Lista Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac 

 

Odlučili smo se još jednom posvetiti temi popisa jasenovačkih žrtava zbog nekih novih saznanja koja smo prikupili tijekom posljednjih dana. Podsjećamo, nakon otvorenog pisma mještana Siverića Upravi Spomen parka Jasenovac povućene su internetske stranice američkog Jasenovačkog istraživačkog instituta (Jasenovac research institute) zajedno s listom navodnih jasenovačkih žrtava [Popis povučen, pitanja ostala]. Budući da po našim saznanjima nitko od odgovornih nije komentirao zadnje događaje, iako bi to trebala biti najnormalnija stvar, a mještani Siverića nisu dobili nikakav odgovor od Uprave Spomen-područja Jasenovac, ostalo je nejasno u kakvoj je vezi popis žrtava Jasenovačkog istraživačkog instituta i popis koji je krajem 2007. godine objavila Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Ono što prvo treba reći je kako se ipak radi o dva različita popisa. Onaj sada povućeni, američkog Jasenovačkog istraživačkog instituta, nastao je na temelju popisa svih žrtava Drugoga svjetskog rata s područja bivše Jugoslavije Saveznog zavoda za statistiku FNRJ iz 1964., odnosno upisivanjem osoba na listu jasenovačkih žrtava bez obzira na stvarno mjesto stradanja.

Na popisu koji je krajem 2007. godine objavila Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac nalaze se 72.193 ubijene i umrle osobe, od čega 33.860 muškaraca, 19.327 žena te 19.006 djece do 14 godina starosti. Za 59.376 osoba kao mjesto smrti naveden je logor III Ciglana u Jasenovcu, za 12.790 logor u Staroj Gradiški, dok je za 27 žrtava mjesto izvršenja zločina ostalo nepoznato. Po nacionalnosti popis uključuje 40. 251 Srba, 14.750 Roma, 11.723 Židova, 3583 Hrvata, 1063 muslimana, 233 Slovenaca, 99 Slovaka, 99 Čeha, 55 Ukrajinaca, 26 Crnogoraca, 20 Mađara, 13 Talijana, šest Rusa, šest Nijemaca, četiri Poljaka i 262 osobe neutvrđene nacionalne pripadnosti. Uz osnovni životopisne podatke, popis Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac donosi podatke o stradanju (godina, način i mjesto smrti, naziv logora i stratišta, izvršitelj zločina) te rubrika s izvorima u kojima se svaka žrtva spominje, uz eventualna odstupanja i razlike među izvorima.

Autori Popisa Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac su kustosi Jelka Smreka i Đorđe Mihovilović, a sam popis tiskan je u obliku knjige na 1888 stranica „Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941-1945“. Urednica knjige i biblioteke Spomen područja Jasenovac je dr. sc Tea Benčić Rimay. Recenzenti knjige su dr. sc. Ivo Goldstein, dr. sc Igor Graovac, dr. sc Mario Jareb, dr. sc Mihael Sobolevski, dr. sc. Zorica Stipetic. Za ovu knjigu Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u rujnu prošle godine dodijelilo je Spomen području Jasenovac, kojeg vodi Nataša Jovičić, nagradu "Josip Juraj Strossmayer" za izdavački pothvat s područja društvenih znanosti, objavljen u 2007. godini. Popis nije konačan nego je objavljen u obliku zaključenom s 31. kolovozom 2007. Imena su složena abecednim redom, kojemu prethodi uvodni tekst s objašnjenjima metodologije rada i statističkim rezultatima dosad obrađenih podataka.

U vijestima koje su pratile objavljivanje knjige „Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941-1945“ naveden je bio poziv Spomen-područja Jasenovac građanima kada pročitaju popis da im se obrate s eventualnim primjedbama i dopunama. Ovaj poziv dakako je sigurno način rješavanja mogućih problema, ali ne možemo ne primijetiti da popis koji se prikuplja i obrađuje u računalnoj bazi podataka, kako je navelo Ministarstvo kulture na svojim internetskim stranicama, dostupan samo onima koji se upute u posjet Spomen-području Jasenovac. U današnjim okolnostima nije baš nikakav tehnički problem omogućiti građanima pristup popisu preko Interneta i tako doći do eventualnih primjedbi i dopuna. U situaciji kada je godinama na Internetu bio krivotvoreni popis žrtava a da nitko nije na to reagirao, i kada po Internetu ima još mnogo drugih popisa, nije jasno zašto onda na Internetu ne bi onda bio i popis čije sastavljanje financirala Republika Hrvatska.

