Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine, u sastavu mr. sc. Marin Knezović (SDP, SDP_Kumrovecpredsjednik), Ivana Mlinar Horvat (SDP), Goran Kutlić (SDP), dr. sc. Zvonko Maković (nezavisni)) i Miroslav Blažević (HDZ) jednoglasno je odbio prijedlog udruge Krug za trg da se preimenuje zagrebački Trg maršala Tita. Jasno je da se radi o političkoj odluci SDP-a, koja jasno pokazuje civilizacijsku razinu te stranke. Nepobitna je činjenica da su po završetku 2. svjetskog rata pobijene stotine tisuća ljudi, o čemu svjedoče kosti vojnika i civila, muškaraca, žena, djece, staraca, otkopane iz sttotina zasad otkrivenij jama u Sloveniji i Hrvatskoj. Isto je tako nepobitna činjenica da je boljševički šef Josip Broz Tito i naredio ta smaknuća, ali i osobno provjeravao kako se njegova naređenja izvršavaju, o čemu svjedoči i dnevnik kretanja, od 7. svibnja 1945. do 6. lipnja 1945.,  najvećeg zločinca koji je ikada kročio Lijepom Našom, kojeg su na temelju članaka iz ondašnjeg Vjesnika i do sada objavljenih dokumenata sastavili članovi Kruga za trg.

Potpuno je jasno da su već i tri vojnika partije u Odboru, zvonko-makovicveć i zbog partijske stege, osiguravala rezultat. Poznata je, naime, izjava sadašnjeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zorana Milanovića da mu je Tito bliži od Tuđmana. Na to možemo samo reći: "Hvala hrvatskim braniteljima i dr. Franji Tuđmanu da više nije sustav vlasti kakav je bio kad je onaj koji je Milanoviću bliži naredio smaknuće i kontrolirao izvršenje svojih naredbi, stotina tisuća ljudi, većinom civila". Preostala dva člana Odbora su jedan nogometni trener koji je već mjesecima u Iranu i prof. dr. sc. Zvonko Maković. To je onaj koji toliko drži do svojeg obrazovanja, kulture, tolerancije i uljudbe, koji je redovit gost na HTV-u i veliki borac za slobodu Čovjeka. Svaka mu čast! Jedino što zaboravlja da je prvi preduvjet za slobodu Čovjeka to da taj Čovjek bude živ. Ali, što ćete, promakne takva sitnica "eminentnom sveučilišnom profesoru" na Pravnom fakultetu, "velikom zagovaratelju ljudskih prava" i "moralnoj vertikali".(djl)

Tito osim što je naredio i osobno je nadgledao pokolje u svibnju i lipnju 1945.

Nikad više nećemo dozvoliti da se pojedinci koriste plodovima džinovske borbe naroda. Mi ćemo našu kuću provjetriti tako, da se za uvijek nestane onog smrada, koji ne smije kužiti našu zajedničku kuću — slobodnu, federativnu, Jugoslaviju.

- J. B. Tito, Vjesnik 25. svibnja 1945., br. 30, str. 4

Zanimljivo je da u razdoblju od polovice svibnja i početka lipnja 1945. o Titovim "aktivnostima", u tolikim knjigama o njemu i o NOB-u, ne možemo naći ništa osim nekoliko njegovih javnih nastupa iz govora. To je potpuno suprotno od situacije s aktivnostima u razdoblju od 1941. do početka svibnja 1945. koje spomenuta građa razrađenu do pojedinosti.tito-kardelj-bakaric

Međutim, u dnevnim i 'frontovskim' listovima tih dana na području sjeverozapadne Hrvatske i Slovenije objavljivana su izvješća do u detalje o Titovu kretanju. Jedan od takvih listova je bio i Vjesnik jedinstvene i narodno oslobodilačke fronte Hrvatske koji je pratio Tita od 19. svibnja do 6. lipnja 1945. godine. Baš na tim područjima su u to vrijeme vršene masovne likvidacije.

14. svibnja 1945. - ponedjeljak

Tito u Zagrebu predsjeda sastankom Štaba I. Armije JA i Glavnog Štaba Hrvatske. Na sastanku od istaknutijih su bili Peko Dapčević, Koča Popović, Ivan Gošnjak, Vladimir Bakarić i Edvard Kardelj.

Glavne teme sastanka: osnivanje i rad komunističkih koncentracionih logora za eksterminacije, određivanje pravca kretanja marševa smrti i pronalaženja većeg broja prikrivenih stratišta za masovne likvidacije. U tome se posebno istakao Mijalko Todorović, glavni organizator likvidacija u Zagrebu i okolici.

Na putu iz Beograda Tito je bio "na obilasku sjetvenih područja u Dobanovcima u Srijemu"bleiburg

17. svibnja 1945. - četvrtak

U 12:30 OZN-a je na prijevaru odvela iz Nadbiskupskog dvora nadbiskupa A. Stepinca i zatočila ga u nekoj kući u Mlinarskoj ulici. Nad¬biskup je svoje ovlasti tada prenio na generalnog vikara, biskupa dr. Franju Salis - Sewis-a,

19. svibanj 1945. - subota

Titov dolazak iz Beograda u Zagreb.

