Analiza programa otkupa knjiga koji provodi Ministarstvo kulture RH

Sažetak

Ministarstvo kulture preko godišnjega Javnoga poziva za otkup knjiga za narodne knjižnice otkupljuje knjige domaćih izdavača na hrvatskom jeziku. Analizirali smo kako je funkcionirao taj sustav tijekom triju godina mandata ministrice Nine Obuljen Koržinek (2017. – 2019.). Proučavajući program otkupa, naišli smo na mnoge nepravilnosti, nelogičnosti i netransparentnost samoga postupka (nejasni kriteriji prijavljivanja, vrjednovanja i ocjenjivanja prijava, manjkavi i raštrkani podatci o rezultatima, nedostatak obrazloženja...), ali i uočili da postoji manji broj (komercijalnih) izdavača koji iz godine u godinu dobivaju iznimno velike naknade. Budući da je u ministričinu mandatu povećan proračun za taj program, otkupljuje se veći broj primjeraka knjiga, no otkupom je obuhvaćen manji broj nakladnika nego prijašnjih godina, a među njima postoje nakladnici koji su povlašteni i iz godine u godinu dobivaju nerazmjerno velike naknade u odnosu na ostale.

I. PROGRAM OTKUPA KNJIGA MINISTARSTVA KULTURE

Uvod

Prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 93/2016, 104/16, 116/18, 127/19), Ministarstvo kulture obavlja upravne i druge poslove na području kulture i kulturne baštine. U području kulture Ministarstvo, među ostalim, obavlja poslove koji se odnose na razvitak i unaprjeđenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti te osiguravanje financijskih, materijalnih i drugih uvjeta za obavljanje i razvitak djelatnosti kulture, a osobito muzejske, galerijske, knjižničarske, arhivske, kazališne, glazbene i glazbeno-scenske, nakladničke, likovne i filmske.

Misija Ministarstva kulture jest osiguranje normativnih, organizacijskih, financijskih, materijalnih i drugih uvjeta za razvitak kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sudjelovanje u kulturi, zaštitu i očuvanje kulturne baštine u RH te predstavljanje hrvatske kulture u Europi i svijetu i podupiranje svestrane međunarodne kulturne suradnje.

Prvi opći cilj jest razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i proizvodnje, a jedan od posebnih ciljeva jest razvoj književno-nakladničke i knjižnične djelatnosti. U Strateškom planu Ministarstva kulture 2017. – 2019. navodi se:

„Jezik i kultura s malim brojem korisnika moraju razviti učinkovit sustav zaštite vlastitoga književnog stvaralaštva i književnog izdavaštva na globalizirajućem medijskom tržištu.

Tržište knjige u Hrvatskoj kao i održanje njegovih sudionika danas uvelike ovisi o potporama javnim sredstvima. Osim slabljenja kupovne moći kao bitnog čimbenika, na loše stanje hrvatskog tržišta knjige bitno utječu i niske naklade (cca 300 primjeraka za poeziju i cca 500 do 1000 za prozu i publicistiku), što rezultira razmjerno visokom cijenom proizvodnje knjige i posljedično visokom maloprodajnom cijenom knjige. Status autora – pisaca i književnih prevoditelja, naročito onih koji djeluju kao samostalni umjetnici, često je vrlo nesiguran s obzirom na razmjerno niske autorske honorare koji se rijetko mogu dopuniti udjelom u zaradi od prodaje knjige na tržištu.

Kako bi se očuvala značajna književna i jezična dostignuća te održala i poboljšala postignuta razina kvalitete hrvatske knjige i kao umjetničkoga djela i kao proizvoda kulturne industrije, potrebno je ojačati sve segmente u knjižnom lancu – od autora i prevoditelja, preko izdavača i nakladnika, distribucijskog lanca, knjižara i knjižnica do čitatelja kao krajnjeg potrošača.

