Dnevnik - Vide Popović, dr. med., predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, predsjednik Društva Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije, član Upravnog vijeća Matice hrvatske u Splitu

Srijeda, 10. veljače 2016.

Vrlo rado sam prihvatio poziv da pišem osobni dnevnik za portal Hrvatskog kulturnog vijeća jer podržavam i redovito pratim taj portal i mislim da sadržaji koji se nalaze na istome te ljudi koji pišu za taj portal promiču veliki dio vrijednosti koje i sam dijelim, a to su ljubav prema domovini, osjećaj pripadnosti svom narodu i odgovorno društveno ponašanje. Bilo mi je zadovoljstvo i što ću dnevnik započeti pisati na jedan značajan dan za katolike u našoj domovini. Naime danas obilježavamo spomendan blaženog Alojzija Stepinca, nadbiskupa zagrebačkog, a uz to je danas i jedan od najvećih dana u životu kršćana, a to je Pepelnica ili Čista srijeda. Tim danom započinje korizmeno vrijeme, a sama Pepelnica obilježena je pokorom, promišljanjem te postom i nemrsom.

Korizmeno vrijeme je vrijeme kada vjernici propituju sebe i nastoje donijeti odluke kako ispraviti određene propuste i pogreške te živjeti bolje i više u skladu s vjerom. Posljednjih mjeseci svjedočimo brojnim prijeporima i osporavanjima u vezi proglašenja kardinala Stepinca svetim, a uz to se među vjerničkim pukom stvorila sumnja i bojazan jer je papa Franjo oformio zajedničku komisiju Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve koja bi trebalo dati svoj sud u vezi proglašenja svetim kardinala Stepinca. Nažalost izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve na temu Stepinca nisu nimalo objektivne i utemeljene već se temelje na ideologiji i iskrivljivanju povijesnih istina, a s ciljem širenja neistina i poticanja animoziteta prema kardinalu Stepincu koji je jedan od najvećih ljudi u povijesti Crkve u Hrvata.

Alojzije Stepinac postao je zagrebački nadbiskup 1937. godine, a još je od 1934. godine imenovan nadbiskupom koadjutorom te je bio jedan od osnivača nadbiskupskog Caritasa. Istaknuo se kao mladi svećenik u pomoći onim pojedincima u društvu koji su bili na marginama društva i najpotrebitiji, ne vodeći računa o tome koje su vjere, rase i narodnosti. Jednostavno je imao razumijevanja za svakog čovjeka kojem je pomoć bila potrebna. Kao zagrebački nadbiskup javno je i u više navrata osudio sve ono loše što je radila vlast Nezavisne Države Hrvatske brinući za živote ugroženih građana, prvenstveno Židova i Roma.

Brojna su svjedočenja Židova i pripadnika drugih narodnosti o tome kako im je nadbiskup Stepinac pomagao, često izlažući sebe i svoj život nevolji. Upravo iz tog razloga u više navrata je išao prijedlog da se Stepincu dodijeli najveće židovsko priznanje Pravednik među narodima, ali je prijedlog svaki put političkim putem osporavan. Po dolasku komunističke vlasti Stepinac je ostao dosljedan i nije pristao da Katoličku crkvu odvoji od Vatikana i zbog te principijelnosti i lojalnosti Svetoj stolici zamjerio se Titu i komunističkim vlastima i završio u montiranom sudskom procesu te je osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Koliko je to bio montiran proces govori i činjenica da nije bilo dopušteno svjedočiti nikome tko bi nešto kazao u obranu nadbiskupa Stepinca.

Pet godina proveo je u zatvoru u Lepoglavi, a od kraja 1951. godine do smrti proveo je u rodnom Krašiću. Papa Pio XII imenovao ga je kardinalom 1952. godine. Nakon smrti ustanovljeno je kako je bio sustavno trovan. Bez StepinacSiguran sam da je odluka papa Franje i Svete Stolice neupitna i mislim da nitko od nas ne mora dovoditi u sumnju istu jer zapravo svime ovim što papa Franjo radi on još više želi ukazati na značaj Stepinca i njegovu neupitnu svetost.obzira što se donekle usporio proces proglašenja svetim kardinala Stepinca mislim da katolici u Hrvatskoj moraju biti mirni i strpljivi te moraju znati da se iz određenih krugova potiče osporavanje Stepinčeva proglašenja svetim upravo iz razloga što su i ti krugovi svjesni veličine Stepinca i njegove svetosti.

