Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine, u sastavu mr. sc. Marin Knezović (SDP, predsjednik), Ivana Mlinar Horvat (SDP), Goran Kutlić (SDP), dr. sc. Zvonko Maković (nezavisni)) i Miroslav Blažević (HDZ) jednoglasno je odbio prijedlog udruge Krug za trg da se preimenuje zagrebački Trg maršala Tita. Jasno je da se radi o političkoj odluci SDP-a, koja jasno pokazuje civilizacijsku razinu te stranke. Nepobitna je činjenica da su po završetku 2. svjetskog rata pobijene stotine tisuća ljudi, o čemu svjedoče kosti vojnika i civila, muškaraca, žena, djece, staraca, otkopane iz sttotina zasad otkrivenij jama u Sloveniji i Hrvatskoj. Isto je tako nepobitna činjenica da je boljševički šef Josip Broz Tito i naredio ta smaknuća, ali i osobno provjeravao kako se njegova naređenja izvršavaju, o čemu svjedoči i dnevnik kretanja, od 7. svibnja 1945. do 6. lipnja 1945.,  najvećeg zločinca koji je ikada kročio Lijepom Našom, kojeg su na temelju članaka iz ondašnjeg Vjesnika i do sada objavljenih dokumenata sastavili članovi Kruga za trg.

Potpuno je jasno da su već i tri vojnika partije u Odboru, već i zbog partijske stege, osiguravala rezultat. Poznata je, naime, izjava sadašnjeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zorana Milanovića da mu je Tito bliži od Tuđmana. Na to možemo samo reći: "Hvala hrvatskim braniteljima i dr. Franji Tuđmanu da više nije sustav vlasti kakav je bio kad je onaj koji je Milanoviću bliži naredio smaknuće i kontrolirao izvršenje svojih naredbi, stotina tisuća ljudi, većinom civila". Preostala dva člana Odbora su jedan nogometni trener koji je već mjesecima u Iranu i prof. dr. sc. Zvonko Maković. To je onaj koji toliko drži do svojeg obrazovanja, kulture, tolerancije i uljudbe, koji je redovit gost na HTV-u i veliki borac za slobodu Čovjeka. Svaka mu čast! Jedino što zaboravlja da je prvi preduvjet za slobodu Čovjeka to da taj Čovjek bude živ. Ali, što ćete, promakne takva sitnica "eminentnom sveučilišnom profesoru" na Pravnom fakultetu, "velikom zagovaratelju ljudskih prava" i "moralnoj vertikali".(djl)

Tito osim što je naredio i osobno je nadgledao pokolje u svibnju i lipnju 1945.

Nikad više nećemo dozvoliti da se pojedinci koriste plodovima džinovske borbe naroda. Mi ćemo našu kuću provjetriti tako, da se za uvijek nestane onog smrada, koji ne smije kužiti našu zajedničku kuću — slobodnu, federativnu, Jugoslaviju.

- J. B. Tito, Vjesnik 25. svibnja 1945., br. 30, str. 4

“

”

Zanimljivo je da u razdoblju od polovice svibnja i početka lipnja 1945. o Titovim "aktivnostima", u tolikim knjigama o njemu i o NOB-u, ne možemo naći ništa osim nekoliko njegovih javnih nastupa iz govora. To je potpuno suprotno od situacije s aktivnostima u razdoblju od 1941. do početka svibnja 1945. koje spomenuta građa razrađenu do pojedinosti.

Međutim, u dnevnim i 'frontovskim' listovima tih dana na području sjeverozapadne Hrvatske i Slovenije objavljivana su izvješća do u detalje o Titovu kretanju. Jedan od takvih listova je bio i Vjesnik jedinstvene i narodno oslobodilačke fronte Hrvatske koji je pratio Tita od 19. svibnja do 6. lipnja 1945. godine. Baš na tim područjima su u to vrijeme vršene masovne likvidacije.

14. svibnja 1945. - ponedjeljak

Tito u Zagrebu predsjeda sastankom Štaba I. Armije JA i Glavnog Štaba Hrvatske. Na sastanku od istaknutijih su bili Peko Dapčević, Koča Popović, Ivan Gošnjak, Vladimir Bakarić i Edvard Kardelj.

Glavne teme sastanka: osnivanje i rad komunističkih koncentracionih logora za eksterminacije, određivanje pravca kretanja marševa smrti i pronalaženja većeg broja prikrivenih stratišta za masovne likvidacije. U tome se posebno istakao Mijalko Todorović, glavni organizator likvidacija u Zagrebu i okolici.

Na putu iz Beograda Tito je bio "na obilasku sjetvenih područja u Dobanovcima u Srijemu"

17. svibnja 1945. - četvrtak

U 12:30 OZN-a je na prijevaru odvela iz Nadbiskupskog dvora nadbiskupa A. Stepinca i zatočila ga u nekoj kući u Mlinarskoj ulici. Nad¬biskup je svoje ovlasti tada prenio na generalnog vikara, biskupa dr. Franju Salis - Sewis-a,

19. svibanj 1945. - subota

Titov dolazak iz Beograda u Zagreb.

20. svibnja 1945. - nedjelja

Tito predveče nenajavljeno dolazi u Varaždin u pratn ji Aleksandra Rankovića i Koste Nada i obraća se građanima na Kapucinskom trgu. Rekao je da "u Varaždin nije došao službeno niti da govori o politici već da obiđe jedinice Jugoslavenske armije (JA) koje u okolici obavljaju važne zadaće na konačnom obračunu s hrvatskim smradom". Najavio je tom prigodom također svim protivnicima svog režima «da će u novoj komunističkoj državi svjetlost dana gledali samo tolika dugo koliko traje put do najbliže jame.»

21. svibnja 1945. - ponedjeljak

Tito je održao govor na Markovu trgu u Zagrebu.

22-24. svibanj 1945.

Tito je obišao zarobljeničke logore u Zagrebu i okolici u pratnji generala OZNF, Ivana Krajačića (Stevo). Zatim je obišao logore za eksterminacije: u Orosavlju, Dubovac kraj Karlovca, Viktorovac u Sisku i logor u Samoboru. Tih je dana iz zagrebačkih bolnica odvedeno i ubijeno oko 4.800 hrvatskih ranjenika (Jazovka i druga stratišta).

 Tito se 22. svibnju 1945. brzojavom ispričao generalu Crvene armije Ždanovu što ga ne može osobno primiti u Beogradu pa ga je u njegovo ime primio načelnik Generalštaba JA Arso Jovanović.

25. svibnja 1945. - petak

Tito je u Zagrebu 'proslavio' rođendan. Drugovi iz Zagreba su mu priredili rođendansko 'iznenađenje' tako što su ga odveli u policijsku zgradu u Petrinjskoj ulici i s prozora mu pokazali u dvorištu 'postrojenu njemu u čast' netom izručenu Hrvatsku vladu na čelu s Nikolom Mandićem i Milom Budakom.

26. svibnja 1945. - subota

Tito naredio da se iz Zagreba i okolice uklone prognani i izbjeglice 'pod oružanom pratnjom jedinica regularne armije, OZN-e i KNOJ-a usiljenim hodnjama ili vlakovima organizirano sprovede u zavičajna mjesta. Tada je u Zagrebu boravilo oko 220.000 civilnih izbjeglica. Putem ih se trebalo 'bez milosti likvidirali, jer su oni većinom bili narodni neprijatelji.' Isti dan je prema Titovoj naredbi zapovjednik grada V. Holjevac za te izbjeglice osnovao dva logora; jedan u prihvatnoj slanici Crvenog križa kod Glavnog kolodvora i drugi na području psihijatrijske bolnice Vrapče.

Po sugestiji Aleksandra Rankovića, a prema iskazima Koće Popovića i Gabrijela Divjanovića (načelnik vojnosudskog odjela II armije JA), Tito je naredio da se za odmazdu pobiju svi hrvatski mladići u gradu i kotaru Zagreb rođeni od 1924.-27. koji se ne nalaze u zarobljeničkim logorima ili nisu pristupili partizanskim jedinicama. Naredba br. 7 izdala je od komande grada Zagrebu. Tom prilikom je u Maksimirskoj ulici unovačeno oko 7.800 mladića koji su sprovedeni u logore Maksimir i Prečko poslije čega su doživjeli sudbinu ostatka tamošnjih logoraša. Iz samo jedne od tih kolona koja je sprovođena na maršu smrti od Zagreba preko Podravine, Slavonije i Srijema, u logoru Kovin u Vojvodini od 2.200 mladića preživjelo je samo 58.

27. svibanj 1945. - nedjelja

Vjesnik donosi vijest 'da Tito u pratnji generala Rankovića obilazi okolicu Zagreba'.

Pokajnik Mladen Šafronko svjedoči da je Tito tih dan-dva iza rođendana obišao zatvor OZN-e u Krapini i logore u Mirkovcu i Orosavlju te stratište u Đurmancu i Maceljskoj šumi.

U poslijepodnevnim satima Tito napušta okolicu Zagreba i putuje u Sloveniju.

28., 29. i 30. svibnja 1945.

Titov boravak u Ljubljani i okolici. Na putu je obišao stratišta; rudnik Barbarin, rov na brdu kod Laškoga i stratište u Trbovlju.

