Pešorda, Borovčak, Mršić i Šunjić o mogućim „čistkama" nove vlasti

UMilanović i Čačić medijima se posljednjih tjedana sve više spominju otpuštanja koja će Kukuriku koalicija u narednim mjesecima navodno izvršiti u upravi i državnim institucijama. Iz same nove vlasti poručuju kako će biti otpušteni samo oni koji su na dužnost došli po političkome ključu, ali pritom ne daju objašnjenje po kojim će se to objektivnim kriterijima utvrditi. Kod mnogih ljudi, a poglavito onih koji su zaposleni u državnim poduzećima ili institucijama, stvara se jedna atmosfera straha, koja se očituje u tome da se boje javno izraziti svoje mišljenje radi straha od mogućeg otkaza. Čistke su, podsjećamo, u hrvatskome političkom životu od strane (kripto)komunističkih vlastodržaca bile prilično česte: od čistki proljećara olovnih sedamdesetih pa do 2000 godine kad smo svjedočili revanšizmu kakav je neviđen u demokratskim zemljama.

Damir PešordaO mogućim otpuštanjima i čistkama za portal govore Damir Pešorda, Damir Borovčak, Zdravko Mršić i Marijan Šunjić.

Opasnost jugoslavenizacije i dogmatizacije društva

„Eventualne čistke u državnim službama i javnim poduzećima imaju već sada veliku medijsku podršku tako da će novoj vlasti teško biti odoljeti iskušenju. Naime, stvorena je takva atmosfera da su rezanja i otpuštanja nužna, štoviše svakodnevno slušamo na televiziji kako djelatnici te javne kuće s puno razumijevanja i suosjećanja govore kako novu vlast treba ohrabriti i podržati u izvođenju 'bolnih rezova'. Ipak, nadam se da će predstavnici Kukuriku koalicije biti mudriji od medijskih ulizica, te da će se suzdržati od neumjerenog revanšizma. A određenih smjena će svakako biti, tako je uvijek kada se mijenja vlast" – kazao je u razgovoru za portal književnik i kolumnist Damir Pešorda.

„Ono što je po meni opasnije od smjene kojeg hadezeovskog načelnika ili ravnatelja nečega jest opasnost da se ukupna društvena i kulturna klima, što uslijed poteza same nove vlasti, što iz aktivnosti razne sitneži koja 'novima' nastoji ugoditi, još više zatruje, jugoslavenizira i dogmatizira" – dodao je Pešorda.

Potomci komunizma danas "transparentno" na vlasti

Borovčak„Svaka politička opcija dolaskom na vlast ima pravo na zamjenu državnih dužnosnika. Tako se to događa i u zapadnim demokracijama. Naime, novoizabrani političari dobivaju mandat za društvene i gospodarske promjene, koje provode s kadrovima po svom političkom odabiru. Za nas vrijedi pitanje, što je to nužna politička promjena zbog opće korisnog društvenog napretka? Na kojoj razini prestaje zamjena dužnosnika, odnosno počinje 'čistka'? Naime, komunistički revanšizam, kao nastavak ranijih krvavih uklanjanja 'državnih neprijatelja' iz 1945., istaknuo se u smjenjivanju politički nepoželjnih kadrova dolaskom Račanove vlasti 2000. godine. Tada je uklanjanje ljudi u državnom aparatu bez obzira na stručnost, znanje, prethodne rezultate rada u korist države, društva i općeg dobra, zahvatilo sve razine" - kazao je za naš Portal publicist Damir Borovčak.

Poznato je kako su 'čistke' bile sredstvo uklanjanja s vlasti u bivšoj komunističkoj državi. Ni prije, ni poslije obrambenog Domovinskog rata nije izvršena lustracija političkih i upravljačkih kadrova iz vremena komunizma. Ne onakva krvavo okrutna lustracija koju su komunisti proveli poslije 1945., već moralna lustracija, koja bi slijednicima i nasljednicima, odgojenim u 'vrijednosnom' sustavu komunizma zapriječila daljnje upravljanje hrvatskom državom. Tako u politici i upravljačkim strukturama ne bi dominirali stari kadrovi, provjereni partijci, zagovornici bivše države i sustava, odnosno njihovi sinovi i kćeri... A upravo su oni preko noći postali nositelji nove demokracije, liberalizma, haške pravde i pravednosti, politike dobrih odnosa u 'regionu' i 'jugosferi', čak nositelji sigurnosti države, odnosno preobratili se u 'reformatore, mironosce, demokrate, humaniste...'. Takva nova prilagodba potomaka, postava sinova, kćeri i unuka komunizma, osigurala je kontinuitet opstanka na vlasti. Iako su potomci komunizma bili i ranije u svim strukturama vlasti, poslije zadnjih izbora 'transparentno' preuzimaju sve pozicije upravljanja državom. Taj politički i mentalni sklop krojiti će sudbinu hrvatskom narodu u idućem duljem razdoblju" – nastavio je Borovčak.