Cilj Ministarstva kulture je svojom potporom tržišno i kulturološki učinkovitom procesu proizvodnje i distribucije knjiga, časopisa i elektroničkih publikacija, povećanjem participacije knjige u kulturnom životu, jačanjem međunarodne i međusektorske suradnje te razvojem knjižnične djelatnosti osigurati uvjete za očuvanje domaćeg književnog stvaralaštva i izdavaštva, omogućiti neovisnije funkcioniranje tržišta knjige, ojačati kulturu čitanja i povećati prepoznatljivost hrvatskog književnog proizvoda u europskom i svjetskom kulturnom kontekstu.“

U skladu s navedenim Ministarstvo, među ostalim, objavljuje godišnji Javni poziv za otkup knjiga za narodne knjižnice preko kojega se otkupljuju knjige domaćih izdavača na hrvatskom jeziku.

Prijave za otkup knjiga

Pravo podnošenja ponuda na Javni poziv za otkup knjiga Ministarstva kulture imaju pravne i fizičke osobe koje su registrirane za obavljanje nakladničke djelatnosti u Republici Hrvatskoj i autori vlastitih izdanja koji su državljani Republike Hrvatske.

Otkupljuju se djela suvremene domaće književnosti, prijevodi djela suvremene svjetske književnosti, djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu i umjetnost te vrijedne knjige i slikovnice za djecu i mlade.

Uglavnom se otkupljuju knjige nastale krajem prethodne godine te godine u kojoj je objavljen Javni poziv. Kako objašnjavaju u propozicijama toga javnoga poziva, u otkup nisu uključeni udžbenici, priručnici, ponovljena i komercijalna izdanja, izdanja koja svojom kvalitetom i tehničkom izvedbom ne zadovoljavaju profesionalne nakladničke standarde te izdanja koja nisu prikladna za korištenje u narodnim knjižnicama.

Ponude za otkup podnose se tijekom cijele godine, uglavnom do početka studenoga. Elektronički popunjenoj prijavnici prilažu se podatci o knjizi, autorima, prevoditeljima te priređivaču i/ili uredniku, zatim potvrda Nacionalne i sveučilišne knjižnice o dostavljenim obveznim primjercima te tiskani primjerak objavljene knjige. Sve se šalje Službi za knjigu i nakladništvo pri Ministarstvu kulture. Na čelu te službe nalazi se dr. sc. Mihaela Majcen Marinić.
Glavninu programa vrjednuje Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost. U aktualnom mandatu članovi su mu prof. dr. sc. Iva Grgić Maroević, prof. dr. sc. Lahorka Plejić Poje (predsjednica), Katica Matković Mikulčić, dr. sc. Ivica Matičević i prof. dr. sc. Nikola Petković.

Dječje knjige i slikovnice vrjednuje Stručno povjerenstvo za dječju knjigu. U aktualnom mandatu članovi su mu Marijana Hameršak, Ranka Javor i Dubravka Zima.

Zanimljivo bodovanje

Prijavljene knjige vrjednuju se, navodno, prema sljedećoj bodovnoj ljestvici: estetska i/ili stručna vrijednost teksta (do 35 bodova), kvaliteta tehničke izvedbe i primjerenost cijene knjige (do 25 bodova), ispunjavanje prioriteta javnog poziva (kulturno-umjetnička, znanstveno-obrazovna ili općedruštvena vrijednost djela; do 25 bodova), primjerenost za knjižnice/potrebe knjižnica (do 15 bodova). Ukupno je moguće ostvariti 100 bodova, a otkupljuju se naslovi koji su ocijenjeni sa 75 bodova ili više. Nakon provedenoga vrjednovanja, ministrici se dostavlja prijedlog s popisom naslova za otkup, jediničnim cijenama, brojem primjeraka i ukupnim iznosom predložene financijske potpore, a ministrica donosi odluku o otkupu.

Rezultati bez obrazloženja

Rezultati Javnog poziva za otkup knjiga objavljuju se nekoliko puta godišnje na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Riječ je zapravo o popisu odobrenih i odbijenih programa. U popisu odobrenih programa naznačena su imena izdavača, popis njihovih autora i naslova koji se otkupljuju, broj primjeraka koji se otkupljuju, jedinične cijene pojedine knjige te ukupno odobrena novčana sredstva za svakoga izdavača.