Siguran sam da je odluka papa Franje i Svete Stolice neupitna i mislim da nitko od nas ne mora dovoditi u sumnju istu jer zapravo svime ovim što papa Franjo radi on još više želi ukazati na značaj Stepinca i njegovu neupitnu svetost. Povodom spomendana blaženog Alojzija Stepinca u gradu Splitu su održane svete mise u brojnim župama i crkvama, a Hrvatska udruga Benedikt inicirala je održavanje svete mise u kapeli Nadbiskupskog sjemeništa, kojoj sam i sam nazočio.

U prepunoj kapeli vjernika i poklonika blaženog Alojzija Stepinca euharistijsko slavlje je predvodio don Mladen Parlov. Nakon svete mise prikazan je dokumentarni film „Pravednik Stepinac“, a prikazivanju je nazočio veliki broj ljudi koji su se došli bolje upoznati s detaljima iz blaženikova života. Sigurno je da je blaženi Alojzije Stepinac jedan od temeljnih stupova vjerničkog života među katolicima u Hrvatskoj i njegov život i djelo moraju biti putokaz u djelovanju Katoličke crkve u Hrvata danas i sutra.

Četvrtak, 11. veljače 2016.

Dan sam započeo uobičajeno odlaskom na posao u Kliniku za plućne bolesti KBC-a Split gdje radim kao liječnik specijalizant. Pred kraj radnog dana, u sklopu redovnih tjednih predavanja, održao sam svojim mladim kolegama predavanje na temu astme. To je kronična upalna bolest dišnih putova, koja je češća u mlađoj životnoj dobi tako da joj je prevalencija u Hrvatskoj među djecom i učeničkom populacijom od 5 do 8%. Godine 2010. u svijetu je bilo oko 300 milijuna oboljelih od astme, a predviđanja su kako će 2020. ta brojka porasti na čak oko 400 milijuna oboljelih.

Danas je astma bolest koja se dobro liječi te većina oboljelih nema posebnih tegoba i drži svoju bolest pod kontrolom tako da samo manji postotak oboljelih od astme zbog pogoršanja iste dolazi na hitnu pomoć ili hitne bolničke prijeme te bude hospitaliziran. Kad smo već na temi zdravlja odnosno bolesti spomenut ću kako danas obilježavamo blagdan Gospe Lurdske koji je ujedno i Svjetski dan bolesnika. Već nekoliko dana u Hrvatskoj traju rasprave o smjeni ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića koju je potpisala predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović te istu poslala na supotpis premijeru Oreškoviću, koji to još nije učinio te je uzeo nekoliko dana za konačnu odluku.

Predsjednica ima pravo zatražiti smjenu šefa SOA-e ako zna za njegovo neprofesionalno ponašanje i kršenje zakona i to nije sporno, ali isto tako ne smije ta smjena biti posljedica isključivo odnosa šefa SOA-e spram Predsjednice već se sve mora gledati u cjelokupnom kontekstu nacionalne sigurnosti i obračuna sa svim anomalijama društva. Nijedan potez Predsjednice, posebno kada traži smjenu šefa SOA-e, ne smije biti ishitren i nepromišljen pa se nadam kako je Predsjednica u ovom slučaju promišljeno, utemeljeno i s razlogom donijela ovakvu odluku.

Premijeru Oreškoviću svakako treba dati vremena za odluku i konzultacije oko iste jer je njegova odgovornost velika, a čovjek do sada praktički nije ništa znao niti je bio s ičim upoznat glede obavještavnog sustava naše države. Taj sustav je jedan od najbitnijih sustava svake države te isti ne smije biti ugrožen bez obzira tko je na njegovom čelu i tko je na čelu države. Ne smije se hrvatski obavještajni sustav dovesti u pitanje zbog mogućih nesporazuma i netrepeljivosti na relaciji šef sustava i čelnik države jer on mora funkcionirati i biti bez greške neovisno o razini tog odnosa.

Petak, 12. veljače 2016.

Nakon radnog dijela dana družio sam se uz ručak s članovima svoje obitelji. Uz to sam putem medija pratio najvažnija događanja dana. Mediji su u središte interesa stavili izbor Ranka Ostojića za predsjednika saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a za njegov izbor glasovali su zastupnici koalicije Hrvatska raste i MOST-a. Protiv su bili zastupnici Domoljubne koalicije. Tako je nakon prošlotjednog neizglasavanja predsjednika odbora danas isti izabran, a prema zakonu predsjedničko mjesto pripada predstavniku oporbe u Hrvatskom Saboru.

