akademik Josip PečarićPredsjednički kandidat prof. dr. sc. Miroslav Tuđman zatražio je od Vlade da raspiše referendum sa sljedećim pitanjem: "Jeste li za to da se pitanje granica sa Slovenijom (umjesto političkog odlučivanja arbitražom) rješava isključivo na Međunarodnom sudu pravde?". Hrvatski intelektualci svojim su se potpisima već pridružili inicijativi prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana, jedinog hrvatskog kandidata za Predsjednika Republike, koji zahtijeva obvezno raspisivanje referenduma o ovom prevažnom pitanju: teritorijalnom razgraničenju sa Slovenijom te zauzimanju državničkoga stava o pristranoj ulozi EU u ovome, pravno inače sasvim jasnome, sporu. Svi oni koji spomenutu peticiju (a čiji tekst donosimo u nastavku) žele podržati, neka pošalju svoje podatke - ime i prezime, zanimanje i eventualnu znanstvenu titulu na adresu organizatora peticije akademika Josipa Pečarića: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Add a comment        
 

 

BoričevacU redakciju Portala Hrvatskog kulturnog vijeća u ponedjeljak je pristiglo prosvjedno pismo upućeno Ministarstvu kulture RH, a koje potpisuje Udruga Ličana Župe Boričevac. Pismo predstavlja protest vezano uz javni natječaj za obnovu spomenika u Srbu, raspisan od strane spomenutog ministarstva na čelu s ministrom Božom Biškupićem. Mještani sela Boričevac, od kojih su mnogi još živući svjedoci događaja iz 1941. godine, konsternirani su činjenicom da je Vlada RH i još k tome ni manje ni više nego u trenutcima uvođenja recesijskih kriznih nameta i smanjenja plaća hrvatskih građana, spremna investirati stotine tisuća kuna u obnavljanje spomenika četnicima?!(mmb)

Add a comment        
 

 

Stjepan MesićTijekom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana branitelja održana je sveta misa u crkvi Svetog Ante u Kninu kojoj predsjednik Mesić nije htio nazočiti. U neku ruku, ova odluka je i za pozdraviti, budući da dosljedno slijedi politiku današnjeg predsjednika Republike Hrvatske, pa čemu biti dvoličan - ovako barem svi znamo na čemu smo. No, ipak, dosljednosti je nestalo u trenutku kada je trebalo i obrazložiti nedolazak na misu za Domovinu, pa je to objašnjeno činjenicom kako se "nitko iz Crkve nije ogradio od nedavnog uvodnog komentara Ivana Miklenića u Glasu Koncila u kojem se govori o 'veleizdajniku' s neizravnim aluzijama na Predsjednika Republike". Kao da je to prva misa s koje je današnji predsjednik Republike Hrvatske demonstrativno izostao. Ipak, pročitali smo pažljivo i neizravne aluzije u komentaru Ivana Miklenića od 21. lipnja, iz kojih nije baš bilo jasno kome se i zbog čega spočitava veleizdajstvo, zbog čega smo se onda još malo raspitali.(mm)

Add a comment        
 

 
Vodič za strane istraživačeU Hrvatskoj se često održavaju međunarodne suradnje, znanstveni skupovi, seminari i predavanja na kojima sudjeluju mnogi strani intelektualci, od kojih će dobar dio jednoga dana biti u prilici (ili to već je) participirati u vođenju zemalja iz kojih dolaze. U tim i takvim prigodama na takvim se događanjima, što je i logično, kada postoje dijele brošurice s osnovnim zemljopisno-povijesno-političkim podacima o Lijepoj Našoj. Konkretno, ovdje je riječ o Vodiču za strane istraživače kojeg je izdala Agencija za mobilnost i programe Europske unije, osnovana u listopadu 2007. stupanjem na snagu Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije. Brošura je vizualno i grafički vrlo ukusno složena, no pažnja čitatelja s lijepe forme vrlo brzo skreće na sadržaj koji bi se mogao okarakterizirati kao blago rečeno sramotan. To se prije svega odnosi na onaj dio u kojem se opisuju najznačajniji događaji iz hrvatske povijesti, posebice  novija hrvatska povijest i Domovinski rat. (mmb)
Add a comment        
 

 
RupelJoš u lipnju 2006. Dimitrij Rupel slovenskoj je javnosti predočio takozvanu «Bijelu knjigu». U toj knjizi bezobzirno se svojata hrvatski teritorij koji nikada nije bio slovenski, a posebice se tu misli na područje Savudrijske vale, odnosno Piranskog zaljeva. Po pitanju granice danas je slovenska politika toliko agresivna da je svojim «vetom» Hrvatskoj onemogućila nastavak pregovora za ulazak u EU zbog navodnog prejudiciranja granice u dokumentima što se tijekom pregovora moraju slati Europskoj uniji, pa ostaje vidjeti koliko će daleko hrvatska aktualna vlast ići u popuštanju. A, kada smo već kod prejudiciranja slovensko-hrvatske granice i teritorijalnih aspiracija, primili smo jedan zanimljivi službeni dokument Europske unije, uz koji su priloženi slovenski elaborat i zemljopisna karta.(mmb)
Add a comment        
 