Zašto je koje djelo otkupljeno, a drugo nije, kako je koje djelo bodovano, jesu li uopće čitane cjelovite knjige ili samo prilozi koji su poslani na adresu Službe za knjigu i nakladništvo (Kako bi uopće peteročlano povjerenstvo moglo godišnje pročitati oko dvije tisuće knjiga koje budu prijavljene za otkup? To bi značilo da svaki član godišnje mora pročitati oko 400 knjiga, tj. više od jedne knjige dnevno!), tko je (imenom i prezimenom) odlučivao o pojedinom naslovu – sve to ostaje posve nepoznato jer nema nikakva pisanoga obrazloženja. To potvrđuju i dvije rečenice u „Uputi za prijavitelje“: „Popis prijavitelja kojima je odobren otkup knjiga objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva. Ministarstvo kulture može prijaviteljima kojima su knjige otkupljene uputiti obavijest elektroničkim putem.“ I to je sve.

U mandatu ministrice Obuljen Koržinek otkupljuje se veći broj primjeraka knjiga, ali je otkupom obuhvaćeno manje nakladnika

I sami smo tijekom ovih godina pomagali u pripremi natječajne dokumentacije za članove Hrvatskoga kulturnog vijeća koji su objavili knjige u vlastitom izdanju ili su im knjige objavljene kod manjih izdavača, no sve su prijave bile odbijene – bez ikakva objašnjenja.

Mnogi izdavači izražavaju svoje nezadovoljstvo tim posve netransparentnim načinom otkupa. Najviše su pak ogorčeni mali izdavači i autori koji knjige izdaju u vlastitoj nakladi jer smatraju da u mandatu aktualne ministrice kulture imaju puno manje šanse dobiti potporu. Naime, izdavači se žale da se tijekom mandata ministrice Nine Obuljen Koržinek povećao broj primjeraka koji se otkupljuju po pojedinom naslovu, ali je otkupom obuhvaćeno sve manje nakladnika, tj. prednost imaju veliki izdavači, a mali uglavnom budu odbijeni ili im bude otkupljen najmanji mogući broj primjeraka po knjizi za koju su tražili otkup. Tako je, smatraju, otkup knjiga preko Ministarstva kulture kao jedna od mjera ublažavanja dugogodišnje krize u izdavaštvu u mandatu Obuljen Koržinek potpuno izgubila smisao. Umjesto da se pomogne što većem broju izdavača, kao što je bila praksa većine bivših ministara, u ovom je sazivu stvoren 'klub odabranih' čiji pripadnici redovito dobivaju najveći dio ukupne godišnje potpore (v. Ministarstvo kulture postalo 'bankomatom pojedinih nakladnika i lobija'; Domovinski rat i vjerski sadržaji nemaju prođu, Direktno.hr).

Trenutačno se (2020.) vrijedna monografska izdanja otkupljuju u 80 primjeraka i 131 primjerku. Najvrjednija nebeletristička izdanja (znanstvene knjige iz društveno-humanističkog područja, knjige domaće i prijevodne publicistike te esejistička djela i knjige kritike) otkupljuju se u 98 primjeraka i 174 primjerka. Beletristička izdanja otkupljuju se u 148 i 260 primjeraka.

Potrebe narodnih knjižnica

Vrijedi napomenuti da u „Uputi za prijavitelje“ piše kako je broj otkupljenih naslova određen prema iskazanim potrebama narodnih knjižnica, tj. da otkup ovisi i o potrebama knjižnica za pojedinim naslovima. Zanimljivo bi bilo znati kako to funkcionira. Ne znamo znači li to da dvjestotinjak narodnih knjižnica dostavlja Ministarstvu popis djela koja treba/želi ili ne treba/ne želi ili pak da Ministarstvo dostavlja knjižnicama popis djela koja su prijavljena za otkup i pita knjižnice što im je od toga potrebno. Knjižnice mogu odlučivati o tome koji (poznati) autor zaslužuje biti uključen u otkup jer imaju uvid u čitanost prethodnih djela toga autora, pa su u tom smislu sigurno informiranije i kvalificiranije od povjerenstva Ministarstva kulture; mogu na temelju čitanosti odlučivati i o vrsti djela koja im je potrebna; eventualno o temi; mogu odlučivati i o pojedinim djelima koja su već predstavljena u javnosti, iza kojih stoji dobar marketing i koja su već ostvarila dobru prodaju. No kako – bez uvida u konkretno djelo – knjižnice mogu odlučivati o knjigama manje poznatih autora i/ili o izdanjima koja nisu komercijalno isplativa i marketinški razvikana, ali imaju veliku kulturnu vrijednost; tj. kako knjižnice mogu odlučivati o nečemu što im je nepoznato i iskazivati svoje potrebe za tim? To je pitanje bez odgovora koje samo ilustrira niz problema s nejasnim i rastezljivim kriterijima pri otkupu knjiga.

