Iza nas je prvi tjedan nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora, gdje su u drugi krug ušli prof. dr. Ivo Josipović i Milan Bandić. U ovakvim okolnostima, mnogi su očigledno pred velikom dvojbom treba li uopće izaći na izbore i zaokružiti nekoga između ova dva kandidata. Puno smo pisama dobili vezano uz ovu temu, a i naši čitatelji posvetili su joj niz komentara. Ovom prilikom od reakcija izdvajamo pismo Zvonka Bušića i Marka Perkovića Thompsona, čije je supotpisivanjeu međuvremenu organizirao akademik Josip Pečarić (potpisi se i dalje skupljaju, odnosno i dalje se mogu slati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ). Pismo objavljujemo u cijelosti, kao i listu potpisa skupljenu do 2. siječnja 2010. godine.(mm)

Ne vjerujte onima koji obećavaju haašku pravdu

Bira li Hrvatska doista „između svjetla i tame“? Komu je potrebna ta prikrivena neolenjinistička retorika koja automatski diskreditira birače koji neće glasovati za Ivu Josipovića? Misli li gospodin Ivo na „svijetlu budućnost“, kako su nekada govorili jugoslavenski titoistički utopisti, i sve svoje neistomišljenike proglašavali „silama mraka“, „poraženim neprijateljima“, ili „avetima prošlosti“? Po Josipovićevoj logici, svi mi koji nećemo glasovati za njega, ostajemo u tami, i pripadamo svijetu tame. Povijest nas uči da je takva podjela ljudi uvijek dovodila do velikih zala, pa si doista trebamo postaviti pitanje: odakle takva netolerancija iza maske tolerantnog gospodina?

Hrvatska ne bira između svjetla i tame. Hrvatska bira između stare internacionalističke utopije i realistične ali nove, hrvatsko-integralističke opcije. Potreban nam je predsjednik koji će integrirati sve hrvatske težnje i snage, a ne prijetiti novim podjelama! Hrvatska se treba suočiti s vlastitom realnošću i pozicijom u svijetu. Ona nije ni svijetla ni tamna, nego je siva i bezlična, a mogla bi biti drukčija – vedra i optimistična. Mi želimo slobodnu Hrvatsku koja će živjeti od svoga rada i stvaranja, Hrvatsku koja treba probuditi svoje snage i potencijale. Ne mogu je iz drijemeža trgnuti anemične prijetnje ili prizivanja novih hapšenja, niti političar bez strasti, može je prodrmati i podignuti jedino real-političar i hrvatski integralist, iznimne energije i volje da pokrene zemlju iz malodušja i auto-destrukcije!

Hrvatska bira između čovjeka koji je svrstava na naše i vaše, na podobne i nepodobne, na ljude svjetla i na ljude tame, koji otrcanim metaforama prodaje ideološku isključivost pod krinkom građanske uljuđenosti – i između čovjeka koji može nadići stranačke i ideološke rovove i podjele, i integrirati sve hrvatske potencijale u izgradnji jedne dinamičnije, slobodnije, aktivnije Hrvatske. Sada je trenutak kad se birači moraju probuditi i pokrenuti, ne dopustiti da krajnje lijeva manjina zbog pasivnosti većine odvede ovu zemlju u bezličnost i sivilo gdje će nam glavnu političku dinamiku donositi nove aktivnosti haaškoga tužiteljstva.

I Hrvati izvan granica RH, posebno Hrvati u BiH, moraju se probuditi i glasovati za onoga koji ih poznaje i razumije, i koji bi im trebao obećati da će kao predsjednik Hrvatske raditi za poboljšanje njihova položaja – a ne treba se ni skanjivati – razmišljati o predlaganju trećeg entiteta kao real-političkog rješenja. Hrvatska treba predsjednika od akcije koji će i njezinu vanjsko-političku poziciju dinamizirati, učiniti je subjektom a ne objektom djelovanja iz dva ili tri središta svjetske moći. Milan Bandić biračima u ovome času šalje najistinitiju poruku: jedino se vlastitim radom možemo izvući iz posvemašnje krize, sve drugo su floskule, bez rada nema ni slobode, ni napretka, ni samostalnosti. Pa tako ni pravde o kojoj govori Josipović, jer kako će biti pravedna zemlja kojom se upravlja iz Haaga, Bruxellesa ili Washingtona?