U svom govoru u Ljubljani Tito je rekao «likvidirali smo dvjesto tisuća bandita, a još toliko smo ih zarobili. Stigla ih je ruka naše pravde.»

U razdoblju od 18. do 30. svibnja 1945. u Teznom kod Maribora je pobijeno od 30.000 do 35.000 zarobljenika koji su ubačeni u protutenkovske rovove.

Od 26. srpnja do 2. lipnja 1945. na Kočevskom Rogu (oko 130 km od Zagreba) izvršen je u osam dana pokolj od 30.000 - 44.000 zarobljenika u organizaciji Sime Dubajića. U subotu 2. lipnja u nadgledanje izvršenog 'došla je komisija od šest vojnih osoba iz JA i tri dobro odjevena civila poslije koje je otvor jame višestrukim eksplozijama zatrpan.' (Ivan Gugić - svjedok, i Simo Dubaić)

31. svibnja 1945. - četvrtak

Poslije obilaska štaba IV Armije u Kamniku Tito je došao u Celje u pratnji najviših "rukovodilaca Slovenije" i komandanta I Armije Peke Dapčevića i IV Armije Petra Drapšina i komandanta Glavnog štaba Slovenije Dušana Kvedera. U Celju ga je dočekao komandant III Armije Kosta Nađ i podnio raport.

1. lipanj 1945. - petak

Titov boravak u Mariboru i okolici u pratnji Peke Dapčcvića i Koste Nada. Raport mu je podnio komandant 17. istočnobosanske divizije Blužo Janković.

1. lipanj 1945. - subota

Tito se vraća u Zagreb i prima izaslanstvo katoličke crkve u Hrvatskoj. Crkvenu delegaciju je vodio pomoćni biskup đr. Franjo Salis Sewis, jer je nadbiskup Stepinac još uvijek bio u zatvoru. Uz Tita na sastanku su bili dr. V. Bakarić i mgr. S. Rittig koji je u novoj vladi postao mnistar za vjerska pitanja. Na tom sastanku Tito je insistirao na odvajanju Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Pape i Vatikana.

3. lipanj 1945. - nedjelja

Titov boravak u Zagrebu i okolici.

U 10:30 Stepinac je pušten iz zatvora i vraćen u Nadbiskupski dvor.

4. lipanj 1945. - ponedjeljak

Tito u Zagrebu prima nadbiskupa Stepinca i od njega zahtijeva da Katoličku Crkvu odvoji od Vatikana, što je zahtijevao i od crkvene delegacije dva dana ranije. Stepinac kategorički odbija to učiniti. Nakon toga, uslijedile su pripreme za Stepinčev progon.

5. lipanj 1945. - utorak

Tito prima papina izaslanika Marconea.

Ujutro posjećuje partizanske zarobljenike u vojnoj bolnici na Rebru gdje se zadržava oko 2 sata i slika s osobljem bolnice. Zapovjednik bolnice partizanski kapetan Julius podnosi prijavak 'Hrvatske bande više nema, smještena je na dva metra ispod zemlje, a neki još i dublje'.

Nakon posjete Rebru Tito u pratnji A. Rankovića odlazi u obilazak Bjelovara i tamošnjeg stratišta Lug. S tamošnjim rukovodstvom održava polusatni sastanak u hotelu Grand.

U posljepodnevnim satima 5. lipnja Tito je s pratnjom današnjom Podravskom magistralom putovao prema Osijeku, a pošto su glavni marševi smrti prolazili tim pravcem morali su ih na više mjesta zaobilaziti sporednim putovima. Cijelom trasom niz put su ležala iznemogla, ubijena i masakrirana tijela. Nenajavljeno je došao u Osijek, posjetio ranjenike a vojnoj bolnici Tvrda, prenoćio na nepoznatom mjestu u Osijeku.

6. lipanj 1945. - srijeda

Tito je ujutro obišao veliki logor u Kovinu, Vojvodina, a odatle produžio u Beograd. Tog dana je Vjesnik donio samo kratku vijest: «Tito je na putu iz Zagreba u Beograd posjetio ranjenike u glavnoj VB u osječkoj Tvrđavi, vraćajući se sa svog putovanja kroz Sloveniju i Hrvatsku».

Prema kazivanjima Koče Popovića koji je u to vrijeme bio jedan od bližih Titovih suradnika samo na relaciji Bjelovar - Kovin (u Vojvodini) od 9. svibnja pa nadalje prošlo je 26 ešalona ratnih zarobljenika od kojih je svaki brojio od 3.000 - 5.000 zarobljeniku koji su pobijeni na području Vojvodine i pobacani u protutenkovske rovove koje su tamo iskopali Nijemci (kao i one u Teznom kod Maribora) u svrhu zaustavljanja Crvene armije na Sremskom frontu.

Koča Popović je u to vrijeme kao načelnik Generalštaba JNA od Tita dobio tajnu naredbu za uništenje svih pisanih tragova o poslijeratnim pokoljima. U tu operaciju bili su uključeni: XII. odelenje JNA (Služba bezbednosti), personalna služba JNA, Vojnoislorijski arhiv, Savezni zavod za statistiku te UDBA i njene ispostave.

Stranica ratnog dnevnika britanskog 5. korpusa od 15. svibnju 1945. u kojem se govori o 200.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga koje prati oko 500.000 civila, koji se nalaze nadomak austrijske granice, u području Dravograda.

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 REVIVAL LJUBIČICE BELE — nostrodamus 2012-01-02 01:23

Desetci "partizana" koji su neposredno sudjelovali u masovnim i pojedinačnim likvidacijama Hrvata i svih ostalih "neprijatelja" Titova režima još su živi i mogli bi svjedočiti o njegovoj zločinačkoj i totalitarnoj vladavini. (Ako su 1945. imali oko 20 godina, danas imaju 85 - 90 godina.)
Tu su i stotine mlađih "partijaca" (danas imaju 60 do 80 godina!) koji su tijekom Titove poslijeratne vladavine bili istaknuti oznaši, kosovci, državni tužitelji, suci, direktori kaznionica i radnih logora, diplomati i novinari itd. Svi bi on mogli svjedočiti!
Međutim, dosadašnje vlade HRVATSKE DRŽAVE nisu se potrudile niti saslušati ih, a kamoli protiv njih pokrenuti sudski postupak!
Svježe ustoličeni pijetlići / kokošari, slijedeće četiri godine uporno će - po svoj prilici i uspješno - podržavati embargo nad svim tajnama titoističkog jugokomunističk og režima.
Po svemu sudeći uslijedit će veliki revival "Ljubičice Bele". O tome se već pobrinuo HRT otkupivši "papazjaniju" tandema Zafranović-Šuva r. A danas popodne "u dva" već se oglasio i rusko-mostarski disident-povrat nik. (Mogao je, kao dobro informirani Krležin sugovornik, barem priopćiti što mu je Fritz pričao o autorstvu "Titovih sabranih djela"!

Prijavi Administratoru

#2 Traže se odgovori (1/6) — Antun 2012-01-02 01:30

Iako sam i unaprijed siguran, da jasnih, glasnih i otvorenih odgovora na iduća pitanja a u vezi gornje teme, neću dobiti, netreba nas čuditi niti rezultati saborskih izbora 2011. i svega što će od sada sljediti.

U nikojem slučaju ne želim stupiti u polemiku, jer je bezciljna, uzima samo dragocijeni prostor na našem korisnom, otvorenom za svakog dobronamjernog i demokratskom portalu, u pravom smislu riječi, a i onako, onih kojih se ta tema tiće sretni su, da ne čuju, što ih narod pita.

Prijavi Administratoru

#3 Traže se odgovori (2/6) — Antun 2012-01-02 01:39

Kako to,da za vrijeme obnašanja mandata Hrvatske demokratske zajednice u lokalnoj vlasti Gradske Skupštine i Gradonačelnika grada Zagreba nije pokrenut poticaj promjene imena trga kod Hrvatskog Narodnog kazališta u Zagrebu ?

Prijavi Administratoru

#4 Traže se odgovori (3/6) — Antun 2012-01-02 01:49

U posjeti Stuttgart-u 22. siječnja 2007. gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je na pitanje o promjeni imena trga odgovorio, citat iz Večernjeg Lista od 23. siječnja 2007. stranica 16 :

"To je pitanje bilo postavljeno na sjednici Gradske Skupštine još 1997.godine, ali je predsjednik Tuđman intervenirao i tada tražio, da se o tome ne raspravlja"
Kraj citata.

Prijavi Administratoru

#5 Traže se odgovori (4/6) — Antun 2012-01-02 01:59

U natjecanju na izborima lokalne uprave za mjesta u Gradskoj Skupštini i gradonačelnika grada Zagreba gospodin Jasen Mesić (HDZ) je na upit novinara o promjeni imena trga kod Hrvatskog Narodnog kazališta u Zagrebu odgovorio i ostao živ:

"Kada bi ja odlučivao o promjeni imena trga, onda bi tražio, da se izbriše samo riječ MARŠAL "

Prijavi Administratoru

#6 Traže se odgovori (5/6) — Antun 2012-01-02 02:13

Oni, koji su sastavljali detaljni redoslijed kretanja JBT u završnim operacijama (Čitaj klanja) po završetku II.Svjetskog rata od 7. svibnja do 6. lipnja 1945. učinili bi narodu veliku uslugu, korist za odstranjenje mnogih dilema, da skinemo zauvijek natpis za svakoga "Strogo povjerljivo" i sa tabu teme o kretanjima dr.Franje Tuđmana, dužnostima, operativi na terenu, zaduženjima, unapređenjima od uključenja u NOB-u 1941. godine do zaključno "Završnih operacija" 1946. godine.