M. M.

Poveznice:

Popis žrtava među djecom beogradskog Muzeja žrtava genocida koju strukturom i brojem žrtava vrlo sličan onome Javne ustanove Spomen-područje Jasenova:

http://www.jerusalim.org//cd/zrtve/deca-zrtve/index_l.html

Popis koji odgovara onome američkog Jasenovačkog istraživačkog instituta:

http://www.jasenovac-info.com/cd/

 

 

 

Još jedno reagiranje na popis jasenovačkih žrtava američkog Jasenovačkog istraživačkog instituta

Fran Vidas nije žrtva Jasenovačkog logora 

Dragi i poštovani don Anto,

Velika me nevolja tjera da Vam se obratim. Životni put mojega oca Frana Vidasa opisala sam i dokumentirala u mojoj knjizi, urednik pater Vladimir Horvat. Zgranuta sam nad popisom koji je objavljen u Americi a svima dostupan na Internetu, pa Vam šaljem jednu od niza stranica na kojoj se nalaze imena mojih najmilijih, oca Frana Vidasa i sestre Ružice, koje su upisali na popis žrtava Jasenovca a da nikada nisu nogom stali u to mjesto - Jasenovac Research Institute. Neviđena psina koju su nam učinili neki "psi i neke kuje rata". Upravo sam napisala pismo Predsjedniku države i Vlade naše tužne uplakane mile domovine Hrvatske, i tražim da se sa popisa brišu imena mojih milih, koje se krivotvorinama ponovno ubija.

Meni je 78 godina, ali ja ne ću umrijeti dok se ovo ne ispravi. Moji pokojnici nisu roba za potkusurivanje. Na sramnome popisu mahom su osobe koje su stradale kada i moji najdraži, a ima ih čitav niz. Ja sam nemoćna da se borim s rogatim, osim toga nisam tomu dorasla jer je to posao za ekipu stručnjaka, a ne za staru i nemoćnu ženu kao što sam ja. Pitam se gdje to mi živimo, kakvi nas ljudi vode. Kako je ta krivotvorina mogla živjeti toliki niz godina? Ja u zajednicu s takvima neću, daleko im kuća. Moj osvrt na ovu krivotvorinu poslala sam osobi koja će se potruditi da bude objavljena. Dragi don Anto, hvala Vam na svemu što ste činili i još uvijek činite za našu bijednu "na pasja kola" špotanu Hrvatsku. Neka Vas prate mir i dobro.

Sa štovanjem,

Ada Vidas-Car, Lovran

P.S. U prilogu je osvrt na informaciju skinutu s Interneta

Na popisu žrtava Jasenovca nalaze se imena mojega oca i moje sestre, kao i drugih meni znanih osoba koje su umrle na drugim lokacijama, pa to moram zabilježiti. Moj otac Fran Vidas umro je 10.02.1945. u Njemačkoj, mjesto Landsberg/Lech, gdje je bio zatočen. U osobnom dosjeu Personalakten 13142 njemačkog državnog arhiva stoji podatak: Ob Komm.J.d.Op.Zone Adriatisches Kustenland 29.7.1944.Triest, presuda IV 2744/44 politisch. Suđen na smrt, pomilovan da 20 g. robija i otpremljen u stočnom vagonu zajedno sa suosuđenicima.

Svećenik Ivan Marhonić i Fran Vidas vezani lancem, I.M. desnom za F.V. lijevom rukom. Moja sestra Ružica Vidas poginula je 19.4.1945. pogođena u kući od gelera njemačke granate, koja je pala u naš vrt. Koncem 2007. sve sam opisala u mojoj knjizi Fran Vidas, dobrotvor iz Hreljina - dokumenti i sjećanja. Zahtijevam da se krivotvorine isprave, da se moji pokojnici ne zlorabe, da ih se ponovno ubija lažima i smješta tamo gdje oni nikada nisu stupili nogom.

Na spomenutom popisu nalazi se još mnogo imena meni znanih ljudi, koji sa Jasenovcem nemaju veze, koji su poginuli 7. listopada kada su se 1943. godine njemačke trupe generala Romela povlačile iz Afrike preko Hreljina i tamo pobile 89 ljudi. Govorilo se da je to bila odmazda za ubijenoga njihova vojnika. Govorilo se i to da su Nijemci prošli kroz mnoga sela na svome putu, ali da su takav pokolj učinili samo na Hreljinu. Tog nesretnog dana mi smo se sakrili u konobu i tek kada je sve utihnulo vratili smo se u kuću. Došli su Nijemci i odveli tatu pa smo bili u brizi za njega. Kada se vratio, rekao je da su morali popisivati i pokapati mrtve. Imam kopiju toga popisa na kojemu u zaglavlju piše: Iskaz poginulih, dne 7. listopada 1943. u Hreljinu. Prva četiri broja piše: Nepoznati, a zatim slijedi popis.

Na popisu s interneta kao žrtve Jasenovca nalaze se osobe koje su tom prilikom u Hreljinu poginule a koje poznam. Nalaze se i one osobe koje su poginule 19.4.1945. kada je poginula moja sestra Ružica Vidas. Teško mi je povjerovati da bi to bila grješka. Po meni je to zla namjera kojom se moje najdraže ponovno ubija. Dižem svoj glas protiv one psine, koju nam čine oni koji nam sude zbog crimena obrane vlastitih ognjišta, dok istovremeno sami idu u osvajačke pohode na najudaljenije lokacije kugle zemaljske. Pravde za koju je moj otac izginuo ovdje nema a niti "mira među maslinama".  

{mxc}

Sub, 23-06-2018, 21:21:37

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
2
4
6
8
11
12
13
15
16
18
19
20
22
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).