20. svibnja 1945. - nedjelja

Tito predveče nenajavljeno dolazi u Varaždin u pratn ji Aleksandra Rankovića i Koste Nada i obraća se građanima na Kapucinskom trgu. Rekao je da "u Varaždin nije došao službeno niti da govori o politici već da obiđe jedinice Jugoslavenske armije (JA) koje u okolici obavljaju važne zadaće na konačnom obračunu s hrvatskim smradom". Najavio je tom prigodom također svim protivnicima svog režima «da će u novoj komunističkoj državi svjetlost dana gledali samo tolika dugo koliko traje put do najbliže jame.»kosti

21. svibnja 1945. - ponedjeljak

Tito je održao govor na Markovu trgu u Zagrebu.

22-24. svibanj 1945.

Tito je obišao zarobljeničke logore u Zagrebu i okolici u pratnji generala OZNF, Ivana Krajačića (Stevo). Zatim je obišao logore za eksterminacije: u Orosavlju, Dubovac kraj Karlovca, Viktorovac u Sisku i logor u Samoboru. Tih je dana iz zagrebačkih bolnica odvedeno i ubijeno oko 4.800 hrvatskih ranjenika (Jazovka i druga stratišta).

 Tito se 22. svibnju 1945. brzojavom ispričao generalu Crvene armije Ždanovu što ga ne može osobno primiti u Beogradu pa ga je u njegovo ime primio načelnik Generalštaba JA Arso Jovanović.

25. svibnja 1945. - petak

huda_jamaTito je u Zagrebu 'proslavio' rođendan. Drugovi iz Zagreba su mu priredili rođendansko 'iznenađenje' tako što su ga odveli u policijsku zgradu u Petrinjskoj ulici i s prozora mu pokazali u dvorištu 'postrojenu njemu u čast' netom izručenu Hrvatsku vladu na čelu s Nikolom Mandićem i Milom Budakom.

26. svibnja 1945. - subota

Tito naredio da se iz Zagreba i okolice uklone prognani i izbjeglice 'pod oružanom pratnjom jedinica regularne armije, OZN-e i KNOJ-a usiljenim hodnjama ili vlakovima organizirano sprovede u zavičajna mjesta. Tada je u Zagrebu boravilo oko 220.000 civilnih izbjeglica. Putem ih se trebalo 'bez milosti likvidirali, jer su oni većinom bili narodni neprijatelji.' Isti dan je prema Titovoj naredbi zapovjednik grada V. Holjevac za te izbjeglice osnovao dva logora; jedan u prihvatnoj slanici Crvenog križa kod Glavnog kolodvora i drugi na području psihijatrijske bolnice Vrapče.

Po sugestiji Aleksandra Rankovića, a prema iskazima Koće Popovića i Gabrijela Divjanovića (načelnik vojnosudskog odjela II armije JA), Tito je naredio da se za odmazdu pobiju svi hrvatski mladići u gradu i kotaru Zagreb rođeni od 1924.-27. koji se ne nalaze u zarobljeničkim logorima ili nisu pristupili partizanskim jedinicama. Naredba br. 7 izdala je od komande grada Zagrebu. Tom prilikom je u Maksimirskoj ulici unovačeno oko 7.800 mladića koji su sprovedeni u logore Maksimir i Prečko Tito_Arsa_Yovanovic jpgposlije čega su doživjeli sudbinu ostatka tamošnjih logoraša. Iz samo jedne od tih kolona koja je sprovođena na maršu smrti od Zagreba preko Podravine, Slavonije i Srijema, u logoru Kovin u Vojvodini od 2.200 mladića preživjelo je samo 58.

27. svibanj 1945. - nedjelja

Vjesnik donosi vijest 'da Tito u pratnji generala Rankovića obilazi okolicu Zagreba'.

Pokajnik Mladen Šafronko svjedoči da je Tito tih dan-dva iza rođendana obišao zatvor OZN-e u Krapini i logore u Mirkovcu i Orosavlju te stratište u Đurmancu i Maceljskoj šumi.

U poslijepodnevnim satima Tito napušta okolicu Zagreba i putuje u Sloveniju.

28., 29. i 30. svibnja 1945.

Titov boravak u Ljubljani i okolici. Na putu je obišao stratišta; rudnik Barbarin, rov na brdu kod Laškoga i stratište u Trbovlju.kostijpg

U svom govoru u Ljubljani Tito je rekao «likvidirali smo dvjesto tisuća bandita, a još toliko smo ih zarobili. Stigla ih je ruka naše pravde.»

U razdoblju od 18. do 30. svibnja 1945. u Teznom kod Maribora je pobijeno od 30.000 do 35.000 zarobljenika koji su ubačeni u protutenkovske rovove.