Ako to pitanje ne postavimo mi, iz bilo kojeg opravdanog ili neopravdanog razloga, budimo sigurni da će to pitanje postaviti ili već jesu, naša djeca.

Prijavi Administratoru

#7 Traže se odgovori (6/6) — Antun 2012-01-02 02:29

Izjave u javnosti dr.Franje Tuđmana, u vrijeme obnašanja dužnosti Predsjednika države, da je i Nezavisna Država Hrvatska 1941. godine bila želja hrvatskog naroda, jednako kao i proglašenje nezavisnosti 1991.godine dovodi svakoga u kontradikciju kod spoznaje, jer je i sam dr.Franjo Tuđman kao partizanski prvoborac pripadnik Jugoslavenske Narodne Armije pod vodstvom Centralnog Komiteta Komunističke Partije Jugoslavije učestvovao u ukidanju i rušenju te iste volje hrvatskog naroda od 1941. do 1945. godine.

Pitanje :

Za koje zasluge je dr.Franjo Tuđman dobio kratko pred smrt 1999. godine odlikovanje iz Rusije ?

Prijavi Administratoru

#8 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest I — zmijicamala 2012-01-02 03:07

Rođen sam u Veloj Luci 1925. godine. Za vrijeme rata boravio sam kod kuće, kod svojih roditelja, sve dok me partizani nisu prisilno mobilizirali 10. rujna 1943. Bio sam u 26. dalmatinskoj partizanskoj diviziji, te sam bio određen na rad u engleskoj bolnici na Visu jer sam bio malodoban. U ožujku 1945. bio sam priključen XI. dalmatinskoj brigadi kod Gospića nakon pada tog grada. Odatle sam pošao u borbe kod Trsta, te nakon pada Trsta dalje uz Sočansku dolinu sve do sela Kranjske Gore, gdje smo stigli 15. ili 16. svibnja 1945. Ostao sam sa svojom jedinicom jedan dan, dok se nisu predale neke njemačke čete (Vlasovci u njemačkim uniformama). U Koruškoj sam ostao 6 dana, bio sam u Klagenfurtu i okolici. Tu sam bio prisutan, kad su engleske čete predavale hrvatske vojnike, koji su im se u vjeri bili predali te ih razoružane izručivali Titovim snagama. Nakon toga poslani smo vlakom u Jugoslaviju, kroz tunel u Jesenice, jer nam saveznici nisu više dozvoljavali ostati u Koruškoj. Nakon jednog dana prebacili smo se pješke u Kranj (oko 24. ili 25. svibnja). U Kranju, i to točnije u Primskovu, ostali smo opet jedan dan. Tada je stiglo naređenje od štaba 26. divizije štabu XI. dalmatinske brigade, da se izaberu iz cijele brigade, koja je imala 4 bataljuna, najpouzdaniji komunisti, kako časnici tako i vojnici, za neki povjerljivi zadatak. Od njih su stvorili posebnu četu. Odmah mi je tada povjerljivo saopćio moj mještanin D. J., potporučnik, da su ljudi izabrani za ubijanje zarobljene hrvatske, slovenske i njemačke vojske. Moja treća četa (i ja osobno) bili smo određeni za pratnju i osiguranje ove novoformirane jedinice, koja je brojala sedamdesetak ljudi. Zapovijedao im je kapetan Nikola Maršić iz okolice Makarske, nekad zamjenik komandanta 2. bataljuna, a komesar čete bio je Ivan Bokež, Crnogorac. Glavni komandant bio je major Simo Dubajić iz Kistanja kraj Šibenika, načelnik štaba IV. Armije, operativni odsjek.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#9 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest (U pratnji čete ubojica) II — zmijicamala 2012-01-02 03:08

Sutradan, 25. ili 26.svibnja 1945. krenula je ova ubilačka četa praćena od 3. čete 3. bataljuna u Ljubljanu, gdje smo se iskrcali iz kamiona u logoru pred Ljubljanom s drvenim barakama. Tamo je bila masa zarobljenika - vojnika i civila, dapače i žena i cijelih obitelji. Doznao sam, da se logor zove Št.Vid: tamo je bila biskupska gimnazija, a ograđen je bio žicom. Nama nisu dali pristupiti među logoraše, ali je ona izabrana četa ubojica ulazila u logor i pljačkala satove, nalivpera, prstenje, zlatninu itd. Mi smo znali da ih vode na ubijanje. Našu treću četu povezla su dva kamiona oko 10 sati istog dana za skupljanje i otpremu odjeće poubijanih zarobljenika. Vozili su nas 4-5 km u pravcu Tržaške ceste, koja ide prema Trstu. Išli smo najprije natrag prema Ljubljani 1.5 km, a potom smo skrenuli desno i nastavili širim poljskim putom oko 3 km. Tu smo došli do seljačke kuće u voćnjaku, iza koje je bila šumica i njiva, te neka jama oko 100 m daleko od kuće. Došavši na mjesto vidio sam grupu zarobljenika, oko 50 ljudi, gdje ih skidaju i vežu žicom za ruke dva po dva za mišice; te parove su opet povezali između sebe žicom. One, koji su padali od iznemoglosti ili straha, natovarili bi između dvojice jačih da ih nose do jame. Tukli su ih. Zapovijedali su im, da pjevaju: "Sjeno-slama, kuća-jama". Zarobljenike su skidali i vezali oni isti, koji su ih i ubijali. Prevozili su ljude kamionima u pratnji slovenske kurirske jedinice pod komandom nekog visokog plavokosog kapetana, Slovenca, borca od 1941. sa spomenicom. Kamionima je stizala svaki sat otprilike jedna tura i to cijeli dan, svega oko 40 kamiona te su se navečer hvalili, da su ubili 800-1000 ljudi. Da se slabije čuje pucanje, stavljali su na engleske ručne strojnice od 20 metaka tzv. "glušnik" na cijevi.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#10 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest (U pratnji čete ubojica) III — zmijicamala 2012-01-02 03:09

Ubijanje je vršeno ispred jame i to uglavnom metkom u zatiljak, a neki su i živi skakali u jamu, duboku bar 50 metara. Mnogi nisu bili još izdahnuli, nego su strašno jaukali u jami, nakon čega su partizani od vremena do vremena bacali bombe u jamu. Te žrtve su bili Slovenci, te nešto Hrvata, i to svi odreda muškarci. Ja sam se oko 11 sati dovukao do jame i pogledao u nju, ali se nije ništa vidjelo. Zbog toga su mi Bokež i Maršić udarili po šamar i ja sam pao okrvavljen u nesvijest. Našoj pratećoj četi nije bilo dozvoljeno to gledati. Tu smo ostali do večeri i pakirali robu ubijenih. Vratili smo se oko 8 sati navečer u logor Št.Vid. Te večeri stiglo je naređenje majora Sime Dubajića, da se ubijanje više ne vrši kraj grada, jer tako narod može saznati tajnu. Govorilo se, da će jamu minirati zajedno s mrtvacima, da se tako pokopa tajna. Inače, za vrijeme ubijanja posipali su živim vapnom krv oko jame, da se muhe ne kupe i krv ne zaudara. Kreč je donio neki seljak

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#11 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest (Kočevski rog) IV — zmijicamala 2012-01-02 03:09

Sutradan smo pošli vlakom u Kočevje, koje je bilo jako razrušeno. Mi smo se naselili u neku polurazrušenu kasarnu oko 800 m izvan grada, gdje su nekad bile njemačke čete. Ubilačka četa bila je stigla prije nas, ali ih nismo više vidjeli. Oni su po pripovijedanju drugova bili otišli u šumu, daleko dva-tri sata hoda, ali ja to točno ne znam. Znam samo, da su tamo bili partizanski logori za vrijeme rata. Ta šuma se zvala Kočevski Rog. Zadatak moje čete je bio, da najprije u kasarnu primimo one, koje su dopratili slovenski kurirski odredi, koji su ujedno u sobama s njih skidali robu, tražili oružje i zlato - bilo je nakupljeno 5-6 kg zlata, a za dragocjenosti je bio odgovoran komesar 3. čete Ljubo Barbarić, Hvaranin. Mi smo slagali robu u bale i vozili na željezničku stanicu kamionom. Rekli su nam, da će se roba prerađivati u vojnička odijela. Naš zadatak je bio također čuvati zarobljenike do dolaska kamiona i tovariti ih na kamione. Zapovjednik čete bio je Pelješčanin Ivo Franković.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#12 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest (Kočevski rog) V — zmijicamala 2012-01-02 03:10