II. ANALIZA PROGRAMA OTKUPA KNJIGA 2017. – 2019.

Kamo/komu odlaze milijuni?

U manjku konkretnih parametara i načina ocjenjivanja, nedostatku potpunih izvještaja o otkupu knjiga i obrazloženja ili analize samoga Ministarstva o rezultatima njihova otkupa, sami smo se morali pomučiti kako bismo analizirali dostupne podatke. Konkretno, proučavali smo odobrene programe u 2017., 2018. i 2019. godini (mandat ministrice Obuljen Koržinek) pokušavajući pronaći kriterije i logiku u programima otkupa knjiga koji su se provodili tijekom njezina mandata. Evo što smo doznali nakon pretraživanja i razvrstavanja podataka.

2017. godina

Na stranicama Ministarstva kulture navode da je u 2017. godini za otkup knjiga odobreno 54,17 % više sredstava u odnosu na 2016. godinu (u 2016. godini otkupljeno je 797 naslova u 63.095 primjeraka od 193 nakladnika u ukupnom iznosu od 8.939.927,00 kn) te da se tom mjerom nastojalo pridonijeti oporavku cijele branše jer su prepoznati ključni problemi u književno-nakladničkom sektoru. Za otkup su bila prijavljena 2434 naslova 359 nakladnika, a otkupljena su 504 naslova 134 nakladnika u ukupno 123.105 primjeraka i u iznosu od 16.502.236,60 kn. Također navode da je odbijeno 1800 naslova 332 nakladnika.

Budući da je proračun za otkup knjiga u 2017. godini povećan, logično je da se povećao ukupan broj otkupljenih primjeraka, no nije logično to što je otkupljeno manje naslova nego u 2016. godini, a još manje je logično to što je otkupom obuhvaćeno manje nakladnika nego u 2016. godini, posebice ako se povećanje proračuna opravdava kao mjera kojom se nastoji pridonijeti oporavku cijele branše.

Pomalo zbunjuju i navedene brojke za 2017. godinu jer kad zbrojimo otkupljene i odbijene naslove, sami ne dolazimo do broja ukupno prijavljenih naslova, a isti je slučaj i s izdavačima. Pretpostavljamo da je taj nerazmjer nastao stoga što su rezultati otkupa objavljivani u tri navrata tijekom godine, a izdavači kojima djela nisu bila otkupljena u prvom ili drugom krugu mogli su uputiti zamolbe za ponovno razmatranje otkupa.

U samim pregledima odobrenih programa navedeno je da je u lipnju otkupljeno 207 naslova u ukupnom iznosu od 7.368.105,00 kn, u rujnu 102 naslova u iznosu od 3.064.779,00 kn te u studenom 194 naslova u ukupnom iznosu od 6.012.767,60 kn. Zbrojimo li to, dolazimo do podatka da su ukupno otkupljena 503 naslova u iznosu od 16.445.651,60 kn. Također, iz uvida u preglede odobrenih programa proizlazi da su odobreni naslovi 133 izdavača, a ne 134.

Vrijedna monografska izdanja otkupljivala su se u 135 primjeraka, najvrjednija nebeletristička izdanja u 165 primjeraka, a beletristička izdanja u 310 primjeraka.