Postavlja se pitanje je li uopće i koliko argumentiran stav Domoljubne koalicije zašto ne žele podržati izbor Ranka Ostojića, a sada je očito kako će MOST često glasovati na tragu svojih uvjerenja i mimo mišljenja koalicijskog partnera i na to ima pravo i za takvo nešto je i dobio povjerenje velikog broja svojih birača. Nejasno je zašto MOST i kod prvog glasovanja prošli tjedan nije podržao Ranka Ostojića i odakle ta promjena mišljenja, a kad su već podržali Ostojića čemu onda nakon toga ružne izjave o tom istom Ostojiću. Oporba ima pravo na predsjednika ovog odbora i ako je sada sporan izbor Ostojića onda bi se i u prošlosti brojni drugi izbori mogli proglasiti spornima neovisno o tome tko je bio na vlasti, a tko u oporbi.

Dan sam iskoristio i kako bih s kolegama iz Hrvatske udruge Benedikt dogovarao detalje u vezi izleta koji udruga IzletDan sam iskoristio i kako bih s kolegama iz Hrvatske udruge Benedikt dogovarao detalje u vezi izleta koji udruga organizira. Naime udruga 5. i 6. ožujka organizira izlet u Metković, Mostar i Međugorje s noćenjem u Čitluku. Tom prilikom posjetit ćemo Prirodoslovni muzej u Metkoviću, Arheološki muzej Narona u Vidu, Mostar, Međugorje s uspinjanjem na Brdo ukazanja te hercegovačke vinske podrume. Otkako smo objavili obavijest o ovom izletu javljaju nam se članovi i prijatelji udruge te će očito interes za isti biti jako dobar.organizira. Naime udruga 5. i 6. ožujka organizira izlet u Metković, Mostar i Međugorje s noćenjem u Čitluku. Tom prilikom posjetit ćemo Prirodoslovni muzej u Metkoviću, Arheološki muzej Narona u Vidu, Mostar, Međugorje s uspinjanjem na Brdo ukazanja te hercegovačke vinske podrume. Otkako smo objavili obavijest o ovom izletu javljaju nam se članovi i prijatelji udruge te će očito interes za isti biti jako dobar.

Večeras se na Kubi dogodio povijesni susret rimskog biskupa pape Franje i patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila. Po završetku razgovora potpisali su zajedničku izjavu koja se sastoji od 30 točaka. U toj izjavi između ostaloga pozvali su međunarodnu zajednicu da spriječi daljnje protjerivanje kršćana s Bliskog istoka, a o obitelji, abortusu i eutanaziji su izjavili sljedeće: „Obitelj je prirodno središte ljudskog života i društva. Zabrinuti smo zbog krize obitelji u mnogim zemljama. Pravoslavni i katolici dijele isto shvaćanje obitelji, te su pozvani svjedočiti da je ona put svetosti, koji svjedoči vjernost supružnika u njihovim međusobnim odnosima, njihovu otvorenost rađanju i odgajanju djece, međugeneracijsku solidarnost i poštivanje najslabijih. Obitelj se temelji na braku, činu slobodne i vjerne ljubavi između muškarca i žene. To je ljubav koja potvrđuje njihovu zajednicu i uči ih uzajamno se prihvaćati kao dar. Brak je škola ljubavi i vjernosti. Žalimo što su drugi oblici suživota postavljeni na istu razinu kao i ova zajednice, dok je ideja očinstva i majčinstva, kao posebnog poziva muškarca i žene u braku, posvećenog biblijskom tradicijom, protjeran iz javne svijesti. Pozivamo sve na poštivanje neotuđivog prava na život. Milijunima se djece uskraćuje sama mogućnost da dođu na svijet. Krv nerođene djece vapi Bogu (usp. Post 4, 10). Širenje takozvane eutanazije dovodi do toga da se starije osobe i bolesni počinju osjećati prevelikim teretom za njihove obitelji i društvo u cjelini. Također, zabrinuti smo zbog razvoja tehnika medicinski potpomognutog rađanja, jer manipulacija ljudskim životom predstavlja napad na temelje ljudskog postojanja, koji je stvoren na sliku Božju. Smatramo svojom dužnošću podsjetiti na nepromjenjivost kršćanskih moralnih načela, utemeljenih na poštivanju dostojanstva čovjeka pozvanog na život, u skladu sa Stvoriteljevim naumom.“

Subota, 13. veljače 2016.

