Mrkšić Radić ŠljivančaninU današnjem, četvrtom dijelu serijala o Haaškim presudama «vukovarskoj trojci» za zločine počinjene na Ovčari, govorimo o presudi Sudskog vijeća i njezinom obrazloženju. Optužnica je, kao što smo već naveli u trećem nastavku, teretila optužene za zločine opisane u članku 3. i članku 5. Statuta Haaškog suda. Odnos ubijenih civila naspram vojnika na Ovčari bio je približno 1:4. Usprkos ovom omjeru, Međunarodni sud je «činjenično utvrdio» kako su gotovo svi bili pripadnici vojnih snaga ("at least the vast majority of them, if not all") - pa je zato odbacilo optužbe po članku 5. koji se odnosi na zločine protiv civila. Po našim saznanjima, u svakoj se civiliziranoj državi za ubojstvo služi značajna kazna zatvora. No, po haaškoj sudskoj presudi brojka od barem 30-40 ubijenih civila nije vrijedna pažnje, odnosno nije dovoljna da se ne odbaci dio optužnice koji proizlazi iz članka 5. Statuta Haaškog suda. Tako dolazimo do apsurda da haaško Tužiteljevo sve ubijene na Ovčari vodi kao civile, a sudsko vijeće sve ubijene vodi kao vojnike. Rezultat ove pravne farse je da su Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin osuđeni samo po članku 3. Statuta - čiji sadržaj izravno ničim ne pokriva ono što se zbivalo na Ovčari. Zato ne bi bilo iznenađenje da obrana ove dvojice u svojoj žalbi istakne ovu činjenicu, tražeći oslobađajuću presudu.(mmb)
Add a comment        
 

 
Carla del PonteDanas donosimo i treći od pet nastavaka malog serijala članaka, kojima nastojimo istražiti pravnu pozadinu i činjenično stanje Haaške presude «vukovarskoj trojci», za zločine na Ovčari. Nakon uvida u sam zakonski okvir – putem izlaganja članaka Statuta Međunarodnog suda koji smo donijeli u prvom dijelu, te najzanimljivijih i pravno najrelevantnijih dijelova optužnice koju je 1997. godine sastavila tadašnja glavna tužiteljica Louise Arbour, sada, u trećem dijelu to isto činimo i sa zadnjom optužnicom Carle del Ponte po kojoj je na kraju kazneni postupak protiv Mrkšića, Šljivančanina i Radića pokrenut i vođen. Kako smo već spominjali, del Pontina optužnica u mnogim dijelovima prepisana iz prvobitne verzije tog spisa iz 1997. godine, ali je isto tako u ključnim dijelovima promijenjena. Ti ključni momenti, koje donosimo u nastavku teksta, zapravo objašnjavaju zašto su tijekom samog suđenja mnoge stvari otišle u krivom smjeru i dovele do donošenja katastrofalne i sramotne presude, o kojoj ćemo govoriti u sljedećem, četvrtom nastavku ovog serijala. Bolju optužnicu od one koju je napisalo tužiteljstvo pod vodstvom Carle del Ponte obrane optuženih, kao i službeni Beograd, vjerojatno nisu mogli zamisliti.(mmb)
Add a comment        
 

 
ArbourDanas donosimo drugi od pet nastavaka serijala članaka, kroz koji - kako smo već jučer najavili - nastojimo istražiti pravne aspekte nedavne presude Haaškog suda "vukovarskoj trojci" za zločine na Ovčari. Naša raščlamba pokazat će jasno i na kome sve leži odgovornost za presudu koja je šokirala čak i onaj dio hrvatske javnosti koji od Haaga zbog niza drugih slučajeva nije puno očekivao. U prvom nastavku, razmatrajući odredbe Statuta Haaškog suda, utvrdili smo kako su one pružale sasvim dovoljan pravni temelj za progon svih odgovornih za ratne zločine u Vukovaru, uključujući i zapovjedni vrh JNA. U ovom nastavku donosimo najvažnije i najzanimljivije dijelove optužnice koju je 12. prosinca 1997. podnijela tadašnja glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Louise Arbour za predmet Mrkšić-Šljivančanin-Radić-Dokmanović. Naime, optužnica iz 1997. u mnogim dijelovima prepisana je u optužnici po kojoj je započelo suđenje 11. studenoga 2005. Mrkšiću, Šljivančaninu, i Radiću - ali je istovremeno i u ključnim dijelovima izmijenjena. To optužnicu iz 1997. čini posebno važnom za razumijevanje uloge koju je odigrao Ured tužiteljstva pod vodstvom Carle del Ponte, o čemu će biti više riječi u trećem nastavku ovog našeg serijala.(mmb)
Add a comment        
 

