Danas objavljeni članak Igora Drenjančevića skrenuo nam je pažnju na postojanje „otvorenog pisma Armanda Černjula hrvatskim intelektualcima i generalima". Ovo pismo, koje je objavio niz portala, razrađuje neobičnu konstrukciju po kojoj su potpisnici pisama protiv zabrane koncerata Marka Perkovića Thompsona fašisti koji podržavaju posjetu „jednog od najvećih neofašista u Italiji i Europi", Gianfranca Finija, Hrvatskoj. Pismo prenosimo u cijelosti, a ono sadrži i popis potpisnika pisama protiv zabrana Thompsonovih koncerata koji smo svojedobno mi objavili na našem portalu, među kojima su i mnogi ugledni članovi naše udruge.(mm)

Add a comment        
 

 

HRMDonosimo razgovor Mate Ćurića s Kontraadmiralom Antom Budimirom, koji je od 1991. do 1998. bio zapovjednikom Hrvatske ratne mornarice za sjeverni Jadran, te je umirovljeni inspektor HRM pri Glavnom stožeru OS RH. Razgovor je vođen u povodu 19. obljetnice osnutka HRM-a. Izdvajamo: "Dolaskom gospodina Stjepana Mesića na čelo države, počelo je provođenje politike detuđmanizacije, a to je značilo raspisivanje međunarodnog tendera kako bi se izabrao najbolji okupator za Republiku Hrvatsku, jer Hrvati ne smiju imati samostalnu i neovisnu državu. Znamo da su tisuću godina služili tuđinu i nisu imali mogućnosti da nauče kako treba biti svoj na svome i da sami upravljaju svojim prostorima i resursima. Okupator to može u ime njih bolje, a Hrvati trebaju biti „šćavi" na prostoru koji se zove Hrvatska. Istog dana HTV je u udarnom terminu dnevnika kriminalizirao sve hrvatske generale koji su bili pravi vojnici i koji su zapovijedali postrojbama, a te su se postrojbe uspješno suprotstavile armiji kojom je zapovijedao gospodin Mesić 1991. I kojiu je plaćao gospodin Ante Marković. Planer njenih djelovanja bio je gospodin Kadijević, a četničke formacije vodio je „vojvoda bez brade". Sva četvorica „Hrvata" su osporavala osamostaljenje i stvaranje države Hrvatske, ali su voljeli i ljubili hrvatsku imovinu."

Add a comment        
 

 

Hrvatski fokusMarijan Majstorović je punih pet godina bio glavni urednik tjednika Fokus, čiji je zadnji broj tiskan sredinom travnja prošle godine. U međuvremenu njegovom zaslugom pokrenut je portal www.hrvatski-fokus.hr, koji, kako se na prvi pogled čini, uglavnom nastavlja tamo gdje je prošli Fokus stao. O daljnjim planovima glede ovoga projekta postavili smo nekoliko pitanja Marijanu Majstoroviću, glavnom uredniku ovoga portala. Izdvajamo: "Kako mu i ime glasi, radi se o nastavku tjednika Fokus, koji je, nakon deset godina, naprasno nestao s hrvatske medijske scene u travnju 2009. godine. No, nije portal Hrvatski Fokus samo to. Imamo u cilju, koliko god je moguće, popuniti ispražnjenu središnju i desnu hrvatsku medijsku crtu, budući je hrvatski medijski prostor otišao u krajnje lijeve protuhrvatske vode. Za sada putem portala, a uskoro, nadam se, i u drugim oblicima."(hkv)

Add a comment        
 

 

Damir BorovčakDamir Borovčak rođen je 1949.g., odrastao u središtu Zagreba. Po zanimanju je diplomirani inženjer strojarstva. U veljači 1991. prekinuo je život u Torontu i vratio se u domovinu, u obranu hrvatske države. Od 1991. do 1993. politički i društveno je djelatan. U ratnom razdoblju 1991. i 1992., u informacijskoj blokadi tijekom agresije na Vukovar i Dubrovnik, uz poslove u državnoj službi, izvješćuje iz Zagreba o događajima u Hrvatskoj za hrvatske radijske emisije u Torontu. Godine 1993. i 1994. radi volonterski na poslovima humanitarne skrbi za hrvatske ratne stradalnike. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je s tri državna odličja. Za svoj rad dobio je mnoge zahvalnice i priznanja. Bavi se publicistikom od 1998.g.  Izdvajamo: "Što sam više putovao Hrvatskom i bilježio, sve sam više shvaćao tragediju hrvatskih prešućenih stradanja. Poglavito iz najnovije komunističke prošlosti. Naravno, sve su te istine u hrvatskim medijima prešućene ili samo marginalno objavljivane. Veliki je broj mjesta koje sam opisao u knjizi «Voliš li Hrvatsku», koji su u stvari simboli hrvatske patnje i stradanja u bližoj i daljnjoj povijesti. No, ne smatram da je knjiga tragična, već samo poticajna na upoznavanje hrvatske istine iz prošlosti."(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

PolitikenVodeći danski liberalni dnevnik "Politiken" od 3. srpnja ove godine donosi kritički komentar svog glavnog urednika u svezi zahtjeva Europske komisije za ljudska prava o tome, da se zabrani isticanje križa u talijanskim školama. Glavni urednik Thoger Seidenfaden naglašava da križ simbolizira kršćansku i kulturnu tradiciju u Italiji i Europi, a koji nema političko značenje.Križ, kao simbol kršćanstva ne može se uspoređivati sa nacističkim kukastim križem, političkim simbolom mržnje i smrti XX. stoljeća. On smatra sa je Komisija prekoračila svoje ovlasti uplićući se u zakone zemlje u kojoj je religija odvojena od države. Zaključno, polazište Europske komisije ne bi trebalo biti zalaganje za zabranjivanje ljudskih prava, već za njihovu slobodu, naglašava glavni urednik "Politikena", Thoger Seidenfaden.(hkv)