„Zbog dosadašnjih prisila i podvala, kako bi se istina obrambenog domovinskog rata revidirala u korist velikosrpskog agresora i novog bratstva i jedinstva, a sve zbog osvajanja dobro plaćenih mandata u EU-parlamentu, za očekivati je da oni koji se ne će slagati s takvom državnom politikom rastakanja Mršićnacionalnih vrijednosti i dobara, na nepravdama, lažima i krivotvorinama po štetu opstanka suverene, samobitne i slobodne Hrvatske države, ne mogu zadovoljiti novu vlast te moraju nestati iz državnih struktura" – zaključio je Borovčak.

Zamjene političkih dužnosnika redovita pojava

„Smjene ili zamjene političkih dužnosnika su redovita pojava u svijetu. Političari su svjesni neizvjesnosti svoje karijere. Ranije političko imenovanje danas povlači političku smjenu. Ministarstva (osim ministra) imaju ljude bez kojih ne mogu funkcionirati, ali imaju i ljude, koji ne rade a samo provode stranačku politiku. Hrvatska politička praksa pokazuje da ministri prepoznaju prave stručnjake i ljude s primjerenim iskustvom. Takve ljude zadržavaju. Čak i promjena ministra u sklopu iste stranke ili koalicije najčešće stvara potrebu dovođenja novih ljudi" – komentirao je moguće čistke društveni analitičar Zdravko Mršić.

„Problem može nastati i ako – kao u hrvatskom MVPEI – svaki ministar dovede svoje ljude, a nitko ne otpušta tuđe, zatečene ljude te ne pokušava uskladiti njihova stajališta i njihov rad. Teško je ostati bez posla, a tjeskobno je i očekivati gubitak posla. Međutim, valja se pitati, zašto se dosadašnja vlast nakonMarijan Sunjic 02osam godina sama učinila neizaberljivom?" – dodao je još Mršić.

Društvo neoslobođeno totalitarne svijesti

„Čistke i kadrovska politika zasnovana na političkim i ideološkim kriterijima i podobnosti, a ne po stručnosti, su realna opasnost u našem društvu koje se još nije oslobodilo totalitarne svijesti kojoj je samo apsolutna vlast jedinim ciljem. Zato će se nažalost i dogoditi. Kadrovska politika, otkazi s jedne strane a uhljebljenja s druge, su moćno oružje kojim se učvršćuje takva vlast, oslanjajući se na poslušnike i nagrađujući ih, a eliminirajući ljude stručne i odgovorne prema općem dobru" – komentirao je za Portal prof. dr. sc. Marijan Šunjić te dodao:

„No da ne bih previše teoretizirao, dovoljni je sjetiti se prošlih postupaka ove (ili slične ) koalicije kada je došla na vlast 2000. godine. Budući da sam i sam osjetio njihovu 'metodu', prigodom sljedeće smjene (?) vlasti 2003. godine reagirao sam priloženim dopisom koji je (uz kraćenja) i objavljen u Vjesniku 1. prosinca 2003., a koji i danas odražava moje stajalište prema takvoj kadrovskoj politici".

 

 

PRILOG - Pismo prof. dr. Marijana Šunjića Vjesniku

Pismo prof. dr. Marijana Šunjića Vjesniku iz 2003. godine

Posljednjih tjedana u javnosti se ponovno pojavljuje tema tzv. revanšizma, ovaj puta u svezi s izbornom pobjedom HDZ-a i očekivanom promjenom vlasti. Ne ulazeći u analizu svega što se događalo npr. nakon 1945. godine i dolaska komunista na vlast, kada su i doslovno likvidirani – pobijeni, protjerani, zatočeni ili u najboljem slučaju obespravljeni svi - makar i potencijalni - politički protivnici, moram primijetiti da je ta revolucionarna metoda obračuna duboko urasla u post-totalitarni mentalitet našega društva. No, da stvari ne bi izgledale tako jednostavnima dovoljno je analizirati nerevolucionarnu promjenu vlasti 1990. godine, kada su vještim i unaprijed pripremljenim "presvlačenjem" dotadašnji centri moći i njihovi pripadnici sačuvali pozicije i privilegije, te se pripremali za ponovno preuzimanje vlasti, što im je i formalno uspjelo 2000. godine.