Prijavljene programe vrjednovalo je Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost u tadašnjem sastavu: Lahorka Plejić Poje (predsjednica), Ivica Matičević, Katica Matković Mikulčić, Krešimir Nemec i Kristian Novak, a programe namijenjene djeci i mladima Stručno povjerenstvo za dječju knjigu: Dubravka Zima (predsjednica), Marijana Hameršak i Ranka Javor.

Nije objavljen cjelovit završni pregled odobrenih programa iz kojega bi bilo jasno vidljivo koji su to nakladnici dobili najveće novčane iznose za otkup u 2017. godini, nego su objavljena tri odvojena pregleda koja je trebalo pojedinačno analizirati. Možda i s razlogom, jer evo kako to izgleda kad se sve zbroji.

Pregled odobrenih programa otkupa knjiga u 2017.

Nismo se htjeli baviti naslovima koji su otkupljeni (iako bi se i o tom moglo raspravljati), nego samo vidjeti koje iznose dobivaju pojedini izdavači, a iz ovog proizlazi da je prvi nakladnik dobio gotovo šesnaestinu ukupnoga iznosa za otkup knjiga u 2017. godini, a zbroj iznosa koje je dobilo prvih 15 nakladnika predstavlja pola ukupnog iznosa za otkup knjiga u 2017. godini. Podsjetimo ponovno da se na program otkupa knjiga u 2017. godini prijavilo 359 nakladnika, a otkupljeni su naslovi 134 (133) nakladnika u ukupnom iznosu od 16.502.236,60 kn (16.445.651,60 kn). 

Grafički prikaz udjela 15 izdavača koji su primili najveće naknade za otkup knjiga u 2017. godini

2018. godina

U 2018. godini, kako navode na stranicama Ministarstva kulture, na Javni poziv za otkup knjiga prijavilo se 310 nakladnika s 2024 naslova. Knjige su otkupljivane u tri navrata – u travnju, lipnju i studenom. Otkupljeno je 713 naslova od 159 nakladnika u ukupnom iznosu od 13.837.049,38 kn.

U samim pregledima odobrenih programa navedeno je da je u travnju otkupljen 221 naslov u ukupnom iznosu od 4.432.660,10 kn, u lipnju 152 naslova u iznosu od 2.767.725,00 kn te u studenom 335 naslova u ukupnom iznosu od 6.623.938,28 kn. Zbrojimo li to, dolazimo do podatka da je ukupno otkupljeno 708 naslova u iznosu od 13.824.323,38 kn. Također, iz uvida u preglede odobrenih programa proizlazi da su odobreni naslovi 155 izdavača, a ne 159.

Prijavljene naslove vrjednovalo je Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost: Lahorka Plejić Poje (predsjednica), Katica Mikulčić Matković, Iva Grgić Maroević, Ivica Matičević i Nikola Petković. Programe koji su namijenjeni djeci i mladima vrjednovalo je Stručno povjerenstvo za dječju knjigu: Dubravka Zima (predsjednica), Ranka Javor i Marijana Hameršak. Svoje su prijedloge uputili ministrici kulture, a ona je donijela odluke o otkupu.

Za 2018. godinu također nije objavljen cjelovit završni pregled odobrenih programa iz kojega bi bilo jasno vidljivo koji su to nakladnici dobili najveće novčane iznose za otkup, nego ponovno tri zasebna pregleda. Evo kako to izgleda kad se sve zbroji.

Pregled odobrenih programa otkupa knjiga u 2018.

Grafički prikaz udjela 15 izdavača koji su primili najveće naknade za otkup knjiga u 2018. godini

2019. godina

U 2019. godini knjige su otkupljivane u čak četiri navrata – travanj, lipanj-srpanj, listopad i studeni, što još više otežava uvid u godišnje naknade koje su ostvarili pojedini izdavači. Kao i prethodnih godina, nema cjelovitoga pregleda odobrenih i odbijenih programa, nego su objavljena četiri zasebna pregleda za odbijene programe i četiri za odobrene. Osim toga, pregledi za listopad i studeni još su manje 'pregledni' nego prethodni pa doista postoji sumnja da netko pokušava sve dodatno zakomplicirati i učiniti manje pristupačnim. Također, za 2019. godinu još nije objavljeno (ili ga mi nismo uspjeli pronaći) ni kratko izvješće u kojem je prethodnih godina barem bilo zbirno navedeno koliko je odobrenih i odbijenih programa, koliko je otkupljenih naslova i u kojem iznosu.