Hrvatska je na povijesnom raskrižju. Sudbonosni drugi krug predsjedničkih izbora ne smije nas zateći u nedopustivoj pasivnosti. Svaki neizlazak na izbore znači pristajanje da nam drugi kroje sudbinu, znači prihvaćanje malodušnoga stava kako ništa više sami ne odlučujemo i kako ne možemo utjecati na sudbinu našega naroda i domovine. Naprotiv, povijest nam pruža novu šansu da se suprotstavimo lažnim lučonošama, da ne dopustimo povratak u prošlost, u potpuno poništenje naše narodne memorije, ponosa i dostojanstva, svega što je krvlju stečeno i obranjeno u Domovinskom ratu!

Hoćemo li pristati da Hrvatska i dalje bude mala zemlja za velika hapšenja njezinih generala i branitelja, hoćemo li biti taoci haaškoga tužiteljstva i njegovih hrvatskih ekspozitura? Hoćemo li postati dužničko roblje velikih svjetskih lihvara ili ćemo svojim radom i pameću izvući Hrvatsku iz krize? Ne biramo između svjetla i tame, nego između čovjeka od akcije i bezličnog činovnika, prijatelja Haškoga Tribunala. Biramo između vjere u sebe i Boga, i lažnih obećanja prodavača magle!

Hrvatski domoljubi u zemlji i izvan granica Hrvatske! Sada sve ovisi o nama. Nitko ne može uzeti naše pravo na izbor, ako ga mi sami ne prepustimo drugima! Iziđimo na izbore i podržimo Milana Bandića jer nam treba predsjednik koji je hrvatski integralist, koji ujedinjuje sve nas domoljube koji želimo raditi za dobrobit naše domovine i budućnost našega naroda! Ne vjerujte onima koji obećavaju haašku pravdu i pravdu bez truda i rada, bez slobode i samostalnosti!

Na kakvo svjetlo i kakvu tamu misli Ivo Josipović kad svojim porukama dijeli ovaj narod na ljude svjetla i ljude tame? Nismo li takve prijetnje već čuli i preživjeli u našoj povijesti? S kojim pravom iskrivljuje i plagira Kristove riječi, on kao deklarirani agnostik? S kojim pravom se zaogrće plaštom božanskoga svjetla i obećava nova hapšenja? Samo je Bogočovjek mogao reći da je Svjetlost Svijeta, svi drugi koji to tvrde nude blasfemiju.

Sada je povijesni trenutak kojega ne smijemo propustiti. Ako prezremo svoje pravo na izbor, drugi će birati za nas, i možda zadugo nećemo imati prigodu izabrati svog predsjednika koji će zaštititi istinu o Domovinskom ratu i koji će imati socijalni osjećaj za nedaće naroda. Zato ne dopustimo da nas oni koji obećavaju svjetlo uvedu u novu mračnu noć. Glasujmo za onoga koji može nadići sve hrvatske stranačke i ideološke podjele i koji nije lutka u rukama partijskih struktura i globalističkih megalomanijaka. Hrvatski domoljubi, iziđimo na ove sudbonosne izbore i radi svih žrtava Domovinskog rata, iziđimo na izbore i radi svih poniženih i razočaranih branitelja koji su sami sebi oduzeli živote, i kao najvažnije iziđimo na izbore da bi u lijepoj našoj domovini slobodno i dostojanstveno mogli živjeti i budući naraštaji Hrvata. Iziđimo masovno na izbore i glasujmo za novu, probuđenu Hrvatsku.

Zvonko Bušić

30. 12. 2009.

Marko Perković Thompson

31. 12. 2009.

Supotpisnici do 6. siječnja 2010. godine

don Miljenko Babaić

Đurđica Bastjančić, prof.

Iva Bastjančić, studentica

Ivan Bastjančić, dipl.ing.

prof. dr. sc. Ivan Biondić

Damir Borovčak, dipl. ing. i publicist

Joško Čelan, novinar i publicist, Split

Ines Čolak, učiteljica, Knin

Kata Čolak, Knin

Tomislav Čolak, profesor, Knin

Zdravka Čolak, Knin

Tihomir Čuljak, dipl. eoc.

Jadranka Čuljak-Duvnjak, odvj.

Mate Ćavar, hrvatski pjesnik i publicist

Ružica Ćavar, dr. stom. i dr. med., predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj

fra Šimun Šito Ćorić, nacionalni koordinator HKM u Švicarskoj i glasnogovornik Hrvatskog svjetskog kongresa

Julije Derossi, književnik

Zlata Derossi, prof.

Miroslav Dorešić

Franjo Dragaš

prof. dr. sc. Andrej Dujella

prim. dr. Josip Dujella, spec. patolog

Drago Duvnjak, dipl. ing.

Dunja Gaupp, Baden, Švicarska

Osvin Gaupp, Baden, Švicarska

Danica Glavaš

Vlado Glavaš

Robert Gložinić

Tomo Gložinić

Vanja Grbac Gredelj, dr. med.