Add a comment        
 

 

Nino RaspudićU izbornoj godini koja prethodi ustavnim promjenama suočeni smo s izglednom mogućnošću da hrvatskog člana Predsjedništva BiH, temeljem postojećeg izbornog zakona, opet izaberu drugi. U ovom prijelomnom trenutku za budućnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Bosne i Hercegovine u cjelini, kao ljudi kojima je na srcu dobrobit Hrvata u BiH i skladan odnos svih naroda, bez političke prisile, nametanja nelegitimnih predstavnika i drugih oblika podčinjavanja pozivamo vas da smognete dovoljno političke mudrosti i građanske odgovornosti, pregovaračkog strpljenja i pomirljivosti te učinite sve kako bi postigli suglasje oko jednog, zajedničkog kandidata svih hrvatskih političkih stranaka u BiH. Tim privremenim odustajanjem od pluralizma smanjili bi ili gotovo otklonili mogućnost da hrvatski član Predsjedništva BiH, koji će imati važnu političku ulogu u donošenju ustavnih promjena, ponovno bude izabran protivno volji većine Hrvata u BiH.(ISTINA, N.Raspudić)

Add a comment        
 

 

studentiKaže se kako na mladima svijet ostaje i to je neosporna činjenica. Međutim, kada pogledamo koliko mladi ljudi imaju prilike sudjelovati u javnom životu u Hrvatskoj mogli bismo pomisliti kako od Hrvatske danas sutra više ne će biti ništa. Mladi su zgurani na medijske margine, zajedno s ostalim slojevima građanstva vitalnima za budućnost Lijepe Naše. Javni život i politiku u pravilu vode istrošeni i nesposobni ljudi bez ikakve vizije, a kanaliziranje i zatupljivanje hrvatske mladosti koja je po prirodi stvari buntovna i željna promjena dio je sustava. Zbog toga ćemo pokušati otvoriti stranice Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća i mladima, jer među njima ima puno onih što imaju što reći i koji su svojim primjerom već pokazali da bi Hrvatska mogla biti drugačija. Ovom prilikom posebno nam je drago ugostiti Antoniju Petričević, čije smo osobite, lirske kolumne, iako se piše o teškim temama, već davno zapazili na braniteljskom portalu Dragovoljaca Domovinskog rata 1991.

Add a comment        
 

 

Branko LukšićDonosimo razgovor s istaknutim članom Hrvatskoga kulturnog vijeća iz Splita, prof. Branimirom Lukšićem, koji je usprkos svojim brojnim obvezama našao vremena opširno odgovoriti na naša pitanja. S prof. Lukšićem razgovarali smo između ostaloga o vremenu prvoga hrvatskog predsjednika kada je i sam izravno sudjelovao u obnašanju vlasti, o njegovim današnjim aktivnostima, djelovanju Hrvatskoga kulturnog vijeća...  Na pitanje o našem boljem organiziranju u Splitu prof. Lukšić nam je rekao: "Prema informacijama koje dobivam, portal se Hrvatskoga kulturnog vijeća čita sve više i izvan Hrvatske kao izvor onih vijesti, koje dirigirani mediji u Hrvatskoj prešućuju. Stoga je potrebno, da se podružnice HKV-a organiziraju ne samo u Splitu, nego i u drugim mjestima po Hrvatskoj. Mislim da u Splitu postoje mogućnosti i za redovitu tribinu HKV-a, na kojoj bi se prikazivale knjige i održavala predavanja o aktualnim temama. Takvu tribinu ima npr. Makarska i ona tamo vrlo uspješno djeluje. U Splitu je tim više potrebna organizirana podružnica HKV-a, jer lokalni dnevni list „Slobodna Dalmacija" selektivno objavljuje vijesti, dijeleći ih na događaje i nedogađaje. Nedogađaje, naravno, ne objavljuje."

Add a comment        
 

 

Milovan ŠiblDonosimo intervju s predsjednikom stranke «Jedino Hrvatska» gosp. Milovanom Šiblom. Dotaknuli smo se mnogih tema, od stanja u HDZ-u, preko pitanja povezanih s ulaskom u EU, Zapadnim Balkanom, do položaja Hrvata u BiH. Izdvajamo razmišljanja gosp. Šibla o Zapadnom Balkanu: «To je područje neprekidnih nacionalnih sukoba, vječno promjenljivih granica, područje krajnjeg siromaštva, neiskorjenjive korupcije i pod stalnim međunarodnim starateljstvom. Stoga je povezivanje s tim područjem, što se danomice odvija s ciljem da se uspostavi nova državnopravna tvorevina pod imenom Zapadni Balkan, pogubno za Hrvatsku. Vlasti u Hrvatskoj već sada su, brojnim ugovorima u svim područjima života, protuustavno povezale Hrvatsku sa Srbijom i drugim bivšim jugorepublikama jače nego što su međusobno povezane članice Europske unije. Po nalogu NATO-a upravo se odvija i vojno povezivanje sa Srbijom.» (djl)

Add a comment        
Čet, 18-07-2019, 06:18:00

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.