Marijan Sunjic 01Zanimljivo je da baš takvi sljednici totalitarne tradicije sada najglasnije osuđuju "revanšizam" i unaprijed plaše javnost svojim najavama strahota koje nam (ili barem njima!) prijete. Daleko od toga da branim - prošlu ili buduću - kadrovsku politiku HDZ-a, koju smatram odgovornom za brojne – prošle i buduće – nedaće u našem društvu, ipak se moram sjetiti jednog od karakterističnih postupaka koalicijske vlade na čelu s g. Račanom i predsjednika Mesića nakon preuzimanja vlasti 2000. godine. To je famozna "čistka" koju su izvršili smjenom 25 veleposlanika i 10 generalnih konzula krajem srpnja, nanijevši tako štetu i hrvatskoj diplomaciji i ugledu Republike Hrvatske u svijetu. Tako nešto nije se dogodilo ni u jednoj tranzicijskoj zemlji u kojoj se se u valovima smjenjivale stranke na vlasti.

Usprkos pompoznim najavama da će koalicija uvažavati kompetentnost i rezultate rada svakog pojedinca, nisam imao iluzije o predstojećoj smjeni, pa niti nakon posjeta ministra Picule, predsjednika Račana i Mesića Vatikanu i njihovih komplimenata uspješnoj i visoko profesionalnoj organizaciji njihova boravka i kontakata. Ipak je znakovito da sam – kao i moji brojni kolege – o svojoj smjeni saznao u vijestima HRT-a u 22 sata jednog kolovoškog dana, za vrijeme godišnjeg odmora. Toliko o civiliziranim metodama MVP-a i koalicijske vlasti!

Tek nakon povratka u Rim našao sam dopis ministra Picule (bez broja i nadnevka) kojim mi dostavlja Odluku predsjednika RH o razrješenju s dužnosti veleposlanika, s (kurtoaznim ili ne) pohvalama i zahvalama itd., ali bez ikakvog objašnjenja.

Sljedeći dan sam pismeno zatražio od ministra Picule obrazloženje ove odluke, znajući doduše vrlo dobro razloge čitavog postupka, podsjetivši ga bez nekakve lažne skromnosti na uspješan dvogodišnji rad, o čemu se i sam uvjerio, na njegove vlastite pozitivne ocjene kao i na reakcije i visoko mišljenje o mojoj ulozi kod dužnosnika Državnog tajništva i diplomatskog zbora.

Već 1. rujna 2000. faksom je stigao odgovor ministra Picule, koji zaslužuje da ga se citira u cijelosti:

"Poštovani g. Šunjić (zanimljiv "diplomatski" način oslovljavanja, op. MŠ), ostajem pri navodima iz popratnog dopisa koji ste dobili uz Odluku Predsjednika RH o razrješenju dužnosti veleposlanika, u kojem Vam u ime Ministarstva vanjskih poslova RH zahvaljujem na doprinosima hrvatskoj vanjskoj politici kao i korektnom obavljanju dužnosti tijekom trajanja mandata.

Razlog Vašeg razrješenja leži u činjenici da su se u Hrvatskoj 3. siječnja o.g. dogodile značajne političke promjene, čega mora biti svjestan onaj tko je na veleposlaničko mjesto došao iz sustava bivše političke opcije koja je veoma jasno promijenjena voljom većine glasača u ovoj zemlji.

Koristim ovu priliku da Vam izrazim dobre želje za budući profesionalni i osobni život.

Tonino Picula, ministar".

Ovo je zapravo sa strane ministra Picule bio vrlo korektan, pa čak i ljubezan odgovor, i zahvalan sam mu na upravo poražavajućoj iskrenosti, zbog koje sam i sačuvao ovaj dragocjeni dokument. Ovo je naime izravan dokaz kadrovske politike bazirane na političkoj podobnosti a ne na stručnosti i sposobnosti, na pripadnosti "političkoj opciji", što je pored ostaloga rezultiralo katastrofalnim stanjem u hrvatskoj diplomaciji.

Ja ne zagovaram primjenu analogne metode u predstojećoj promjeni vlasti u Hrvatskoj, iako je svima jasno da Hrvatska treba daleko kvalitetnije Ministarstvo vanjskih poslova i diplomatsku službu, te da neke sadašnje anomalije treba hitno otkloniti. Naprotiv, nadam se da će (napokon) ipak stručnost postati glavni kriterij odabira kadrova. No apsurdno je da protagonisti – po vlastitom priznanju – kriterija političke podobnosti sada uzbunjuju javnost strahom od "revanšizma" i metoda kojima su se tako obilato poslužili prilikom dolaska na vlast.

Prof. dr.sc. Marijan Šunjić

Autor je redoviti profesor (sada emeritus) Sveučilišta u Zagrebu, dopredsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba, te bivši rektor Sveučilišta i bivši veleposlanik RH pri Svetoj Stolici

Davor Dijanović

Pet, 6-12-2019, 14:35:25

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.