Željko Gredelj, dipl.ing.

prof. dr. Vinko Grubišić

Petar Hinić, Stuttgart

Krešimir Jelovac, dipl. iur.

Prof. dr. sc. Vladimir Katović

Matej Knežević, student

Alojzije Kokorić, ing., Tribunj

Petar Kružić, dr. st. Stuttgart

don Vjenceslav Kujundžić, Split

Ivica Luetić, novinar

prof. dr. sc. Branimir Lukšić

Ana Marijić, Slavonski Brod

Ivana Marijić, Slavonski Brod

Katarina Marijić, Slavonski Brod

Petar Marijić, Slavonski Brod

Nikola Mulanović, umirovljenik

Zvonimir Pandžić, dipl. inž.

akademik Josip Pečarić

mr. sc. Marina Periša, prof.

Alojzije Petračić, umirovljenik

Mario Pehar, dipl. ing.

Damir Primorac, Belgija

Milan Ribičić, dr. vet. med.

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing.

Nikola Mate Roščić

Marija Slišković, predsjednica udruge Žene u Domovinskom ratu

Miljenko Stojić, književnik, franjevac, novinar

Oskar Šarunić, novinar i snimatelj

Mijo Šimić, dipl.ing.

mr. sc. Đuro Škvorc, umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske

Željko Tomašević, dipl.iur., pričuvni časnik HV

Vera Valčić Belić, prof.

Daniel Mathew Zakarija, dia, aia (Split/Chicago)

Mladen Zelić, dipl.ing (elektrotehnike), prof. (matematike i fizike)

Ante Žanetić, bivši direktor australske banke, po profesiji učitelj i bivši igrač splitskog Hajduka, olimpijska zlatna medalja Rim 1960, kao i srebrena EURO 1960 Paris

1. 1. 2010.

Duško Abramović, Toronto, Canada

Nevena Abramović, Toronto, Canada

Borna Alunić, prof.

Ivan Alunić

Dr. sc. Mato Artuković, viši znanstveni suradnik

Zdravko Barišić

Marin Belančić

Darko Belović, kap.

Tomislav Beram, Predsjednik Hrvatskog medjudrustvenog odbora za zajednicku suradnju Australija

mr. sc. Nikola Bićanić, publicist, Zagreb,

ing. Ivan Bićanić, Zagreb,

Marija Bićanić, umirovljenica, Zagreb

Velimir Borković, prof.

Josip Botteri Dini, akademski slikar, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Splitu

Frano Budimlić, diplomirani politolog i neovisni analitičar

Ivan Buljević

Joso Butorac

mr. sc. Tomislav Bradić

Ante Brčić, novinar

dr. sc. Miljenko Buljac, prof. savjetnik

Biserka Cetinić

Boris Cetinić

Davor Cvitanić, dipl. ing. Zagreb

Fanika Cvitanić, dipl. ing. Zagreb

Velo Čerkez, gospodarstvenik

Duško Čikan

mr.sc. Ferdo Čolak, prof.

Mirko Čondić, pukovnik HV u m.

prof. dr. sc. don Josip Čorić

dr. Ante Čuvalo

prof. Ikica Čuvalo

general Ljubo Ćesić Rojs

prof. dr. sc. Marko Doko

admiral Davor Domazet Lošo

Tomislav Držić, prof., novinar i urednik "Hrvatskog lista"

Malkica Dugec, prof., hrv. pjesnikinja

Radoslav Dumančić

Marko Duvnjak, prof. geograf.

Ivica Fonti, CroRadio.net

prof. dr. sc. Radoslav Galić

pukovnik Zdravko Galić

Ante Grbić, zaštitar

Ante Grbić, student

Antonia Grbić, student

Radojka Grbić

Katarina Iskra, med. sestra

dr. sc. Domagoj Jamičić, znanst. savjetnik

Anđelko Jurun, predsjednik Hrv. Doma Buenos Aies

Branko Jazić. Sydney, Australija

Zlatko Jelinić, Hrvatski Radio Vancouver, voditelj-urednik radio programa

dr. sc. Nikola Jelovac, psihijatar

Josip Jović, kolumnist i publicist

Damir Kalafatić, dipl. ing. kemije, u m.

Marija Kalafatić, dipl. ing. kemije, u m.

Darko Kolić, član uredništva društvenih obavijesti glasila H.K.Z-e Švicarska

Stjepan Kovač, prevoditelj

general-bojnik Marinko Krešić, predsjednik udruge Hrvatski generalski zbor

prof. dr. sc. Slobodan Lang

Ante Latinac

Ante Madunić, odvjetnik

Marko Magdalenić, prof.

