scienceU jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa, Science, objavljen je članak o akademijama znanosti i umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije. Autor članka je Mićo Tatalović, novinar koji živi u Velikoj Britaniji i piše o znanosti. Tatalović je magistrirao zoologiju na Sveučilištu Cambridge, a prema dostupnim podatcima, jednu godinu studija financiralo mu je hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zanimljivo je i kako je njegov jedini sugovornik u tekstu,RavnotežaKao i sve drugo što dolazi iz britanskoj politici gravitirajućih krugova, pa bili oni i znanstveni, potrebno je odmah stvoriti ravnotežu. Tako se o HAZU piše kao o promicatelju nacionalizma koja je u članstvo primila i „separatista“ dr. Franju Tuđmana prof. dr. Slavo Radošević doktorirao u Zagrebu, a u svojem životopisu ističe funkciju pomoćnika ministra za razvoj u posljednjoj vladi SFRJ.

Iako se Tatalović u članku uglavnom bavi stanjem u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, u kojoj postoje po dvije ili tri akademije, u članku se spominje i HAZU. Najprije u kontekstu SANU-a i njegovog velikosrpskog memoranduma koji se spominje kao „nedovršeni dokument“, za kojeg doduše autor tvrdi da ga mnogi smatraju začetnikom raspada Jugoslavije. No, kao i sve drugo što dolazi iz britanskoj politici gravitirajućih krugova, pa bili oni i znanstveni, potrebno je odmah stvoriti ravnotežu. Tako se o HAZU piše odmah u sljedećoj rečenici kao o promicatelju nacionalizma koja je u članstvo primila i „separatista“ dr. Franju Tuđmana. Time je posve bačeno u drugi plan ionako blago spominjanje velikosrpskog memoranduma SANU-a.

U posljednjem odlomku Tatalović govori o tome da „najbolji znanstvenici na Balkanu čak i nisu članovi“ akademija. Voljeli bismo zahvaliti autoru na tome što je na raj način isključio Hrvatsku s Balkana, iako naravno da nije tako mislio. Naime, mnogi članovi HAZU-a priznati su znanstvenici upravo po najvišim svjetskim mjerilima. Naravno da u Hrvatskoj ima vrhunskih znanstvenika koji nisu ili još nisu članovi HAZU-a, ali je tako posvuda u svijetu, posebice kada je ukupan broj akademika ograničen.

Dakle, radi se o novinarskom uratku kakav smo i mogli očekivati. ipak, pomalo iznenađuje da je jedan magistar zoologije, pa makar magisterij stekao na Cambridgeu, i makar bio novinar koji piše o znanosti, dobio cijelu stranicu da o akademijama i akademicima piše u jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa na ovaj činjenicama površan način.

D. J. L.

U bivšoj Jugoslaviji, akademije se i dalje bore

HMala država Crna Gora, s oko 620.000 stanovnika, nema jednu već dvije akademije znanosti, i one su kao ulje i voda. Tako, kad je crnogorski parlament prisilio te dvije akademije na spajanje zakonom koji je stupio na snagu prošli mjesec , izazvao je bučne prosvjede. Crnogorsku akademiju znanosti i umjetnost (CANU koja potječe iz 1971., priznaje sanu_srbijacrnogorska vlada, a njen suparnik od osnivanja je Akademija znanosti i umjetnosti Duklje (DANA), osnovana 1998. Podrijetlo naziva DANU potječe iz 10. stoljeća, od Duklje, za koju se smatra da je bila prva nezavisna crnogorska država u regiji. Oni koji podržavaju DANU kažu da je CANU prihvatila prosrpsko stajalište kad se Crna Gora odvojila od svog većeg susjeda Srbije 2006. CANU odbija čak i priznati DANU, za koju kažu da nije pravovaljana znanstvena akademija.

Dobro došli u bivšu Jugoslaviju, gdje su, 20 godina nakon krvavog sloma države, akademije koje bi se trebale baviti sa znanosti i umjetnosti , još uvijek često sudionici u političkim borbama. Samo 2011. su unutar Srbije nakon uzavrele borbe stvorene dvije nove akademije, jedna za Bošnjake, etničku skupinu koja se odnosi na bosanske muslimane, koji su manjina u Srbiji i većina u susjednoj Bosni i Hercegovini, te jedna za Rome, koji su znani i pod imenom Cigani.