Ostali smo punih osam dana u Kočevju. Stizalo je dnevno po 10 i više vlakova, s plombiranim (zatvorenim) vagonima, uvijek najmanje 10, a gdjekad i po 20. Te su ljude dovozili iz Ljubljane, a možda i iz drugih krajeva. Skoro svi su bili vojnici-muškarc i, ali i nekoliko žena, koje su silovali kod jame prije strijeljanja. Bilo je nešto i nedoraslih mladića od 15 do 16 godina te znam za slučaj, da je kapetan, plavokosi Slovenac spriječio strijeljanje jednog takvog dečka, valjda jer ga je poznavao. Od onih, koji su prošli kroz moje ruke, bilo je više Hrvata nego Slovenaca, te nekoliko srpskih četnika. Ne znam, koje su čete tu bile ubIjane. Svih ubIjenih, u dvije jame - bilo je 30 do 40 tisuća u 8 dana. UbojIce su u nedjelju polazile na Bled na odmor nakon osam dana ubijanja, pa je uoči toga, u subotu, bio priređen neki ples za njih. Na plesu su se hvalili, da su likvidirali 30, 40 tisuća neprijatelja u 8 dana. Prema odijelima, koja smo spremali u Kočevju, bilo je preko 30.000 ubIjenih. Mi smo poslali iz Kočevja preko 20 vagona robe; dnevno smo slali 2 do 3 vagona robe.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#13 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest (Žene su silovali kod jama) VI — zmijicamala 2012-01-02 03:10

Glede žena mogu izjaviti, da sam ih vidio 10-15, ali ja sam za vrijeme svoje službe vidio tek jedan dio tih nesretnih zarobljenika, te je sigurno tih žena bilo više od 15. Njih nisu skidali kod naše kasarne nego, su ih do gubilišta vodili odjevene; silovali su ih kod jama i kasnije se tim djelom hvalili, napose neki Hvaranin Kačić Božo, po činu zastavnik. Žene su posebno jadno izgledale i neprestano su plakale. Bile su rastavljene od svojih muževa, koji su bili hrvatski časnici i kod Kočevja ubijeni. S njima nije bilo ni jedno dijete. Žene su bile odjevene u građanska odijela, a neke su nosile vojničke hlače i čizme, valjda radi lakšeg putovanja. Nama uopće nisu dali doći blizu žena, jer su očito ubojice imali s njima svoje namjere. Osim žena vidio sam možda do 200 dječaka od 14-16 godina, koji su nosili uniforme ustaške mladeži. Njih su potukli sve, osim prije spomenutog dečka, spašenog od kapetana Slovenca. Svi su govorili, da su nevini i da nisu ništa učinili, a mnogi su i plakali.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#14 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest (Žene su silovali kod jama) VII — zmijicamala 2012-01-02 03:11

Vagoni sa zarobljenicima izgledali su strašno: pošto im nisu dali ići izvan vagona radi tjelesnih potreba, to su vagoni bili zagađeni i puni smrada. Nadalje nisu dobivali ni hrane ni vode na cijelom putovanju, a ne znam ni kako su ih hranili u logoru. Svakako je istina, da su iz vagona iznosili onesviještene i gdjekada lude ljude, a drugi su od slabosti i žege posrtali i padali putem. Te su onda pratioci tukli ili eventualno natovarili na leđa zdravijih i jačih zarobljenika. Od stanice do kasarne išli su pješice i još odjeveni, svjesni, da idu u smrt. Neki od zarobljenika su glasno protestirali i govorili ubojIcama, da će doći dan pravedne osvete. Drugi su opet plakali, spominjući ženu, djecu, majku.. Neki su govorili, da su činili dobro i spašavali čak i partizane te molili, da ih poštede, ali nitko nije dobio milosti. Ispitivanja među zarobljenicima ili suđenja nije bilo: svi dovedeni u Kočevje imali su umrijeti. Zajedno su ubijani domobrani, ustaše, četnici, Rupnikovi vojnici i svi drugi. Bilo je čak i nešto malo njemačkih vojnika u uniformama, posebno časnika. UbIjena su tu i 2-3 ustaška pukovnika. Čuo sam, da je više ljudi pobjeglo ispred same jame, kada su već vidjeli, da će za koji čas poginuti, te su onda riskirali život. Neki su se i spasili, ali su druge ubIli partizani pucajući za njima.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#15 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest (Spašeni životi) VIII — zmijicamala 2012-01-02 03:14

Ja sam spasio nekoliko života i to u dva slučaja. Pred kasarnom u Kočevju opazio sam jedno poznato lice. Nisam znao u prvi čas, tko je pa sam ga zapitao: Otkud si ti? - On se sav tresao i nije mi odmah odgovorio. Pitao sam ga ponovno i ohrabrio ga, da bi on odgovorio: Ja sam Dalmatinac, s Korčule, iz Vele Luke. Kad sam ga pitao da li me poznaje, jer ja sam ga poznao, odgovorio je da me ne poznaje. Kad sam mu se predstavio, onda me prepoznao i poljubio, zaklinjući me, da ga spasim. Ja sam potom otišao kapetanu Bokežu i garantirao svojom glavom za njega, govoreći da su ga Nijemci na silu odvukli sa sobom prigodom napuštanja Korčule i dali u hrvatsku vojsku (imao je tada 15 godina). Kapetan mi veli: dobro, ali ako doznamo, da je on pomagao Nijemcima ili ustašama, onda ni tebi nema više glave. M.S. je stalno išao sa mnom u mojoj četi. Petnaestog dana stigao je povoljan odgovor u Tetovo, gdje mi je tada četa bila premještena. Tu je mali oslobođen, ali je ostao u četi još dvije godine na odsluženju vojnog roka.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#16 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest (Spašeni životi) IX — zmijicamala 2012-01-02 03:15

Drugi je slučaj ovaj: Isti M. S. me molio, da pomognem njegovom satniku I. G. iz Slavonskog Broda, koji je bio u vagonu s drugim vojnicima i strašno trpio žeđ. Ja sam zagrabio vode iz gustijerne u kantu i odnio do vagona, koji mi je pokazao moj mještanin M. S. Kako sam poznavao pratioce, pustili su me da priđem. Otvorio sam vagon i dao im piti. Kad se stražar odmakao dalje, ja sam pustio I. G. i druga četiri vojnika, koje je on izabrao, i oni su pobjegli preko željezničke pruge i neke livade u šumu prema jugu. Bila je već polutama, prvi suton i nisu ih primijetili. Prije bijega, u znak zahvalnosti, dao mi je neki zlatni lančić s vrata, srdačno mi zahvalio... Ja sam kasnije dobio petnaestak paketa iz Slavonskog Broda sa šunkama, brašnom, mašću, kobasicama..., a i mi smo njima poslali nešto ulja i smokava. Mogao mi je slati pakete, jer mu je M. S. poslao u Slavonski Brod moju kućnu adresu pa su paketi stizali najprije na oca, a kasnije na mene, kad sam poslije četiri godine došao kući 1949.(jer sam također odležao 6 mjeseci u vojnom zatvoru na Novoj vesi u Zagrebu).

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#17 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest (Posebnu brigu posvetili zlatu) X — zmijicamala 2012-01-02 03:16

Nakon 8 dana prestalo je ubijanje. Čuo sam, da su neki ljudi u civilu došli, koji su trebali minirati pećine i prekriti masovne grobove, a nakon toga su preko toga strašnog mjesta položili i zelene grane. U subotu, zadnjeg dana ubIjanja, došla je neka komisija viših oficira u uniformi, koju sam osobno vidio (bilo je 5-6 ljudi među kojima i pukovnik Dule Korać, Srbin s Korduna, te ostali potpukovnici i majori), a uz njih je bilo i 2-3 civila u dobrim odijelima. Kod nas u kasarni zaustavili su se jedva pola sata, a primio ih je Simo Dubajić i komesar Ivan Bokež. Oni su gledali, kako mi pakiramo odijela te su posebnu brigu posvetili skupljenom zlatu i na kraju ga ponijeli sa sobom. Predao im ga je Bokež, a da nama nisu ostavili niti jedno pero za pisanje. Bokež nije kasnije imao neprilike radi predanog zlata, što znači, da je predao zlato u ruke ovlaštenim ljudima. Nakon toga otišli su u šumu, kod jama - masovnih grobova. Pri dolasku komisije sam doznao, da im je zadaća utvrditi kako je obavljen posao masovnog ubIjanja i da li su dobro uklonjeni svi vidljivi tragovi masovnog ubijanja ljudi. Komisija nije dolazila natrag u Kočevje. Čule su se samo eksplozije iz šume (nekoliko njih uzastopce) te smo bili uvjereni, da se tim pokrivaju jame s tisućama mrtvih tijela.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#18 Ivan Gugić, 14. kolovoza 1953., Ispovijest (UbojIce se odmarale na Bledu) XI — zmijicamala 2012-01-02 03:17

Ubilačka četa otišla je u nedjelju ujutro vlakom na Bled preko Ljubljane (oko 7 sati). To sam kasnije doznao, kad su se ubojice vratile svojim četama u Makedoniju. Pričali su, da su bili dobro nagrađeni, da su dobili odmor na Bledu u nekom hotelu 10 ili 12 dana, da su bili vrlo dobro hranjeni i da su se sjajno zabavljali, jer su se kupali i imali čamce na raspolaganju, a svaku večer davana je za njih predstava. Svi su bili visoko odlikovani i svaki od njih je imao 2-3 odlikovanja, a imali su također i zlatne satove, fotografske aparate i slično. Medu tim najviše odlikovanim ubojIcama bio je neki Čepić Ante iz Makarske, kurir štaba brigade, omladinski rukovodilac, star 21-22 godine. Poslije toga događaja mnoge od tih ubojIica hvatali su živčani napadaji - Takozvana partizanska bolest. Moja 3. četa ostala je do nedjelje navečer u Kočevju, te je potom vlakom bila prebačena u Kranj, gdje smo ostali desetak dana i bili poslani dalje u Tetovo, u Makedoniju, kamo smo stigli 7. srpnja 1945. (kraj)

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#19 kumrovački krvnik nije imao tvornice smrti kao hitler — vale 2012-01-02 04:54

zato , jer ja vremena za ubiti ,po britanskim izvorima , 650 tisuća Hrvata , morao angažirati najmanje milijun ili više pripadnika partizanskočetn ičkih ubojica .Da bi oni brzo mogli izvršiti toliki pokolj hrvatskih muževa , žena i djece .Taj krvnik je tako sebi u tih milijun i više izvršitelja ubojstava ,našao najvjernije slijednike . Svi ti zločinci su do 1990. dobivali čak i plaće kako bi čuvali sva prikrita grobišta od Slovenije pa sve do Makedonije . I sada kada se pitamo tko su ljudi koji na izborima glasuju za titoističke komuniste , odgovor je jednostavan : milijun i 400 tisuća krvnika iz poraća 1945. i njihovi potomci .