Dan koristim za odmor, osobne susrete i druženje s najdražima. Uz to sam vrijeme iskoristio kako bih pokušao dogovoriti što više detalja programa ovogodišnjeg Hrvatskog aktivističkog festivala VIDIK festa koji će se u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt održati od 4. do 8. travnja u Splitu. Teme o kojima će se progovoriti kroz događanja ovogodišnjeg VIDIK festa su: demografska situacija u Hrvatskoj i aktualna migrantska kriza, gospodarenje otpadom, zaštita voda, stanje u hrvatskom zdravstvu i kakav je zdravstveni sustav kod nas održiv, infrastrukturni problemi grada Splita, društveni aktivizam i problemi mladih.

Svjesni kako izlazak iz krize nije moguć u ispraznim političkim raspravama i prosvjedima, nego u korjenitoj duhovnoj, ekonomskoj, gospodarskoj i kulturnoj obnovi Hrvatska udruga Benedikt pokrenula je manifestaciju čiji je cilj promicanje kulturnog aktivizma i cjelovitog društvenog razvoja. Prvi put manifestacija je održana u travnju 2013. godine. Festival je otvoren svim aktivistima koji žele kritički upozoriti na konkretne probleme ili predstaviti razvojne projekte u cilju postizanja strukturnih promjena.

Sam naziv VIDIK fest dolazi od skraćenice V-I-D-I-K koja označava proces promjene društvene svijesti, a odnosi se na pet razvojnih etapa: vjeru, ideju, društvenu perspektivu, inicijativu i kulturnu promjenu.

Sve dok mislimo da će netko drugi riješiti naše probleme ili mislimo da se ništa ne može učiniti, ne možemo KrizaSve dok mislimo da će netko drugi riješiti naše probleme ili mislimo da se ništa ne može učiniti, ne možemo očekivati izlazak iz krize. Bez kulture optimizma i rada nema pozitivnih društvenih i kulturnih promjena. Stoga je jedna od temeljnih programskih zadaća ove manifestacije informiranje, buđenje svijesti i ohrabrivanje građana koji su pod dugotrajnim teretom krize pali u stanje beznađa i besperspektivnosti.očekivati izlazak iz krize. Bez kulture optimizma i rada nema pozitivnih društvenih i kulturnih promjena. Stoga je jedna od temeljnih programskih zadaća ove manifestacije informiranje, buđenje svijesti i ohrabrivanje građana koji su pod dugotrajnim teretom krize pali u stanje beznađa i besperspektivnosti.

Kroz edukativne tribine i okrugle stolove građanima se pružaju potrebne informacije kako bi se naučili koristiti instrumentima demokracije za ostvarivanje svojih prava i što uspješnije nošenje s različitim izazovima koji nam slijede nakon ulaska u Europsku uniju. Raznolikim sadržajem koji uključuje tribine, okrugle stolove, filmove, javne i humanitarne akcije, festival promovira umjetnički, ekološki i pro-life aktivizam, društveno poduzetništvo, ekonomiju solidarnosti te se zalaže za konstruktivni aktivizam i kulturu dijaloga.

Smatram kako VIDIK fest i slične manifestacije mogu ukazati na društvene probleme i ponuditi rješenja te potaknuti političku vlast da barem na lokalnoj razini pokrene neke stvari na bolje. Ova manifestacija daje priliku ljudima suprotstavljenih mišljenja da ista iznesu javno kako bi se u vezi nekog problema dobilo što bolje rješenje. Upravo je na građanima da kroz društveni aktivizam i metode djelovanja koje isti podrazumijeva pokušaju određene stvari mijenjati na bolje. Nitko nema pravo biti pasivan pogotovo kad je oko nas ovoliko problema i devijacija u društvu.

Nedjelja, 14. veljače 2016.

Prva je korizmena nedjelja. Između ostaloga jutro sam proveo na piću s prijateljem u kafiću na splitskoj plaži Žnjan. Svaki put kada dođem u jedan od navodnih elitnih dijelova grada Splita zapitam se je li moguće da Grad Split ne zna upravljati s bogatstvom kao što je žnjanska plaža, a upravo je čitavi žnjanski plato zapušten i neuređen te nikako nije na ponos Splita. Godinama se gomilaju infrastrukturni problemi u tom dijelu grada te nijedna gradska vlast nije smogla hrabrosti i nije našla rješenje kako urediti taj dio grada te ga učinit što ljepšim svojim građanima, ali i svim turistima koji tijekom ljeta budu na toj plaži koja je najveća u gradu. Nakon toga je uslijedio obiteljski ručak, a poslijepodne sam proveo uz razgovor u društvu najdražih. Večer sam proveo pripremajući se za sutrašnji sastanak Upravnog vijeća Hrvatske udruge Benedikt.