No, neke od novostvorenih akademija imaju više veze s etničkim identitetom i promidžbom separatističkih ciljeva nego sa znanosti. Tako je, primjerice, glavni projekt DANU-a stvaranje crnogorske enciklopedije, proučavanjem nacionalnog jezika i povijesti. A isto tako i neke od davno osnovanih akademija budu optuživane za promidžbu nacionalizma ili čak i za poticanje na nasilje.

Za razliku od mnogih bivših država istočnoeuropskog bloka, Jugoslavija nikada nije imala jaku središnju akademiju koja bicanu dabufinancirala ili obavljala glavninu znanstvenih istraživanja. Znanost i obrazovanje bili su u rukama republika, od kojih je svaka imala vlastitu akademiju, kao i Kosovo i Vojvodina, dvije poluautonomne pokrajine unutar republike Srbije.

Kad su etničke napetosti porasle u 1980-ima, neke od akademija plesale su po notama nacionalista. Sramotni je primjer jedan nezavršeni dokument Srpske akademije znanosti i umjetnosti, koji je procurio u jugoslavenske medije 1986., koji opsuje srpsku većinu kao diskriminiranu. Mnogi vjeruju da je taj dokument doprinio slomu Jugoslavije. I hrvatska je akademija postala nacionalistička, kaže Slavo Radošević, istraživač na Školi za slavenske i istočnoeuropske studij londonskog University Collegea, njenim je članom postao separatist i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, i sudjelovala je u stvaranju nacionalističkih planova.

Danas se akademici još uvijek gledaju s oprezom. Kad je lani stvorena nova bošnjačka akademija, s dvojnom upravom, u Novom Pazaru u Srbiji i Sarajevu u BiH, neki su tvrdili da se radi o slabo sakrivenom pokušaju pomaganja stvaranja nove države od muslimanskih područja u BiH i području Sandžaka u jugoistočnoj Srbiji s većinskim muslimanskim stanovništvom.

Slično je i Vojvođanska akademija znanosti i umjetnosti (VANU, koju je 1992. bio zabranio jugoslavenski predsjednikALLEA-Logo2Slobodan Milošević , a koja je ponovno rođena 2003., bila optuživana za podržavanje političkog programa velike mađarske nacionalne zajednice u toj srpskoj pokrajini. Ona to ne čini, inzistira predsjednik VANU-a, matematičar Endre Pap. "Svatko nas je pokušavao politizirati. S jedne su strane naši protivnici govorili da je VANU politička ustanova, i da nema potreba za njom. S druge strane, lokalni su nas političari pokušali iskoristiti za vlastite političke ciljeve." No, VANU je još uvijek u hladnim odnosima sa Srpskom akademijom znanosti i umjetnosti koja ima vlastiti ogranak u Vojvodini.

Kaotična situacija predstavlja izazov za međunarodne organizacije, kao što je Sveeuropska akademija (ALLEA), federaciju 53 akademije iz 40 europskih država, koja mora izabrati koju organizaciju primiti u svoje članstvo. UhazuBiH je Akademija znanosti BiH član AALEA-e, do sada se nova bošnjačka akademija nije prijavila, kao ni 15 godina stara Akademija Republike Srpske, srpskog entiteta unutar BiH. Akademija BiH "uopće nije sretna" s druge dvije akademije, kaže izvršni direktor ALLEA Rüdiger Klein. "Ustanovljavanje etnički utemeljenih akademija zasigurno ne pomaže izgrađivanju BIH kao održive države."

U Crnoj Gori se ALLEA ponudila da djeluje kao posrednik, ali je se vlada pogurala sa zakonom o braku dva partnera koji se međusobno ne žele, CANU i DANU, što je "sve učinilo nesretnim," kaže Klein. Sada je stvar u mrtvoj točki. Zakon obvezuje CANU da verificira i prihvati članove DANU-a u roku od 60 dana. U CANU kažu da se to ne može učiniti, i donijela je pravilnik o 'verifikaciji', kako bi provjerila podobnost članova DANU-a, što DANU naziva opstrukcijom zakona .

Radošević opisuje prepirke akademija u regiji kao "intelektualno groblje". Najbolji znanstvenici na Balkanu čak i nisu članovi, kaže, kao niti prestižni znanstvenici koji su napustili domovinu. No, postoji i suprotni trend. Mnogi znanstvenici – posebno u najvećim znanstvenim institutima, koji rade izvan strukture akademija, idu dalje od povijesnih sukoba i stvaraju nove veze. Radošević čak poznaje nekolicinu koji rade u jednoj državi i s ponosom ističu da predaju u drugoj. Kaže da „prije deset godina oni to ne bi govorili“.

Mićo Tatalović
Science

Uto, 27-10-2020, 16:22:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.