Vrijedna monografska izdanja otkupljivala su se u 83 primjerka i 131 primjerku. Najvrjednija nebeletristička izdanja (znanstvene knjige iz društveno-humanističkog područja, knjige domaće i prijevodne publicistike te esejistička djela i knjige kritike) otkupljivala su se u 100 i 166 primjeraka Beletristička izdanja otkupljivala su se u 151 i 261 primjerku.

Programe su vrjednovali članovi Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost: Lahorka Plejić Poje (predsjednica), Katica Mikulčić Matković, Iva Grgić Maroević, Ivica Matičević i Nikola Petković. Programe koji su namijenjeni djeci i mladima vrjednovalo je Stručno povjerenstvo za dječju knjigu: Dubravka Zima (predsjednica), Ranka Javor i Marijana Hameršak. Svoje su prijedloge uputili ministrici kulture, a ona je donijela odluke o otkupu.

Iz uvida u preglede odobrenih programa došli smo do ovih podataka: u travnju je za otkup odobreno 4.061.126,80 kn, u lipnju-srpnju 3.464.549,70 kn, u listopadu 3.078.966,00 kn i u studenom 4.288.764,30 kn, dakle ukupno 14.893.406,80 kn. Otkupljeno je 768 naslova 150 izdavača. U nastavku je cjelovit pregled odobrenih programa.

Pregled odobrenih programa otkupa knjiga u 2019.

Grafički prikaz udjela 15 izdavača koji su primili najveće naknade za otkup knjiga u 2019. godini

Ne otkupljuju se komercijalna izdanja?

Kad smo već objavili preglede odobrenih programa otkupa knjiga 2017. – 2019., tj. kad imamo uvid u popis izdavača koji primaju naknade iz programa otkupa knjiga, zanimljivo je podsjetiti da je u Javnom pozivu za otkup knjiga navedeno i to da Ministarstvo kulture ne će otkupljivati „ponovljena i komercijalna izdanja“. To je doista neobično, posebice ako znamo da su knjige koje za otkup prijavljuju najveći, komercijalni izdavači upravo to – komercijalna izdanja. Te se knjige prodaju u njihovim knjižarama, istaknute su na njihovim policama i u izlozima, reklamiraju se na njihovim mrežnim stranicama i u web-trgovinama, pa što su one onda nego komercijalna izdanja? Naveli smo da se nismo posebno osvrtali na naslove, ali ako neki nakladnik Ministarstvu kulture za otkup nudi prijevode knjiga nobelovaca, svjetske uspješnice ili knjige najčitanijih hrvatskih autora, onda nema sumnje da je riječ o komercijalnim izdanjima. Nitko, naravno, ne osporava to da Ministarstvo kulture treba otkupljivati takva djela, nego je problematično to što je u javnom pozivu navedeno da se ne će otkupljivati komercijalna izdanja, a takva se izdanja otkupljuju u najvećoj mjeri. Samo za ilustraciju, primjerice, Frakturina izdanja knjige Ive Goldsteina „Jasenovac“ (otkupljeno 100 primjeraka u iznosu od 29.900,00 kn) i Ivane Šojat „Ezan“ (otkupljena 262 primjerka u iznosu od 39.038,00 kn) reklamiraju se na njihovim mrežnim stranicama kao „hit“ izdanja.

Zaključak

Ministarstvo kulture preko godišnjega Javnoga poziva za otkup knjiga za narodne knjižnice otkupljuje knjige domaćih izdavača na hrvatskom jeziku. Otkupljuju se djela suvremene domaće književnosti, prijevodi djela suvremene svjetske književnosti, djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu i umjetnost te vrijedne knjige i slikovnice za djecu i mlade.