Od 26. srpnja do 2. lipnja 1945. na Kočevskom Rogu (oko 130 km od Zagreba) izvršen je u osam dana pokolj od 30.000 - 44.000 zarobljenika u organizaciji Sime Dubajića. U subotu 2. lipnja u nadgledanje izvršenog 'došla je komisija od šest vojnih osoba iz JA i tri dobro odjevena civila poslije koje je otvor jame višestrukim eksplozijama zatrpan.' (Ivan Gugić - svjedok, i Simo Dubaić)

31. svibnja 1945. - četvrtak

Poslije obilaska štaba IV Armije u Kamniku Tito je došao u Celje u pratnji najviših "rukovodilaca Slovenije" i komandanta I Armije Peke Dapčevića i IV Armije Petra Drapšina i komandanta Glavnog štaba Slovenije Dušana Kvedera. U Celju ga je dočekao komandant III Armije Kosta Nađ i podnio raport.grobnica

1. lipanj 1945. - petak

Titov boravak u Mariboru i okolici u pratnji Peke Dapčcvića i Koste Nada. Raport mu je podnio komandant 17. istočnobosanske divizije Blužo Janković.

1. lipanj 1945. - subota

Tito se vraća u Zagreb i prima izaslanstvo katoličke crkve u Hrvatskoj. Crkvenu delegaciju je vodio pomoćni biskup đr. Franjo Salis Sewis, jer je nadbiskup Stepinac još uvijek bio u zatvoru. Uz Tita na sastanku su bili dr. V. Bakarić i mgr. S. Rittig koji je u novoj vladi postao mnistar za vjerska pitanja. Na tom sastanku Tito je insistirao na odvajanju Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Pape i Vatikana.

3. lipanj 1945. - nedjelja

Titov boravak u Zagrebu i okolici.

U 10:30 Stepinac je pušten iz zatvora i vraćen u Nadbiskupski dvor.zrtve

4. lipanj 1945. - ponedjeljak

Tito u Zagrebu prima nadbiskupa Stepinca i od njega zahtijeva da Katoličku Crkvu odvoji od Vatikana, što je zahtijevao i od crkvene delegacije dva dana ranije. Stepinac kategorički odbija to učiniti. Nakon toga, uslijedile su pripreme za Stepinčev progon.

5. lipanj 1945. - utorak

Tito prima papina izaslanika Marconea.

Ujutro posjećuje partizanske zarobljenike u vojnoj bolnici na Rebru gdje se zadržava oko 2 sata i slika s osobljem bolnice. Zapovjednik bolnice partizanski kapetan Julius podnosi prijavak 'Hrvatske bande više nema, smještena je na dva metra ispod zemlje, a neki još i dublje'.

Nakon posjete Rebru Tito u pratnji A. Rankovića odlazi u obilazak Bjelovara i tamošnjeg stratišta Lug. S tamošnjim rukovodstvom održava polusatni sastanak u hotelu Grand.

U posljepodnevnim satima 5. lipnja Tito je s pratnjom današnjom Podravskom magistralom putovao prema Osijeku, a pošto su glavni marševi smrti prolazili tim pravcem morali su ih na više mjesta zaobilaziti sporednim putovima. Cijelom trasom niz tito ubojicajpgput su ležala iznemogla, ubijena i masakrirana tijela. Nenajavljeno je došao u Osijek, posjetio ranjenike a vojnoj bolnici Tvrda, prenoćio na nepoznatom mjestu u Osijeku.

6. lipanj 1945. - srijeda

Tito je ujutro obišao veliki logor u Kovinu, Vojvodina, a odatle produžio u Beograd. Tog dana je Vjesnik donio samo kratku vijest: «Tito je na putu iz Zagreba u Beograd posjetio ranjenike u glavnoj VB u osječkoj Tvrđavi, vraćajući se sa svog putovanja kroz Sloveniju i Hrvatsku».

Prema kazivanjima Koče Popovića koji je u to vrijeme bio jedan od bližih Titovih suradnika samo na relaciji Bjelovar - Kovin (u Vojvodini) od 9. svibnja pa nadalje prošlo je 26 ešalona ratnih zarobljenika od kojih je svaki brojio od 3.000 - 5.000 zarobljeniku koji su pobijeni na području Vojvodine i pobacani u protutenkovske rovove koje su tamo iskopali Nijemci (kao i one u Teznom kod Maribora) u svrhu zaustavljanja Crvene armije na Sremskom frontu.

Koča Popović je u to vrijeme kao načelnik Generalštaba JNA od Tita dobio tajnu naredbu za uništenje svih pisanih tragova o poslijeratnim pokoljima. U tu operaciju bili su uključeni: XII. odelenje JNA (Služba bezbednosti), personalna služba JNA, Vojnoislorijski arhiv, Savezni zavod za statistiku te UDBA i njene ispostave.

Ratni dnevnik britanskog 5. korpusa

Stranica ratnog dnevnika britanskog 5. korpusa od 15. svibnju 1945. u kojem se govori o 200.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga koje prati oko 500.000 civila, koji se nalaze nadomak austrijske granice, u području Dravograda.

Pon, 16-09-2019, 11:02:32

Najave

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.