Tko prejudicira hrvatsko-slovensku granicu u Slovenskoj Istri?

Još u lipnju 2006. Dimitrij Rupel slovenskoj je javnosti predočio takozvanu «Bijelu knjigu». U toj knjizi bezobzirno se svojata hrvatski teritorij koji nikada nije bio slovenski, a posebice se tu misli na područje Savudrijske vale, odnosno Piranskog zaljeva. Po pitanju granice danas je slovenska politika toliko agresivna da je svojim «vetom» Hrvatskoj onemogućila nastavak pregovora za ulazak u EU zbog navodnog prejudiciranja granice u dokumentima što se tijekom pregovora moraju slati Europskoj uniji, pa ostaje vidjeti koliko će daleko hrvatska aktualna vlast ići u popuštanju. A, kada smo već kod prejudiciranja slovensko-hrvatske granice i teritorijalnih aspiracija, primili smo jedan zanimljivi službeni dokument Europske unije, uz koji su priloženi slovenski elaborat i zemljopisna karta. O čemu je riječ?

Riječ je o prijavama zemljopisnog porijekla pojedinih «autohtonih» poljoprivrednih proizvoda, koje razne zemlje upućuju Europskoj komisiji, glavnom izvršnom tijelu Europske unije. U dijelu koji se tiče poljoprivrede i ruralnog razvoja Komisija je tako već primila tijekom 2004. godine zahtjeve za nešto više od desetak slovenskih proizvoda poput «Šebreljskog želodeca», «Nanoškog sira», «Idrijskih žlikrofa» i tako dalje. No, samo jedan od prijavljenih proizvoda je i registriran, a svojim nazivom posebice bode u oči. Riječ je, naime, o «Ekstra deviškom oljčnom olju Slovenske Istre».

Već sam naziv upućuje da bi priča vezana uz zemljopisno podrijetlo spomenutog proizvoda, koji je od strane Komisije EU registriran početkom 2007., mogla biti vrlo zanimljiva. No, ono što otkriva zemljopisna karta priložena uz elaborat, iznad je svih očekivanja, naravno, u negativnom smislu. Jer na karti je ucrtana famozna «Slovenska Istra» i to sve do Umaga (ili kako na karti stoji «Umago»). Ono što je još fascinantnije kako je crtač ucrtavajući granicu po samo njemu poznatim kriterijima «elegantno» zaobišao područje na kojem lijepo piše Hrvatska ili Hrvaška, a koje mu je pri samom crtanju očito zasmetalo, pa ga je morao zaobilaziti. Ako spomenuta karta koju donosimo u nastavku nije primjer dokumenta u kojem se blago rečeno i to posve neutemeljeno prejudicira hrvatsko-slovenska granica, ne zna se što jest. I to još potvrđen od Europske unije. Ili prejudicirati granicu mogu samo i isključivo dokumenti hrvatske strane? S obzirom na do sad primjenjivane «pravne» kriterije za koje su se izborili naši vrli političari, sve je moguće.

M.M.B.