Uglavnom se otkupljuju knjige nastale krajem prethodne godine te godine u kojoj je objavljen Javni poziv. Kako objašnjavaju u propozicijama toga javnoga poziva, u otkup nisu uključeni udžbenici, priručnici, ponovljena i komercijalna izdanja, izdanja koja svojom kvalitetom i tehničkom izvedbom ne zadovoljavaju profesionalne nakladničke standarde te izdanja koja nisu prikladna za korištenje u narodnim knjižnicama.

Glavninu programa vrjednuje peteročlano Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost. Dječje knjige i slikovnice vrjednuje tročlano Stručno povjerenstvo za dječju knjigu. Popisi odbijenih i odobrenih programa objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.

Budući da nema nikakvih pisanih obrazloženja, ostaje nejasno zašto je koje djelo otkupljeno, a drugo nije, kako je koje djelo bodovano te jesu li čitane cjelovite knjige ili samo prilozi koji su poslani s prijavom. Zbog velikog broja naslova koji se prijavljuju, nije lako uspostaviti najbolji režim otkupa knjiga, no to sigurno nije ovaj u kojem se praktički sve skriva, od kriterija pa do rezultata, u kojem nema pisanih obrazloženja i u kojem se od peteročlanoga vijeća (uz tročlano povjerenstvo za dječju knjigu) traži da raspodijeli milijune kuna za otkup knjiga (16,5 milijuna kuna u 2017. godini) očito samo na temelju prijava jer se čini tehnički neizvedivim da bi mogli pročitati oko dvije tisuće knjiga koliko se godišnje prijavljuje na taj javni poziv. To bi, naime, značilo da svaki član vijeća godišnje treba pročitati oko 400 knjiga, što je više od jedne knjige dnevno.

Osvrnuli smo se na mandat ministrice Obuljen Koržinek kroz otkup knjiga 2017., 2018. i 2019. godine. Na stranicama Ministarstva kulture navode da je u 2017. godini za otkup knjiga odobreno 54,17 % više sredstava u odnosu na 2016. godinu te da se tom mjerom nastojalo pridonijeti oporavku cijele branše jer su prepoznati ključni problemi u književno-nakladničkom sektoru. Međutim, mali izdavači i izdavači vlastitih izdanja nisu nimalo zadovoljni jer smatraju da postoji skupina povlaštenih izdavača koja redovito dobiva velike potpore, a velika većina izdavača bude odbijena ili dobije tek minimalnu potporu. Budući da su povećana sredstva za otkup, otkupljuje se veći broj primjeraka knjiga nego dosadašnjih godina, ali je otkupom obuhvaćen manji broj izdavača (u 2016. godini otkupljeno je 797 naslova u 63.095 primjeraka od 193 nakladnika u ukupnom iznosu od 8.939.927,00 kn, a u 2017. godini 504 (503) naslova od 134 (133) nakladnika u ukupno 123.105 primjeraka i u iznosu od 16.502.236,60 kn (16.445.651,60 kn)).

Otkup knjiga 2016. – 2019.

Na temelju pregleda odobrenih programa otkupa knjiga za 2017., 2018. i 2019. godinu možemo samo potvrditi da je mjera kojom bi se pomoglo izdavačima zahvaćenim krizom doista shvaćena tako da se pomaže odabranima, u golemim iznosima (npr. Fraktura d.o.o. tijekom tri je godine dobila 2.791.334,00 kn, Hena com d.o.o 1.916.564,00 kn, Naklada Fibra d.o.o. 1.879.870,00 kn, V.B.Z. d.o.o. 1.674.475,50 kn, Matica hrvatska Zagreb 1.540.270,00 kn, Naklada Ljevak d.o.o. 1.490.517,00 kn, Školska knjiga d.d. 1.375.467,00 kn, Obrt za nakladništvo i posredništvo 'Sandorf' 1.344.085,00 kn, Mozaik knjiga d.o.o. 1.131.229,00 kn...).