Mirjana Majnarić - umirovljenica

Marijan Majstorović, novinar i publicist

Ada Marhofer

dr. Radoslav Marić, ABOG, LMCC, FLEX, ECFMG

Mirko Marijanović

Miško Maslać, Cleveland, Ohio, USA

prim. dr. sc. Marica Miletić-Medved, dr. med.

Josip Miljak, političar i publicist

prof. dr. sc. Nikola Mirošević

Franjo Nemet

Željko Olujić, odvjetnik

Ivica Orešković

dr. ing. Marijan Papić

Ivo Paradžik, umirovljenik

Domagoj-Ante Petrić

mr. sc. Damir Pešorda, kolumnist i profesor

Luka Podrug, dipl. iur.

Jasenka Polić Biliško, prof., udruga Hrvatska Bašćina

Mladen Rogić, bojnik

Božidar Ručević, dipl. ing.

Vjera Ružević

Blago Sabljo

Dane Šimić - Conjar

prof. dr. sc. Zdravko Tomac

Mile Tominac, poduzetnik

Ivica Tomljanović Gavran

prof. dr. sc. Kosta Urumović

Ðuro Vidmarović, veleposlanik u mirovini

dr. Milan Vrkljan

Mr. sc. Jelenka Vučkov, teolog

prof. dr. sc. Šime Vučkov, dr. med.

Marija Zelić-Artuković, dipl. ing. Zagreb

Drago Zovko, dipl. iur.

2. 1. 2010.

Ivančica Babić

Marijan Babić, ing.

dr. sc. Josip Balabanić, znanstveni savjetnik

Tomislav Bolanča, Zadar

Ante Brnadić, umirovljenik, Osijek

Marija Brnadić, umirovljenik, Osijek

Marija Ćulap Imhof

Ana Djurasović, München

Katarina Djurasović, München

dr. Tomislav Djurasović, München

Ante Gojceta

Slavica Gojceta

Ivica Grgić, glavni urednik portala: http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com

dr. Silvestra Kolega

Melanie Kolić, Švicarska

Natalie Kolić, Švicarska

Antun Krstić, umirovljenik, Osijek

Terezija Krstić, umirovljenik

Ivan Matarić, Lustenau, Austrija

Ljiljana Matek, dipl.ing.

Marko Mikulandra, književnik i redatelj

Slavica Mikulandra, glumica i pjesnikinja

Vladimir Novak, politički emigrant, povratnik iz SAD

Brankica Pahljina, Rab

Klara Pahljina, Rab

Marija Perinović, Zadar

Mirko Perinović, Zadar

Nenad Piskač, književnik

dr. Ivan Radić

Ivan Ravlić, Švicarska

Ivka Ravlić, Švicarska

Veselko Ravlić, Švicarska

Barbara Stanić, pjevačica

Stjepan Jimmy Stanić, estradni umjetnik

prof. dr. sc. Branka Šeol

3. 1. 2010.

dr Aleksandra Balvanović

Branka Balvanović, prof. u m.

akademik Slaven Barišić

Karla Begenisić,

Smilja Maravić Bravar, dr. med.

Bogdan Bravar, ing. el.

Tomislav Bravar

Zrinka Bravar, ing. arh.

Anđela Hodžić, ing. informatike

Elamer Hodžić, student

Kornelija Ivoš, službenica

Milan Lažeta, dipl ing. u m.

Rade Lukić, stalni sudski tumač, predsjednik Udruge "Austrijsko-hrvatska inicijativa" Graz, Austrija

Miroslav Mikuljan, filmski redatelj

Slavko Pavin

Marija Peakić-Mikuljan, književnica

Branimir Petener, HOR - Hrvatski Obranbeni Red, pročelnik

Nita Tulić

Tomislav Vuković, novinar

Petar Vulić, književnik

4. 1. 2010.

Teo Antunović, Kastel Sućurac

Ante Beljo, ravnatelj HIC-a

Damir Brzica,

Jure Francetić, La Plata, Argentina

Domagoj Kuzić, ing. brodogradnje, Pazin

Mirjam Lesić Kuzić, komercijalist/profesor, Pazin

Silvija Lazeta, apsolvent prava, Zagreb

Marija Markić, CTC

Marinko Markić

Slobodan Markić, P. Eng.

Marko Milinković, Varazdin

Sandra Paruz, dr. stomatologije

5. 1. 2010.

Ivo Duzević, dr. med., psihijatar, psihoterapeut

Franjo Radosević, dipl. ing.

Mirna Longin Tresin, Kali

6. 1. 2010.

Akademik Borislav Arapović (Inozemni član Ruske akademije znanosti)

Marko Bulić, Split.

Michael Pack

7. 1. 2010.