Prijavi Administratoru

#20 To je to ! Apel mladeži — Boljunac 2012-01-02 10:26

Našu se mladež svjesno drži u neznanju. To razdoblje od 1941. do 1945. i nakon toga do 1990. je ključ za razumijevanje današnje Hrvatske. Tko nije svjestan tog tragičnog razdoblja hrvatske povijesti, taj ne zna što je Hrvatska danas. I zašto je takva kakva jest.

Mladi, širite putem interneta istinu o našoj prešućenoj povijesti ! Kad vam škole i školske vlasti onemogućuju upoznavanje s bliskom prošlošću Hrvatske, uzmite stvar u svoje ruke: imate računala, imate internet, facebook, twiter i svu silu drugih pomagala. Koristite ih na pravi način !

Ne vjerujte ponuđenim istinama ! Istinu sami tvrđujte ! U tom ste pogledu u velikoj prednosti u odnosu na prijašnje generacije. Mi nekada nismo imali tih mogućnosti koje imate vi danas.

Iskoristite ih na pravi način !

Prijavi Administratoru

#21 poštovani Boljunac , moj fb prijatelju — vale 2012-01-02 16:48

Ti znaš da ja non stop našu mladež, ali i odrasle , na mojem fb profilu podučavam što se događalo od 1918. do 1990. a najviše baš o poraću 1945.
I ona fb grupa o zločinci titu je još uvijek aktivna . dapaće , aktualnija nego 2009. kada je osnovana . Pozdrav iz Umaga , prijatelju moj :)

Prijavi Administratoru

#22 Umrežavanje — Boljunac 2012-01-02 17:01

Citat vale:

Ti znaš da ja non stop našu mladež, ali i odrasle , na mojem fb profilu podučavam što se događalo od 1918. do 1990. a najviše baš o poraću 1945.
I ona fb grupa o zločinci titu je još uvijek aktivna . dapaće , aktualnija nego 2009. kada je osnovana . Pozdrav iz Umaga , prijatelju moj :)

Draga Vale, znam za više pojedinačnih nastojanja oko toga, ali to je kap u moru laži i prešućivanja kad su u pitanju komunistički zločini.

Uzvraćam pozdrav, prijateljice moja, uz najlješe želje za tekuću 2012. godinu.

Prijavi Administratoru

#23 mladež? — Doctor Umbraticus 2012-01-02 17:32

Tko to kaže da mladež uopće zanimaju ovakve teme? Mislim ne samo na događaje oko Bleiburga, nego općenitije, na cijeli drugi svjetski rat. Mogli biste se dosta razočarati...

Sjećam se kad je prije nekoliko godina u javnosti izbila sablazan nad tim što neki mladić (oko 24 godine, završena srednja škola) nije znao tko je Ivica Račan. Radilo se o TV emisiji u kojoj je netko spomenuo Račana, a dotični mladac nikad čuo za njega. "Tko je to?" pita on. Nikad čuo za Ivicu Račana, a tada Račan doduše nije više bio premijer, ali je njegovo premijerovanje nedavno bilo završilo i još je bio živ i zdrav i šef najjače oporbene stranke (bilo je to vrijeme Sanadera). Mogu zamisliti koliko taj mladić mora da je zainteresiran za Drugi svjetski rat i koliko zna o tom, ako mu uspijeva živjeti u današnjoj Hrvatskoj i uopće ne znati za jednog od njezinih vodećih političara! A ima takvih ljudi, sreo sam ih more. I vi sada mislite da mladež takve teme u načelu jako interesiraju, samo ih nitko nije "poučio", samo ih establishment priječi u tom da više doznaju? A kada bi im netko rekao, kada bi doznali, onda bi im to nešto značilo, onda bi promijenili političko gledište, ili bi stekli nekakvo gledište, a nisu ga prije imali (jer su bili nešto kao apatično apolitični...) Bilo bi jako naivno misliti tako...

S druge strane, problem Hrvatske nije u prošlosti, nego u sadašnjosti. Današnjost je mizerna, očajna, tzv. Hrvati skoro da ne postoje kao politički subjekt (osim čisto formalno, stolica u UN-u, zastava koja se vije itd), nema nikakve politike ni unutarnje ni vanjske, jedan dio službenika takve "države" ni ne doživljava ovu državu kao nešto svoje, kao trajnu vrijednost (što bi bilo normalno, i je normalno, u većini zemalja), pa fenomen sumanutog "europejstva" koje je negacija nacionalne posebnosti, nepostojanje nikakve solidarnosti u društvu, ni socijalne pravde, shvaćanje Domovinskog rata nametnuto od Haaga (a koje je Račan-Sani-Jaci na vlada proglasila službenim) itd, sve to prirodno izaziva i nedostatak interesa za povijest, pa tako i za te žrtve Bleiburga. Samo samosvjesne zajednice imaju neku korist od povijesti i zanima ih povijest, a one koje ni u sadašnjosti ne postoje, ne bivstvuju u pravom smislu, njima je i prošlost nešto dosadno, nezanimljivo, neki nepotreban balast. Neće današnja Hrvatska postati boljom ako se oživi uspomena iz 1945., nego, obrnuto, ako se današnja Hrvatska digne na noge, promijeni politiku, postane ponovno samosvjestan subjekt, onda će te žrtve moći biti dostojno obilježene i taj povijesni događaj na pravi način vrjednovan.

Prijavi Administratoru

#24 Prošlost je izuzetno važna — zmijicamala 2012-01-02 18:58

Orwell: Tko kontrolira prošlost kontrolira budućnost. Tko kontrolira sadašnjost, kontrolira prošlost.

Brutalno istinito, pogotovo za nas Hrvate.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#25 moja kap — vale 2012-01-02 19:17

" Teče i teče , teče jedan slap;
Što u njemu znači moja mala kap?

Gle ,jedna duga u vodi se stvara,
I sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati
I moja kaplja pomaže ga tkati."

Dobriša Cesarić

Prijavi Administratoru

#26 Kosta Abrašević — zmijicamala 2012-01-02 23:06

Crvena je krvca što kipi u nama;
Crvena je munja što oblak prolama;
Crveno je nebo kad se zorom smije,
Crven nam je barjak što se gordo vije;
Crvena je mržnja u našim grudima,
Pa i gnjev je crven što nas obuzima
O Tirani, čujte – ne treba vam kriti –
I Osveta naša – crvena će biti!

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#27 Štefo Pulišelić — zmijicamala 2012-01-02 23:09

Na juriš
Za psima
Sa svetim natpisom
"Gott mit uns" "Bog je s nama"
Na pojasima.
Koljimo i njih
I boga mu krvnika!

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#28 I. G. Kovačić — zmijicamala 2012-01-02 23:11

Mrzimo vas!
Mrzimo vas, hulje,
Mrzimo, krvnici,
Vi, pljačkaške rulje!
U majčinoj klici
Kunu vašu djecu
Utrobe svih žena.
Naše ljute guje
Kroz kosti će vam gmizat,
Pobješnjele kuje
Crijeva će vam lizat
Muhe zukavice i smrdljivi crvi
Osvetu će množit
U crnoj vam krvi
Srcem bismo jeli
Pogano vam meso
Na lešine sjeli
I kliktali bijesno
Smrdežima vašim punili bi pluća
Za pobjede nove, nova nadahnuća.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#29 Tko je na vezi? — Daruvar 2012-01-02 23:32

Nije im bio dosta Zafranovićev dokumentarac, stoga spomenuti iznad mlate praznu slamu i na temi povezanoj s jednim od najpriznatijih svjetskih državnika. Sve što je napisano uglavnom stoji, ali problem leži u činjenici što se događaji iz 1945. promatraju očima iz 2012. Ne će moći ove noći...

Prijavi Administratoru

#30 Summit čovječanstva — Ecce Homo 2012-01-03 00:44

Ma, nije to samo stvar povijesne distance i drugačijeg definiranja pojma zločina danas... isto je to, zapravo, kao i poslije 2. svjetskog rata. Ni onda ni sada ne sude pravim facama, nego kokošarima. Radi se o tako gromadnoj figuri, o jednom od samo nekoliko najvećih svjetskih državnika 20. stoljeća, da se nitko ozbiljan u svijetu ni danas ne usuđuje dirnuti u njegovu ostavštinu. Jeste li ikada iz nekog ozbiljnog izvora čuli da se postavlja makar i najbezazlenije pitanje o preispitivanju Titovog značaja? Dakako da niste...



