smetaju, privatizirati sve vrijedno preostalo, otpuštati, poskupljivati, prijetiti, zadirati u područja u kojima je nekompetentna, prijetiti, odbijati sudjelovati u spašavanju poduzeća za što je nadležna, pa opet otpuštati, prijetiti, zaduživati nas... ukratko devalvirati i financijski i figurativno te naravno cijelo vrijeme medijima pokazivati što je to logoreja i kako je steći.

Dovoljno je bilo bavljenja HDZ-a samim sobom

Nadajmo se da su nedjeljni interni izbori ujedno i kraj bavljenja HDZ-a samim sobom, te da će sva preostala moć stranke napokon biti stavljena u funkciju razvoja demokracije i preživljavanja građana Hrvatske. Da će napokon tek kroz to uspjeti obnoviti veći dio svog davnog integriteta, posebno ponosa i imuniteta na inozemne pritiske, a da će manje vremena i novca trošiti na spin-image, kičaste izbore i ovakve proslave. (Da je Kosorova mogla osjetiti kako će izgubiti izbore, nikada toliku paradu ne bi priredila Karamarku).

Bilo bi dakle vrijeme i da se prestane s imitacijom bogatih zapadnih zemalja i da ovakvi dnevno-noćni tulumi u Lisinskom ili izvan njega, zahrđaju. Stranka bi morala objaviti cijenu istoga, a zatim (barem ) do izlaska zemlje iz krize, napokon započeti dijeliti sudbinu građana Hrvatske. Naravno, ukoliko (kao do sada) ne želi imati samo podršku onih koji su zauvijek stranački stegnuti i podobni.

Onakav HDZ bio bi samo jamstvo 2. mandata Kukuriku koalicije

Što se tiče kandidata i njihova plasmana na stranačkim izborima, očekivano je i dobro da su poraženi Kosor, Milinović i Milošević. Pobjeda starih kadrova (iza njihovih leđa) bilo bi nedvojbeno jamstvo Kukuriku koaliciji i za drugi mandat. Unaprijed. Oni su morali otići jer su kreirali suštinski deficit demokracije u ključnoj opozicijskoj stranci. Stranci, koja je mnogo toga profućkala.

Odlazak Šeksa i Kosorove prije glasovanja u drugom krugu, najbolje pokazuje što je njima HDZ, koliko su odgovorni prema biračima cijele Hrvatske, ne samo hadezeovske, i kako shvaćaju ulogu, važnost i djelokrug najjače opozicione stranke u RH. Šteta što su bili nazočni čak i samom prvome krugu... No, nakon njih i nakon prosinca, bitno je da Hrvatska napokon dobije opoziciju i da se sva, ne samo politički zacrveni, već da se zarumeni i u realnom životu od mnoštva propusta učinjenih u kratkom vremenu, a koji su sramni, koji su nazadovanje te koji se u javnosti uglavnom ignoriraju kao da se nisu ni dogodili.

Uto, 10-12-2019, 19:23:58

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.