 
Vukovar - 18. 11. 2007.Budući da ni jedan medij, koliko je nama poznato, nije pokazao veće zanimanje za razloge zbog kojih je presuda "vukovarskoj trojci" Mrkšić-Šljivančanin-Radić ispala kako je ispala, odlučili smo se sami istražiti njezinu pravnu pozadinu. Kroz pet nastavaka na ovom portalu moći će se uz popratna objašnjenja pročitati: 1) najvažnije pravne akte za suđenje, 2) ključne dijelove optužnice protiv Mrkšića, Šljivančanina, Radića i Dokmanovića, koju je 12. prosinca 1997. podnijela Louise Arbour, u tom trenutku glavna tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, 3) ključne dijelove zadnje inačice optužnice koju je potpisao David Tolbert, zamjenik današnje glavne tužiteljice Carle del Ponte, 4) dijelove obrazloženja presude Mrkšiću, Šljivančaninu i Radiću od 27. rujna 2007. godine koja je donesena pod presjedanjem sudca Kevina Parkera, 5) naše zaključne komentare. Kako dokumenti koji su relevantni za temu koju ovom prilikom obrađujemo sadrže više stotina stranica, može se dogoditi da nam je u našoj raščlambi ponešto nenamjerno promaklo. No, to teško može promijeniti glavni zaključak do kojeg smo došli - suđenje Mrkšiću, Šljivančaninu i Radiću je bilo namješteno s namjerom da ova trojica ne odgovaraju za najteže zločine za koje ih je 1997. godine teretila u svojoj optužnici glavna tužiteljica Louise Arbour.
Add a comment        
 

 
glasovanjeU posljednje vrijeme, kako se povećava intenzitet rasprava o izborima i svim drugim temama koji se uz njih vezane, od naših članova počele su pristizati informacije, čiji bi sadržaj - naravno ako utvrđen istinitim, morao ozbiljno uzbuniti javnost. Točnije, neki naši članovi su nam skrenuli pažnju na razne internetske stranice, uključujući i one koje vode eksponiranije osobe iz javnog života, na kojima se mogu pročitati tvrdnje o navodno pola milijuna nepostojećih birača na biračkim popisima u Republici Hrvatskoj. Ovo nam se činilo nemogućim, ali smo ipak tragom ovih tvrdnji odlučili pokrenuti malu istragu, očekujući da ćemo utvrditi da je sve u redu u desetak minuta - s dva telefonska poziva - Državnom zavodu za statistiku i Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske. Međutim, ispalo je da smo bili vrlo naivni.(mmb,mm)
Add a comment        
 

 
Vijeće sigurnosti UN-aStručna komisija UN-a osnovana temeljem 780. Rezolucije Vijeća sigurnosti radi istraživanja kršenja ratnoga prava na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Vijeću sigurnosti 24. svibnja 1994. podnosi iscrpno Izvješće o vojnim operacijama vođenim na područjima tih dviju zemalja. Završno izvješće, između ostalog, sadrži i aneks o Medačkoj istrazi, «Annex VII, Medak investigation» na 12 stranica. Istragu je predvodio Kanađanin William Fenrick, pravni stručnjak za vojna pitanja koji je od 1974. do 1994. radio za kanadsku vojsku, dok mu je prvi savjetnik bio bojnik J.C. Holland, također pripadnik kanadske vojske. Navedeni aneks VII ovdje prenosimo u cijelosti na engleskom jeziku, dok smo 4. i 5. dio Izvješća, koji donose analizu u zaključke, preveli i na hrvatski jezik. Izvještaj je prvenstveno stručnog karaktera, što i nije za čuditi budući da je namijenjeno Vijeću sigurnosti UN-a. Ono malo političkih procjena pokazuju kako njegovi pisci nisu ničim bili naklonjeni hrvatskoj strani. Primjerice, u uvodnom dijelu spominje se da nisu jasni motivi hrvatske strane za pokretanje akcije Medački džep. Da je ovo pitanje postavljeno bilo kojem stanovniku Gospića 1993. nema sumnje da bi se dobio vrlo jasan odgovor. U svakom slučaju, izvješće sadrži niz vrlo zanimljivih elemenata koji su hrvatskoj javnosti, uostalom kao i samo postojanje ovog teksta, gotovo nepoznati. Primjerice, ono ni jednom riječju ne spominje navodnu bitku kanadskog bataljuna UNPROFOR-a s hrvatskom vojskom, a što se tiče civilnih žrtava jasno zaključuje kako nema ikakvih dokaza o kršenju međunarodnog ratnog prava. (mm)
Add a comment        
 

 
Jadranka CigeljDonosimo razgovor s članom Hrvatskog kulturnog vijeća Jadrankom Cigelj. U njemu se gospođa Cigelj osvrnula na mnoge zanimljive pojedinosti iz svog života, otvoreno govoreći i o zbivanjima koje su pratila njezinu smjenu s mjesta predstojnice Vladinog ureda za udruge. U razgovoru smo se dotakli i današnjeg stanja u Hrvatskoj, koje na prvi pogled opterećuju mnogi politički problemi bez izgledne šanse za rješenjem. Po ovom pitanju Jadranka Cigelj nije izgubila vjeru: "Možemo li promijeniti našu stvarnost onako kako otvaramo prozor lijepom i sunčanom danu? Mislim da možemo. I stoga želim sudjelovati u ovakvim promjenama, a one mogu, naravno ne preko noći, nastupiti uz trud svih ljudi koji se nisu pojavljivala na naslovnicama, koji nisu obećavali nemoguće misleći isključivo na svoj probitak. Treba okupiti ljude koji imaju cilj, snagu i ljubav prema Domovini, odnosno ljude koji ne zaboravljaju niti jednog trenutka koliko je golema cijena plaćena za njezinu samostalnost.".
Add a comment        
Uto, 16-07-2019, 22:08:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.