Evo što američki magazin Time, najveći tjednik u svijetu, piše o njegovoj sahrani: It was a reflection of Tito's unique global role that his funeral attracted leaders from both East and West blocs, and from the Third World, in almost equal numbers. Official mourners came from 123 countries: four Kings, 32 Presidents and other heads of state, 22 Prime Ministers, more than 100 secretaries or representatives of Communist or workers parties. Simply: "The summit of mankind."
(Time, 19.05.1980.)

Takvi su ovi hrkljuš Hrvati – imamo jedan od najpoznatijih i najpozitivnijih svjetskih brandova, i opet se nađu neki koji bi to uvaljali u blato u kojem se sami valjaju. Srećom, i u Hrvatskoj narod misli drugačije. Mrze ga samo ustaše i četnici, ali to je i onako jedno te isto.

Prijavi Administratoru

#31 TITO - ZNAČI -JUGOSLAVIJA ...KAKVE TO VEZE IMA S HRVATIMA? — preporod 2012-01-03 00:48

TITO znači: JUGOSLAVIJA
Kakve to veze ima sa HRVATIMA?

Prijavi Administratoru

#32 sitnica... — Ecce Homo 2012-01-03 01:05

"Kakve to veze ima sa HRVATIMA?"

S takvima kao ti, preporode, nikakve.

Onim pametnijima možda nešto znači činjenica da se radi o najvećem i u cijelom svijetu najcjenjenijem Hrvatu ikad rođenom.

Prijavi Administratoru

#33 4. svibnja 1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:14

Bila je nedjelja, lijep proljetni dan. Drugovi su konačno odlučili objaviti već neko vrijeme skrivanu, ali ipak poznatu činjenicu: "drug tito je umro". Prigodne tv emisije bile su već snimljene, panegirici i scenografija cijele predstave napisana, čekao se je samo pogodan dan. Bila je to nedjelja kad su u Splitu igrali Hajduk i Zvezda (sjajna režija!).
Osjetio sam olakšanje: konačno! Zločinac istina nije završio pred sudom, no bilo nam je jasno da nastupa novo vrijeme u kojem će se Hrvatima pružiti prilika da konačno ostvare svoju slobodu. Tako je i bilo, niti 10 godina kasnije jugosmradija se je raspala, a predsjednik Tuđman nas je poveo i doveo u slobodu!

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#34 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:25

Galerija zločinaca i titovih prijatelja, kao da su ispali iz nekog Fellinijevog filma:

BREŽNJEV, SADDAM, GADDAFI, POL POT, KIM IL SUNG, MOBUTU SESE SEKO, KENNET KAUNDA, MENGISTU HAILE MARIAM, NKRUMAH, SEKOU TOURE, AHMADOU AHIDJO, MOUSSA TRAORE, ARAFAT, CEAUSESCU, ŽIVKOV, HONECKER, KADAR, jordanski karlj HUSSEIN, NASER, HAFIZ AL-ASAD, MOHAMME SAID BARRE, MUGABE, SUHARTO... sve luđak do luđaka i masovni ubojice u krvi do koljena.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#35 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:29

Demokratske Kampučija
POL POT, crveni kmer, jedini od prisutnih koji je po zločinu prema svom narodu nadmašio zločinca broza, pobio ih je 2 milijuna, tito samo jedan milijun.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#36 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:33

DNR Koreja
KIM IL SUNG, VELIKI VOĐA, osnivač prve komunističke monarhije i rodonačelnik dinastije Kim. Nslijedio ga je njegov sin KIM JONG IL, DRAGI VOĐA, koji je nedavno otegnuo papke i izazvao histriju u narodu. Sada je na komunistički tron Demokratske Narodne Republike Koreje zasjeo unuk KIM JONG UN.
DNR Koreja, zemlja komunističkih čudesa i gladi.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#37 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:37

DR Njemačka
HONECKER, tlačio je svoj narod, a kad je netko htio pobjeći preko zida, osobno je naredio da ih se smakne. Dolaskom demokracije, bilo mu je suđeno za zločine, ali se je zbog starosti nekako izvukao. Šteta!

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#38 'Ajte ljudi jeste li maniti? — MIJO F 2012-01-03 01:39

HRVATOUBOJICA I HRVATOŽDER...Jo sip Broz Tito je pobio za 14 dana(od 8.svibnja 1945.pa do konca svibnja) toliko HRVATA,da cijela naša nesretna povijest ne odneseh toliko žrtava..od ratova za madžarske interese,pa protiv Turaka i za austrijske interese u povjest od 1102. do 1945.godine.A što se tiče slavlja od tog smrdljivog svijeta što ga slavi..žao im je što nije svoj ZLOČIN digao na KUB..jer evo ima nas..a to su i pokušali da od 25.lipnja,pa do 8.listopada 1991.i ti njegovi štovatelji su nam nametnuli 'moratorij' (i embrago na uvoz oružja) o odluci proglašenja SAMOSTALNOSTI DRŽAVE HRVATSKE..i to 100 dana,a njegovi smdrljivi partizani,da okončaju ono što su propustili 1945..od svibnja i još 10-ak godina poslije i sve dok TA mrcina nije krepala u Ljubljani..MFP!

Prijavi Administratoru

#39 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:40

SSSR
BREŽNJEV, doživotni predsjednik prezidija..., komunistički zločinac. Zločinac broz se je sa kolegom zločincem Brežnjevim natjecao tko će dobiti više ordena narodnog heroja, obojica su si dala po tri ordena. Valjda se je Brežnjev osobno došao uvjeriti da je utrka završila.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#40 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:42

Etiopija
MENGISTU HAILE MARIAM, luđak, okrutni diktator u Etiopiji, dao je zadaviti cara H.Selassiea kad je došao na vlast, pobio tisuće i tisuće svojih političkih protivnika i počinio genocud u Eritreji, nekad dio Etiopije.
Očito mu je tito bio veliki uzor! Sud ga je 2006. zajedno sa još 73 glavešine proglasio krivim za genocid, nadaju se izručenju iz Zimbavea kamo se je 1991. sklonio kod svog kolege zločinca i brozovog prijatelja Mugabea.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#41 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:47

Gvineja
SEKOU TOURE, u početku je bio dobar, oslobodio je zemlju od Francuske, de Gaulleu je poručio: "Bolje nam je biti siromašni u slobodi, nego bogati u ropstvu." Lijepo!
Ali onda, kad se je konačno dočepao vlasti, što je onda bilo krvi. U borbi za vlast dao je poubijati tisuće svojih političkih protivnika. Prije toga ih je sadistički mučio, smatra se za jednog od najstrašnijih diktatora u Africi. Spasio je život Nkrumahu, kolegi masovnom ubojici, doživotnom predsjedniku Gane i velikom titovom prijatelju, jednom od osnivača nesvrsanih, kad je ovaj pobjegao iz zemlje i sklonio se kod njega.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#42 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:51

Irak
SADDAM, zločinac koji je sa svojim narodom proslavljao svoje rođendane na
balkonu pucajući iz pištolja i puške, a onda je iz aviona bacao kemijske otrove na Kurde. Još jedan genocidni prijatelj "voljenog nam" tita, veliki prijatelj. Najduže se je zadržao uz titov odar! Poslije je izvisio, s pravom.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#43 Epidemija salmonele — Crni Jahač 2012-01-03 01:53

Tako starastveni pjevac (boljševičkih) pjesama. Brojne osnovne škole u Hrvatskoj nose ime njegovo. Napamet uče njegove pjesmice (i da je naš drug Tito pio whiskey Chivas Regal). Ali njegovu antologijsku "Mrzimo vas!" (objavljena u partizanskoj Građi za kulturno-umjetn ički rad godine 1943.) nitko, pa ni Zuppa, ne spominje. Zato svi klikću bijesno na Budak Milu.
Citat:

ali problem leži u činjenici što se događaji iz 1945. promatraju očima iz 2012. Ne će moći ove noći..

Epidemija salmonele (Matvejević, Zafranović i ostali koji imaju hrvatskog tatu i srpsku mamu, ili obrnuto, svejedno) ponovno se širi. Kliconoša ima i ovdje. A strpljivi i uporni arheolozi razotkrivaju neke Cezarove istine kao političko-povijesnu obmanu u koju smo vjerovali dva milenija.
Citat:

Našu se mladež svjesno drži u neznanju. To razdoblje od 1941. do 1945. i nakon toga do 1990. je ključ za razumijevanje današnje Hrvatske. Tko nije svjestan tog tragičnog razdoblja hrvatske povijesti, taj ne zna što je Hrvatska danas. I zašto je takva kakva jest.

Bivši studentski špicli i danas se ljepe na Zafranovića, Matvejevića, iskopane oči u kompotu, tj. Jugoslaviju.