Ponedjeljak, 15. veljače 2016.

Danas imam slobodan dan i iskoristit ću ga kako bih obavio određene osobne obveze. Između ostaloga susreo sam se ravnateljem svoje srednje škole, Nadbiskupijske klasične gimnazije „don Frane Bulić“ u Splitu, te smo razgovarali i o tome kako u toj, ali i drugim srednjim školama privuči što više punoljetnih učenika da se odvaže darovati krv za sve one kojima ona jako puno znači i o kojoj im ovisi život. Naime Crveni križ grada Splita u posljednje vrijeme ulaže određeni napor kako bi među srednjoškolcima ukazao na značaj darivateljstva krvi.

Navečer sam imao druženje članova Hrvatske udruge Benedikt, a potom i sjednicu Upravnog vijeća. Dogovorili smo se kako ćemo obljetnicu rođenja poznatog hrvatskog misionara iz Metkovića o. Ante Gabrića obilježiti 29. veljače svetom misom i prikazivanjem dokumentarnog filma o njegovu životu. Dogovarali smo i teme te događanja u sklopu ovogodišnjeg VIDIK festa, a neki od gostiju koji bi trebali izlagati u sklopu VIDIK festa su prof. dr. sc. Zlatko Miliša, demograf dr. sc. Stjepan Šterc i poznati eko aktivist Josip Katalinić. Isto tako smo dogovorili kako će se sjednica Skupštine udruge, povodom 5. obljetnice osnutka i djelovanje udruge, održati 14. ožujka, a u toj prigodi ćemo predstaviti knjigu koja daje pregled kroz cjelokupan rad i aktivnosti udruge.

Utorak, 16. veljače 2016.

Većinu dana provodim na poslu, u stalnom kontaktu s bolesnicima, bilo onima koji su hospitalizirani, bilo onima koji dolaze izvana na polikliničke preglede. Za svakog bolesnika treba naći vremena, saslušati ga i imati razumijevanja za ono što on govori, pogotovo kada se radi o bolesnicima koji imaju ozbiljne i teške dijagnoze te mnogo pate zbog svoje bolesti. Mislim kako medicinsko osoblje mora svojim ponašanjem pokušati vratiti nadu u život i bolje danas i sutra upravo tim teškim i potrebitim bolesnicima jer bez toga nikakva terapija neće imati učinka.

Ako se kod takvih bolesnika javi beznađe i stanje bezizlaznosti praćeno depresivnim raspoloženjem to je znak predaje i upravo je na članovima obitelji i medicinskom osoblju da svojim ponašanjem poprave raspoloženje teškim bolesnicima i koliko je moguće učine im ljepše možda i posljednje dana ili mjesece života. Osobno se radujem susretu sa svakim čovjekom i svakog dobronamjernog čovjeka doživljavam kao obogaćivanje u smislu međuljudskih odnosa.

Stigao sam tijekom dana zapaziti na jednom našem portalu kako se prividno pokušava stvoriti hajku na ministra znanosti, obrazovanja i športa dr. sc. Predraga Šustara jer je on u jednom svom znanstvenom članku iz 2012. godine zaključio kako je Bog dizajner svijeta i kako je pitanje evolucije i dalje otvoreno. Pitam se je li mi živimo u državi u kojoj je preko 90% vjernika, koji po definiciji priznaju postojanje Boga, i kako je moguće da nam stalno manjina određuje norme ponašanja pritom vršeći neviđene medijske manipulacije i pritiske na pojedince koji iznose jasne stavove, koji su u suprotnosti sa stavovima manjine. Nadam se kako će doći vrijeme kada će se uvažavati svačije mišljenje, pogotovo ono koje ne isključuje drugog čovjeka, te kada ćemo ponovno moći slobodno iznositi stavove koji su bili i jesu temelj našeg društva i domovine. Svima onima kojima se to ne sviđa ne smije se dopustiti da iskrivljuju stvarne istine i manipuliraju svima nama jer posjeduju medije i preko njih imaju moć utjecanja na formiranje mišljenja ljudi.

Vide Popović

Čet, 17-10-2019, 06:17:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.