Kako nas "naši" predstavljaju za naše novce

 

U Hrvatskoj se često održavaju međunarodne suradnje, znanstveni skupovi, seminari i predavanja na kojima sudjeluju mnogi strani intelektualci, od kojih će dobar dio jednoga dana biti u prilici (ili to već je) participirati u vođenju zemalja iz kojih dolaze. U tim i takvim prigodama na takvim se događanjima, što je i logično, kada postoje dijele brošurice s osnovnim zemljopisno-povijesno-političkim podacima o Lijepoj Našoj. Konkretno, ovdje je riječ o Vodiču za strane istraživače kojeg je izdala Agencija za mobilnost i programe Europske unije, osnovana u listopadu 2007. stupanjem na snagu Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije.

Agencija za mobilnost i programe EU

Brošura je vizualno i grafički vrlo ukusno složena, no pažnja čitatelja s lijepe forme vrlo brzo skreće na sadržaj koji bi se mogao okarakterizirati kao blago rečeno sramotan. To se prije svega odnosi na onaj dio u kojem se opisuju najznačajniji događaji iz hrvatske povijesti, posebice  novija hrvatska povijest i Domovinski rat.

Agencija za mobilnost i programe EU

Preskočimo u ovom prikazu naseljavanje "Hrvata i drugih Slavena" te krenimo od razdoblja Drugoga svjetskoga rata. Ono je opisano u svega nekoliko rečenica, što i nije neki nedostatak s obzirom na složenost materije i njenu neprikladnost za iznošenje u tako sažetom obliku kao što ga pretpostavljaju knjižice ove vrste.

No ono što se u tih par rečenica sročilo moglo je i moralo biti napisano na znatno drugačiji način. U brošuri dakle konkretno stoji:

"Od 1941. do 1945., tijekom 2. svjetskog rata, postojala je marionetska država pod protektoratom sila osovine, Nezavisna Država Hrvatska. Nakon pobjede Titovog narodno-oslobodilačkog pokreta i saveznika, Hrvatska je postala konstitutivna republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije."

Niti jednom riječju ne spominje se da je Tito u Jugoslaviji prakticirao komunističku diktaturu i totalitarni režim zbog kojeg su smrtno stradale stotine tisuća Hrvata. Podatak je to koji bi i u laičkom smislu bilo teško ispustiti, osim ako se naravno, što je uostalom i vrlo vjerojatno, uopće ne radi o propustu, nego o namjeri. Ne bi li bilo posebice važno za nekog stranca koji je došao u Hrvatsku odmah shvatiti kako Jugoslavija, i prva i druga, za Hrvate nikako nije bila dobro rješenje, pogotovo uzmu li se u obzir mnoge predrasude koje i danas vladaju u inozemstvu?

Što se pak novije hrvatske povijesti tiče, u knjižici piše:

"1991. je Hrvatska proglasila neovisnost nakon održanih prvih demokratskih izbora. Etnička situacija, zajedno sa zapaljivom nacionalističkom retorikom s obje strane, dovelo je do rata s hrvatskim Srbima koji su se suprotstavljali neovisnosti. Do mira je došlo 1995. Izbori 2000. doveli su do povratka bivših komunista, Socijalno demokratske partije (SDP), sada stranke lijevog centra. Koncem 2003. održani su novi parlamentarni izbori, i reformirana, sada stranka desnog centra, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), pobijedila je pod vodstvom Ive Sanadera, koji je postao predsjednik Vlade"

Namjera «autora» je dakle vrlo jasna. Domovinski rat je bio rat između etničkih skupina, štoviše, građanski sukob do kojeg je dovela obostrana nacionalistička politika, što naravno podrazumijeva i obostranu krivnju. Ni riječi o međunarodnom sukobu i tko je koga napao. Ime prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana već se poslovično u potpunosti ignorira, ali se itekako spominju parlamentarni izbori 2000. i SDP-ovo osvajanje vlasti. Tim je izborima, zajedno s pobjedom Ive Sanadera na pretposljednjima posvećeno gotovo više prostora nego čitavoj hrvatskoj povijesti do tada.