Prijavi Administratoru

#44 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:53

Jordan
HUSSEIN, jordanski karlj, jedan od "umjerenijih" genocidnih prijatelja zločinca broza. Nakon genocida nad palestinskim izbjeglicama u Jordanu u rujnu 1970. osnovana je teroristička organizacija Crni rujan, to su oni koji su na olimpijadi u Njemačkoj upali u olimpisko selo i pobili 9 izraelskih sportaša. Kad mu je dosadila jedna od njegovih četiri žena, dao je srušiti avion u kojem je letila.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#45 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 01:58

Kamerun
AHMADOU AHIDJO, još jedan diktator i titov prijatelj, vladao od 1960.
Godine 1976. zabranio sve stranke osim svoje (jel' vam to od nekuda poznato?). 1982. predao vlast i pobjegao iz zemlje u Senegal od svog naroda koji ga je toliko želio - uhvatiti.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#46 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 02:01

Libija
Pukovnik GADDAFI, još jedan zločinac, došao je sa svojim šatorom koji je razapeo u nekom parku u Beogradu i devama jer je navikao svako jutro popiti malo devinog mlijeka. Podržavao je međunarodni terorizam, a u vojsci je ukinuo sve činove više od pukovnika. Zanimljivo, studirao je na Harvardu i Oxfordu, imao je žensku tjelesnu gardu. No, o njemu sve znamo, ili skoro sve, ne znamo koliko je love dao mesiću.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#47 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 02:03

Mađarska
JANOŠ KADAR, izdajnik mađarske protusovjetske revolucije 1956., Moskva ga je 1956. kao svog dobrog vazala postavila na vlast.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#48 Tito je hmrl - već davno — Boljunac 2012-01-03 02:04

Tito je hmrl

Kopaju otac i sin vinograd.
- Japa, Japa, Tito je hmrl - veli sin.
Papa šuti i kopa.
- Japa, Tito je hmrl - opet će sin.
Japa šuti i kopa.
- Japa, Tito je hmrl - sin će već nestrpljivo.
- Čkomi i kopaj. Jesam ti rekel: najprije posel, a onda veselje.

Prijavi Administratoru

#49 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 02:05

Mali
MOUSSA TRAORE, još jedan osebujan diktator, 1968. vojnim udarom srušio Keitu koji je oslobodio zemlju, a 1977. dao ga je ubiti u zatvoru. Svrgnut 1991.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#50 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 02:08

Sirija
HAFIZ al-ASAD, doživotni diktator, došao na vlast vojnim udarom 1970., vladao do smrti 2000. Naslijedio ga je diktator sin Bašar. Kakav otac, takav sin. Nešto mu u zadnje vrijeme nije baš lako.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#51 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 02:12

Rumunjska
CEAUSESCU! Treba li nešto reći o ovom liku i njegovoj ženi? Htjeli su pobijeći od voljenog naroda, no nije išlo, izmjerili su im tlak prije strijeljanja.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#52 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 02:12

Somalija
MOHAMME SAID BARRE, surovi diktator od 1969., svrgnut 1991., pobjegao u preko Kenije u Nigeriju.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#53 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 02:15

Zair
MOBUTU SESE SEKO, potpuni luđak, jedan od najzloglasnijih afričkih diktatora, došao na vlast vojnim udarom 1965. Organizirao je javna pogubljenja svojih političkih protivnika. Pomagao je genocid nad Tutsijima u Ruandi. Srušen 1997., pobjegao u Togo. Hohšapler poput tita.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#54 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 02:22

Zambija
KENNETH KAUNDA, još jedan od osebujnih afričkih diktatora. Kako je došao na vlast 1964., ukinuo je sve političke stranke i proglasio izvanredno stanje koje je trajalo do njegovoga pada 1990.
Surađivao je sa najvećim neprijateljem crne Afrike, tj. sa rasističkom Južnoafričkom Republikom.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#55 Tito je davno hmrl — Boljunac 2012-01-03 02:22

Dosta je već tolikog veselja i neizmjerne tuge.

Vrijeme je da trezvena struka veli kakve nam je reziultate ostavio taj monstrum. Jedan veli da je naša najveća marka (strašno !), a većina, gotovo svi drugi (s kojima se slažem) drže da je najveći zločinac.

Trebalo bi osmisliti nekakav karneval pa ga svake godine spaliti na lomači umjesto onoga jadnog Pusta, ni krivog ni dužnog. Ili ne izmišljati vatru: pustu dati Titovo obličje. Barem ne bi bilo sumnje u to jeli kriv za sve ili nije.

Znate li kako je Tito sticao slavu ?

Prijavi Administratoru

#56 Titovi govori u Zagrebu — Boljunac 2012-01-03 02:32

Na tri je njegova govora u Zagrebu nakon "oslobođenja" bilo prilično puno ljudi. Za prisutnost naroda je bio zadužen Bakarić.

Tito mu je naredio da mra dovesti na Jelačić plac pedeset tisuća ljudi. Bakarić ih je skupio.
Idući put zaželi da bude sto tisuća. Bakarić skupi sto tisuća.
reći put zaželi da ih bude dvjesto tisuća. I bilo je toliko naroda.

Nakon zbora upita Tito Bakarića kako je uspio skupiti toliki narod.
- Vrlo jednostavno. Prvi put sam im rekao da će govoriti Pavelić, drugi put Maček, a treći put da će tebe vješati.

HPV, Stjepan Babić Naklada Pavićić 1995.

Prijavi Administratoru

#57 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 02:36

Zimbabve
MUGABE, predsjednik, veliki titov prijatelj, tito mu je osobno 1970. donosio oružje dok je još njegov gerilski pokret ZANU imao kampove u Zambiji. Nakon što su se oslobodili bijelačke vlasti, vrlo brutalno su potamanili one bijelce koji se nisu iselili. Od međunarodne zajednice je optužen za rasizam. Jedan od umjerenijih ubojica u Africi, spasio je život onom luđaku Mengistuu iz Etiopije i dao mu utočište kad je ovaj pobjegao iz zemlje.

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#58 HA,HA,HA — zmijicamala 2012-01-03 02:38

Citat Boljunac:

Na tri je njegova govora u Zagrebu nakon "oslobođenja" bilo prilično puno ljudi. Za prisutnost naroda je bio zadužen Bakarić.

Tito mu je naredio da mra dovesti na Jelačić plac pedeset tisuća ljudi. Bakarić ih je skupio.
Idući put zaželi da bude sto tisuća. Bakarić skupi sto tisuća.
reći put zaželi da ih bude dvjesto tisuća. I bilo je toliko naroda.

Nakon zbora upita Tito Bakarića kako je uspio skupiti toliki narod.
- Vrlo jednostavno. Prvi put sam im rekao da će govoriti Pavelić, drugi put Maček, a treći put da će tebe vješati.

HPV, Stjepan Babić Naklada Pavićić 1995.

HA,HA,HA,HA,HA


Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#59 "Prvi svjetski kongres masovnih ubojica", Beograd 8.5.1980. — zmijicamala 2012-01-03 02:45

Na tom "Prvom svjetskom kongresu masovnih ubojica", u Beogradu 8.5.1980., bili su još: masovni ubojica Suharto, masovni ubojica Hoxha, masovni ubojica Živkov, terorist Arafat, hrpa generala južnoameričkih hunti s Ray-Banicama... ne mogu se sjetiti je li bio Homeini, Castro nije došao jer su se u Havani nešto posvadili.

Nastavlja se... sutra

Pozdrav vaš zmijicamala

Prijavi Administratoru

#60 Zmijicamala — Boljunac 2012-01-03 07:23

Zaista impresivan opis prijatelje našega "najvećeg sina svih naroda i narodnosti " svih vremena.

Vrijedno ih je okupiti i sačuvati za njegove obožavatelje u nas. S kim si takav si. I oni određuje njega, a bogme i on njih.

Prijavi Administratoru

#61 Olakšanje s 4. svibnjom — Boljunac 2012-01-03 07:39

Citat zmijicamala:

Bila je nedjelja, lijep proljetni dan. Drugovi su konačno odlučili objaviti već neko vrijeme skrivanu, ali ipak poznatu činjenicu: "drug tito je umro". Prigodne tv emisije bile su već snimljene, panegirici i scenografija cijele predstave napisana, čekao se je samo pogodan dan. Bila je to nedjelja kad su u Splitu igrali Hajduk i Zvezda (sjajna režija!).
Osjetio sam olakšanje: konačno! Zločinac istina nije završio pred sudom, no bilo nam je jasno da nastupa novo vrijeme u kojem će se Hrvatima pružiti prilika da konačno ostvare svoju slobodu. Tako je i bilo, niti 10 godina kasnije jugosmradija se je raspala, a predsjednik Tuđman nas je poveo i doveo u slobodu!

Pozdrav vaš zmijicamala

I ja, i ja sam osjetio olakšanje kao i naj Zagorec koji je na veliku vijest sinu izjavio : "Čkomi, najprije posel, a zatim veselje".

Tada nisam sanjao nezavisnu Hrvatsku, ali sam sanjao slobodu. A to je došlo na isto.

Prijavi Administratoru

#62 Kuruza do Kumrovca — Crni Jahač 2012-01-03 09:27

Citat:

Nakon zbora upita Tito Bakarića kako je uspio skupiti toliki narod. - Vrlo jednostavno. Prvi put sam im rekao da će govoriti Pavelić, drugi put Maček, a treći put da će tebe vješati.