 
Pero KovačevićPero Kovačević osoba je koju šira javnost prepoznaje po otvorenim i glasnim nastupima u zastupanju njezinih interesa, pa sigurno nije slučajno što je svojedobno proglašen i najaktivnijim saborskim zastupnikom petog saziva Hrvatskog sabora. Danas je nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, gdje je također pokrenuo niz važnih pitanja remeteći tako mir vladajućim i opozicijskim strukturama okupljenim oko velikih hrvatskih stranaka. Izravni povod za ovaj razgovor je prijedlog koji je Pero Kovačević prošli tjedan uputio Gradskoj skupštini po kojem bi se Zagrepčani na dan lokalnih izbora odlučili na referendumu za promjenu imena Trga maršala Tita. Prijedlog nije prošao po hitnoj proceduri, ali po redovnoj proceduri još jednom će se pred gradskim zastupnicima naći 31. ožujka. Osim o temama vezanim uz referendum, s Perom Kovačevićem razgovarali smo i o lokalnim izborima na kojima će nastupiti sa svojom nezavisnom listom. Kovačević je istaknuo važnost okupljanja i ne rasipanja glasova, a posebno se osvrnuo na medijsku blokadu kojoj su izložene sve nezavisne inicijative. Blokada je na njegovom primjeru toliko temeljita da je nedavno s naslovnice T-Portala maknut popularni blog koji je pisao skoro dvije godine. Slično, u aferi s javnim zahodima u Gradu Zagrebu po cijeni od 11.600 EUR/m2 o kojoj je prošli tjedan brujala cijela Hrvatska, mediji su "propustili" navesti kako je upravo Pero Kovačević potaknuo ovo pitanje.
Add a comment        
 

 
Javna ustanova Spomen-područje JasenovacPočetkom tjedna pristiglo nam je pismo ravnateljice Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac Nataše Jovičić s kojim smo izviješteni kako je na Internetu upravo objavljen popis jasenovačkih žrtava koji je načinila ustanova koju ona vodi. Podsjećamo, tijekom siječnja opširno smo se pozabavili temom popisa jasenovačkih žrtava potaknuti pismom mještana Siverića u kojem je ukazano na sramotne radnje Jasenovačkog istraživačkog instituta (Jasenovac research institute) sa sjedištem u New Yorku. Naime, taj američki institut na svojim internetskim stranicama http://www.jasenovac.org/ objavio je popis nastao na temelju popisa svih žrtava Drugoga svjetskog rata s područja bivše Jugoslavije Saveznog zavoda za statistiku FNRJ iz 1964. godine, pri čemu su neovisno o načinu pogibije žrtve prikazane kao osobe koje su ustaše ubile u Jasenovcu. I dok je ovako nastali popis s više od 600.000 imena bio objavljen na Internetu, popis Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac sa 72.193 osobe za koji su izdvojena sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske mogao se vidjeti samo ako se zainteresirana osoba uputi osobno u Jasenovac - što smo posebno kritizirali. Od sada to više nije slučaj, i popisu Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac može pristupiti svatko na adresi http://www.jusp-jasenovac.hr/. To uključuje naravno i stručnu javnost.(mm)
Add a comment        
 

 
JasenovacOdlučili smo se još jednom posvetiti temi popisa jasenovačkih žrtava zbog nekih novih saznanja koja smo prikupili tijekom posljednjih dana. Podsjećamo, nakon otvorenog pisma mještana Siverića Upravi Spomen parka Jasenovac povućene su internetske stranice američkog Jasenovačkog istraživačkog instituta (Jasenovac research institute) zajedno s listom navodnih jasenovačkih žrtava [Popis povučen, pitanja ostala]. Budući da po našim saznanjima nitko od odgovornih nije komentirao zadnje događaje, iako bi to trebala biti najnormalnija stvar, a mještani Siverića nisu dobili nikakav odgovor od Uprave Spomen-područja Jasenovac, ostalo je nejasno u kakvoj je vezi popis žrtava Jasenovačkog istraživačkog instituta i popis koji je krajem 2007. godine objavila Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac. Ono što prvo treba reći je kako se ipak radi o dva različita popisa. Onaj sada povućeni, američkog Jasenovačkog istraživačkog instituta, nastao je na temelju popisa svih žrtava Drugoga svjetskog rata s područja bivše Jugoslavije Saveznog zavoda za statistiku FNRJ iz 1964., odnosno upisivanjem osoba na listu jasenovačkih žrtava bez obzira na stvarno mjesto stradanja.(mm)
Add a comment        
 

 
JRI u memoriji GoogleaHrvatskim medijima trebala bi u normalnim okolnostima biti vrlo interesantna vijest o povlačenju internetskih stranica američkog Jasenovačkog istraživačkog instituta (Jasenovac research institute) na kojima je bila objavljena lista s imenima i prezimenima osoba navodno ubijenih do 1945. godine u logoru Jasenovac. Unese li se naime danas u internetski preglednik adresa www.jasenovac.org dobit će se poruka kako stranice koje su godinama postojale više nisu dostupne. Za pretpostaviti je da se ovo nestajanje popisa ubijenih u Jasenovcu s Interneta uzročno-posljedično vezano uz otvoreno pismo mještana Siverića, objavljeno i na ovom Portalu, a u kojem je ukazano na činjenicu da 42 osobe iz njihovog mjesta u Dalmaciji jednostavno nisu nastradale u Jasenovcu, iako se tako vode. O ovom otvorenom pismu visokotiražni hrvatski mediji nisu izvijestili, pa vjerojatno ne će ni o povlačenju s Interneta popisa Jasenovačkog istraživačkog instituta - valjda tema nije dovoljno medijski atraktivna. No mi ćemo ipak reći koju riječ više. Naime, prvo što upada u oči je kako je otvoreno pismo građana Siverića bilo upućeno Upravi Spomen područja Jasenovac, a ne američkom Jasenovačkom istraživačkom institutu, pa ova koincidencija između pisma upućenih jednima, a povlačenja internetskih stranica drugih teško objašnjiva, osim naravno ako dvije institucije nisu nekako povezane.(mm)
Add a comment        
Uto, 16-07-2019, 22:06:28

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.