Agencija za mobilnost i programe EU

Način i stil pisanja vrlo je jasan, kao i namjera tih i takvih «pisaca», bolje rečeno prepravitelja povijesti. Zaista, sam tekst bolje vjerojatno ne bi složili ni dr. Ivo Goldstein i Haški sud zajedno. No ono što je posebice znakovito i iritantno jest činjenica da spomenutu Agenciju koja je brošuru tiskala financira Ministarstvo znanosti, drugim riječima država, u prijevodu – hrvatski građani. Koji zaista nisu zaslužili da se njihovu državu i njih same, za njihove vlastite novce lažno predstavlja i neistinito piše. Još da se možda radi o privatnim novčanim sredstvima, takvo bi piskaranje bilo donekle dozvoljeno, jer svatko sa svojim novcem može raditi što hoće. No i u tom slučaju, ovakva bi knjižica bila itekako podložna kritici. Međutim, s obzirom da je riječ o državnom novcu, ovakovo pisanje se baš ničim ne može opravdati ni oprostiti.

I za kraj, primijetimo da je lako vjerojatno kako ovakva brošura, kojom se stranim istraživačima «predstavlja» hrvatska država, čini samo vrh ledenog brijega. Tko zna kakve još sve «novokomponirane» priručnike povijesti za «potrebe EU» hrvatski građani plaćaju, a da za to ni ne znaju. Dok istovremeno šteta za državu i njene nacionalne interese iz dana u dan postaje sve veća i sve teže popravljiva.

M.M.B.

 

 

PRILOG

Tekst iz brošure o hrvatskoj povijesti

Hrvati i drugi Slaveni naselili su istočnu obalu Jadranskog mora i panonske zemlje početkom 7. stoljeća, stvarajući dvije kneževine, Dalmaciju i Panoniju. Pojavom dinastije Trpimirovića oko 850. godine ojačalo je Dalmatinsku hrvatsku kneževinu, koja je postala kraljevstvom 925. 1102. je Hrvatska ušla u personalnu uniju s Kraljevinom Mađarskom. Nakon bitke na Mohačkom polju 1526., "reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae" (ostatci Kraljevine Hrvatske) postali su dijelom habsburške monarhije 1527. 1918. Hrvati, Srbi i Slovenci stvorili su Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju.

Od 1941. do 1945., tijekom 2. svjetskog rata, postojala je marionetska država pod protektoratom sila osovine, Nezavisna Država Hrvatska. Nakon pobjede Titovog narodno-oslobodilačkog pokreta i saveznika, Hrvatska je postala konstitutivna republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

1991. je Hrvatska proglasila neovisnost nakon održanih prvih demokratskih izbora. Etnička situacija, zajedno sa zapaljivom nacionalističkom retorikom s obje strane, dovelo je do rata s hrvatskim Srbima koji su se suprotstavljali neovisnosti. Do mira je došlo 1995. Izbori 2000. doveli su do povratka bivših komunista, Socijalno demokratske partije (SDP), sada stranke lijevog centra. Koncem 2003. održani su novi parlamentarni izbori, i reformirana, sada stranka desnog centra, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), pobijedila je pod vodstvom Ive Sanadera, koji je postao predsjednik Vlade.

Nakon izvjesne odgode uzrokovane kontroverzom oko suradnje s Haškim sudom (ICTY), Europska Unija je 2004. konačno izdala preporuku da se započnu pristupni pregovori s Hrvatskom. Njeni izvještaji opisuju Hrvatsku kao moderno demokratsko društvo sa sposobnim gospodarstvom i snagom za preuzimanje daljnjih obveza, ako nastavi s procesima reformi. Državi je dan status pristupnika u EU 28. lipnja 2004., i pregovori su počeli u prosincu 2005.

Prijevod: D. J. L.

{mxc}

Čet, 29-10-2020, 02:18:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.