Evo još jednog razmišljanja nakon Karađorđeva 1971.:

Si čul da su Zagorsku magistralu posipali s kuruzom sve do Kumrovca?
Ne. A zakaj?
Da se svinja zna vratiti doma.

Prijavi Administratoru

#63 Ja sam budan sanjao — Crni Jahač 2012-01-03 09:31

Citat:

Tada nisam sanjao nezavisnu Hrvatsku, ali sam sanjao slobodu.

I još jedan vic iz 1971.:

Noćas sam sanjao da u Beograd putujem s pasošom.

Prijavi Administratoru

#64 Pušio je kubanske cigare, a mi Drinu — Crni Jahač 2012-01-03 09:40

Citat:

Castro nije došao jer su se u Havani nešto posvadili.

U to vrijeme bio sam u USA i vidio sam na TV Castra kako se nagurava s Titom, pa ga je čak prilično grubo rukom odgurnuo od sebe.

Prijavi Administratoru

#65 Svjetski brand — Crni Jahač 2012-01-03 10:18

Citat:

Evo što američki magazin Time, najveći tjednik u svijetu, piše o njegovoj sahrani: It was a reflection of Tito's unique global role that his funeral attracted leaders from both East and West blocs, and from the Third World, in almost equal numbers. Official mourners came from 123 countries: four Kings, 32 Presidents and other heads of state, 22 Prime Ministers, more than 100 secretaries or representatives of Communist or workers parties. Simply: "The summit of mankind." (Time, 19.05.1980.) Takvi su ovi hrkljuš Hrvati – imamo jedan od najpoznatijih i najpozitivnijih svjetskih brandova,

I Staljin je bio u Time-u, svjetski brand.

Dva najpoznatija svjetska branda, jedan je nekidan odapeo (Kim Li Sung). I kod Hrvata nema sahrane već je riječ o pokopu.

Zna li netko zašto istinski antifašist, pokojni francuski predsjednik Charles de Gaul nikada nije pristao na susret s Titom, "najvećim svjetskim brandom"?

Nama su govorili da je to zato jer bi narod na ulicama s oduševljenjem kliktao:
"Tito ide-Gol"

Prijavi Administratoru

#66 BRAVO g.Vinko..BRAVOO OO..do suza,sam se nasmijao.. — MIJO F 2012-01-03 12:27

Citat Boljunac:

Tito je hmrl

Kopaju otac i sin vinograd.
- Japa, Japa, Tito je hmrl - veli sin.
Papa šuti i kopa.
- Japa, Tito je hmrl - opet će sin.
Japa šuti i kopa.
- Japa, Tito je hmrl - sin će već nestrpljivo.
- Čkomi i kopaj. Jesam ti rekel: najprije posel, a onda veselje.

MFP!

Prijavi Administratoru

#67 Ha,ha.nisam se tako slatko nasmij'o..još tamo kad smo gada..lovili oko Drvara.. — MIJO F 2012-01-03 12:51

Citat Boljunac:

Na tri je njegova govora u Zagrebu nakon "oslobođenja" bilo prilično puno ljudi. Za prisutnost naroda je bio zadužen Bakarić.

Tito mu je naredio da mra dovesti na Jelačić plac pedeset tisuća ljudi. Bakarić ih je skupio.

Idući put zaželi da bude sto tisuća. Bakarić skupi sto tisuća.
reći put zaželi da ih bude dvjesto tisuća. I bilo je toliko naroda.

Nakon zbora upita Tito Bakarića kako je uspio skupiti toliki narod.
- Vrlo jednostavno. Prvi put sam im rekao da će govoriti Pavelić, drugi put Maček, a treći put da će tebe vješati.

HPV, Stjepan Babić Naklada Pavićić 1995.

..uteče kurva na sporedna vrata..Ha,ha.. .i onada opleti s kopanjem,kanala ,bunkera,atomsk ih skloništa..uređ ivanje cca 3000 lovišta,plavih vlakova 'od Skopja preko Beograda,Saraje va,Zagreba,pa do Ljubljane'..nij e mor'o..nit'se vozat'samo 'prolazi od kupea do kupea' i vagona do vagona..pa VILE na svakih 100 m2..jedna Titina vila,pa Jahte,pa dva tri DC 9 i Boing 707,717,727,pa jedno 17 tisuća kuhara,da bi žderala gladna krvavo-ubojičin a guzičetina od opljačkanih 'kulaka' Slavonsko-baran jsko-srijemskih i pometenih tavana,osiromaš enog ISTOG seljaka i otetih milijun hektara zemlje 'prvorodnice'.. i und so weiter..und so weiter.. MFP!

Prijavi Administratoru

#68 ima istine... — Doctor Umbraticus 2012-01-03 13:11

Citat zmijicamala:

Prošlost je izuzetno važna

Orwell: Tko kontrolira prošlost kontrolira budućnost. Tko kontrolira sadašnjost, kontrolira prošlost.

Brutalno istinito, pogotovo za nas Hrvate.

Pozdrav vaš zmijicamala

Pomalo simplificirano, ali ima nešto istine u tome (ali ne treba pretjerivati s tim). Ne treba te neke Orwellove "mudrosti" predoslovno i preozbiljni shvaćati.

Ali pitanje je onda kako doći u poziciju da se "kontrolira prošlost". To je pretpostavljam tvoj cilj, zar ne? Na to aludiraš?

U tu poziciju se može doći jedino tako što će se osvojiti poluge vlasti, te kontrole. A to se može jedino u današnjosti, sadašnjosti, uzimajući u obzir današnju situaciju u društvu i državi, preokupacije ljudi.

Nećete ništa postići apstraktnim brbljanjem o povijesti, o Titovim zločinima itd. Ciljana publika će umrijeti od dosade ako ih probate tim temama zatrpati. Trebate prvo - služeći se drugim temama - preuzeti vlast, pa onda naknadno, zašto ne, provoditi detitoizaciju, na dostojan način obilježiti te masovne grobnice itd. I osudu Jugoslavije i jugoslavenskog komunizma, ako hoćete.

Prijavi Administratoru

#69 Huda Jama — bosanac 2012-01-03 15:55

Citat Ecce Homo:

"Kakve to veze ima sa HRVATIMA?"

S takvima kao ti, preporode, nikakve.

Onim pametnijima možda nešto znači činjenica da se radi o najvećem i u cijelom svijetu najcjenjenijem Hrvatu ikad rođenom.

Ma nemojte, najveći Hrvat. Pa on uopće nije bio Hrvat niti po čemu. On je Hrvatima priredio najveći genocid ikad učiinjen nad njima u tako kratkom vremenu - pravi pokolj.
E kakav boljševik, ovaj bi sigurno bio počašćen da je bio na Hudoj Jami kada su zatvarali zarobljene da bi se pogušili u rudničkim oknima. A možda bi on nešto i zaklao. Admin, skidajte tu četničku spodobu sa ovog portala.

Prijavi Administratoru

#70 Kako se Tito hvalio majci — Boljunac 2012-01-03 23:16

Citat MIJO F:

Citat Boljunac:

Na tri je njegova govora u Zagrebu nakon "oslobođenja" bilo prilično puno ljudi. Za prisutnost naroda je bio zadužen Bakarić.

Tito mu je naredio da mra dovesti na Jelačić plac pedeset tisuća ljudi. Bakarić ih je skupio.

Idući put zaželi da bude sto tisuća. Bakarić skupi sto tisuća.
reći put zaželi da ih bude dvjesto tisuća. I bilo je toliko naroda.

Nakon zbora upita Tito Bakarića kako je uspio skupiti toliki narod.
- Vrlo jednostavno. Prvi put sam im rekao da će govoriti Pavelić, drugi put Maček, a treći put da će tebe vješati.

HPV, Stjepan Babić Naklada Pavićić 1995.

..uteče kurva na sporedna vrata..Ha,ha.. .i onada opleti s kopanjem,kanala,bunkera,atomskih skloništa..uređivanje cca 3000 lovišta,plavih vlakova 'od Skopja preko Beograda,Sarajeva,Zagreba,pa do Ljubljane'..nije mor'o..nit'se vozat'samo 'prolazi od kupea do kupea' i vagona do vagona..pa VILE na svakih 100 m2..jedna Titina vila,pa Jahte,pa dva tri DC 9 i Boing 707,717,727,pa jedno 17 tisuća kuhara,da bi žderala gladna krvavo-ubojičina guzičetina od opljačkanih 'kulaka' Slavonsko-baranjsko-srijemskih i pometenih tavana,osiromašenog ISTOG seljaka i otetih milijun hektara zemlje 'prvorodnice'..i und so weiter..und so weiter.. MFP!

I Tito je imao majku

Kad je Tito umro susreo se je sa svojom majkom. Raspituje se kako je živio.

- Jesi li imao svoju kuću ?
- Ne kuću nego vilu. I ne samo jednu nego više, u Beogradu, na Brijunima, Bugojnu, Splitu, Brdu kod Kranja, u Zagrebu - hvali se Joža.

- A jesi li imao svoja kola ?
- Jesam, i to kakva ! Mercedes sa šestorim vratima.
- Onda si imel i televizora u boji ?
- I televizora u boji, ali to ni niš, to se ne računa, imal sam ja još mnogo vrednijih stvari.
- Ej, Joža, a ja sam se stalno bojala da si ti komunist.

Prijavi Administratoru

Osvježi listu komentara

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

JComments