Kao što možemo vidjeti, osim navedene Matice hrvatske, na samom se vrhu nalaze privatni, komercijalni izdavači. To su izdavači koji objektivno jesu među najvećima i kojima produkcija jest sigurno najveća, pa nije čudno što i oni dobivaju potpore, no sve je pitanje mjere. Ministarstvo kulture ne bi trebalo toliko obilato sponzorirati njihov rad jer oni ne žive, odnosno ne bi smjeli živjeti samo od tih potpora. Pa ipak, pojedini veliki komercijalni izdavači sa svojom privatnom vlasničkom strukturom daleko su najveći korisnici naknada preko tog otkupa knjiga Ministarstva kulture, a raspodjeljuje se novac poreznih obveznika.

Kako jasno proizlazi iz podataka koje smo obradili, većina izdavača koji pristupaju pozivu Ministarstva nema gotovo nikakve šanse na tom „tržištu“ (osim ako se kao ozbiljna potpora u krizi ne računa 10, 20 ili 30 tisuća kuna koliko uglavnom godišnje dobiju 'sretnici' koji su išta dobili). Prevelike sreće od ministričine mjere pomoći nemaju ni katolički izdavači. Jasno se može vidjeti koliko su za svoja izdanja dobili nakladnici poput Glasa Koncila, Verbuma, Kršćanske sadašnjosti, Salesiane i dr. Nemaju šanse ni autori vlastitih izdanja (koliko je uopće autora vlastitih izdanja dobilo naknadu za otkup knjiga tijekom razdoblja 2017. – 2019. godine?), premda su prigodno apostrofirani u javnim pozivima.

Iz svega proizlazi da Ministarstvo kulture svojom politikom otkupa knjiga ponajprije pogoduje biznisu i privatnim vlasnicima, a ne kulturi, njezinu razvoju i širini, koja se ogleda i u mnoštvu različitih izdavača i različitih izdanja. Manji izdavači obično su posvećeni manjem broju specifičnih izdanja koja ne moraju nužno imati komercijalnu vrijednost, ali zbog svojih posebnosti imaju kulturnu vrijednost pa im je u tom smislu naknada za otkup potrebnija nego onima koji svoje knjige ionako prodaju preko sustava knjižara na slobodnom tržištu u velikom broju primjeraka. Taj sustav knjižara, kao što je poznato, također ima svoja pravila koja ne idu na ruku malim nezavisnim izdavačima, počevši od mjesta na kojem će se knjige naći u izlogu ili na polici.

Na koncu, uz sva otvorena pitanja i nelogičnosti, što uopće znači to da Ministarstvo kulture ne će otkupljivati „ponovljena i komercijalna izdanja“ (navedeno u Javnom pozivu za otkup knjiga), kad upravo to čini u najvećoj mjeri – otkupljuje komercijalna izdanja komercijalnih izdavača!

(hkv)

Izvori

Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 93/16, 104/16, 116/18, 127/19) 
Strateški plan Ministarstva kulture 2017. – 2019.
Javni poziv za otkup knjiga za narodne knjižnice u 2017. godini
Upute za prijavitelje 2017.
Javni poziv za otkup knjiga za narodne knjižnice u 2018. godini
Javni poziv za otkup knjiga za narodne knjižnice u 2019. godini
Upute za prijavitelje 2019.
Javni poziv za otkup knjiga za narodne knjižnice u 2020. godini
Upute za prijavitelje 2020.
Otkup knjiga (pregled sa stanjem u 2017.)
Otkup knjiga (pregled sa stanjem 12.6.2017.)
Otkup knjiga (pregled sa stanjem 11.10.2017.)
Otkup knjiga (pregled sa stanjem 7.12.2017.)
Otkup knjiga (pregled sa stanjem u 2018.)
Otkup knjiga - odobreni programi (pregled sa stanjem u travnju 2018.) 
Otkup knjiga - odobreni programi (pregled sa stanjem u lipnju 2018.)
Otkup knjiga - odobreni programi (pregled sa stanjem u studenom 2018.)
Otkup knjiga - odobreni programi (pregled sa stanjem u travnju 2019.) 
Otkup knjiga - odobreni programi (pregled sa stanjem lipanj - srpanj 2019.)
Otkup knjiga - odobreni programi (pregled sa stanjem u listopadu 2019.) 
Otkup knjiga - odobreni programi (pregled sa stanjem u studenom 2019.)