PolitikenVodeći danski liberalni dnevnik "Politiken" od 3. srpnja ove godine donosi kritički komentar svog glavnog urednika u svezi zahtjeva Europske komisije za ljudska prava o tome, da se zabrani isticanje križa u talijanskim školama. Glavni urednik Thoger Seidenfaden naglašava da križ simbolizira kršćansku i kulturnu tradiciju u Italiji i Europi, a koji nema političko značenje.Križ, kao simbol kršćanstva ne može se uspoređivati sa nacističkim kukastim križem, političkim simbolom mržnje i smrti XX. stoljeća. On smatra sa je Komisija prekoračila svoje ovlasti uplićući se u zakone zemlje u kojoj je religija odvojena od države. Zaključno, polazište Europske komisije ne bi trebalo biti zalaganje za zabranjivanje ljudskih prava, već za njihovu slobodu, naglašava glavni urednik "Politikena", Thoger Seidenfaden.(hkv)

Add a comment        
 

 

Nino RaspudićU izbornoj godini koja prethodi ustavnim promjenama suočeni smo s izglednom mogućnošću da hrvatskog člana Predsjedništva BiH, temeljem postojećeg izbornog zakona, opet izaberu drugi. U ovom prijelomnom trenutku za budućnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Bosne i Hercegovine u cjelini, kao ljudi kojima je na srcu dobrobit Hrvata u BiH i skladan odnos svih naroda, bez političke prisile, nametanja nelegitimnih predstavnika i drugih oblika podčinjavanja pozivamo vas da smognete dovoljno političke mudrosti i građanske odgovornosti, pregovaračkog strpljenja i pomirljivosti te učinite sve kako bi postigli suglasje oko jednog, zajedničkog kandidata svih hrvatskih političkih stranaka u BiH. Tim privremenim odustajanjem od pluralizma smanjili bi ili gotovo otklonili mogućnost da hrvatski član Predsjedništva BiH, koji će imati važnu političku ulogu u donošenju ustavnih promjena, ponovno bude izabran protivno volji većine Hrvata u BiH.(ISTINA, N.Raspudić)

Add a comment        
 

 

studentiKaže se kako na mladima svijet ostaje i to je neosporna činjenica. Međutim, kada pogledamo koliko mladi ljudi imaju prilike sudjelovati u javnom životu u Hrvatskoj mogli bismo pomisliti kako od Hrvatske danas sutra više ne će biti ništa. Mladi su zgurani na medijske margine, zajedno s ostalim slojevima građanstva vitalnima za budućnost Lijepe Naše. Javni život i politiku u pravilu vode istrošeni i nesposobni ljudi bez ikakve vizije, a kanaliziranje i zatupljivanje hrvatske mladosti koja je po prirodi stvari buntovna i željna promjena dio je sustava. Zbog toga ćemo pokušati otvoriti stranice Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća i mladima, jer među njima ima puno onih što imaju što reći i koji su svojim primjerom već pokazali da bi Hrvatska mogla biti drugačija. Ovom prilikom posebno nam je drago ugostiti Antoniju Petričević, čije smo osobite, lirske kolumne, iako se piše o teškim temama, već davno zapazili na braniteljskom portalu Dragovoljaca Domovinskog rata 1991.

Add a comment        
 

 

Branko LukšićDonosimo razgovor s istaknutim članom Hrvatskoga kulturnog vijeća iz Splita, prof. Branimirom Lukšićem, koji je usprkos svojim brojnim obvezama našao vremena opširno odgovoriti na naša pitanja. S prof. Lukšićem razgovarali smo između ostaloga o vremenu prvoga hrvatskog predsjednika kada je i sam izravno sudjelovao u obnašanju vlasti, o njegovim današnjim aktivnostima, djelovanju Hrvatskoga kulturnog vijeća...  Na pitanje o našem boljem organiziranju u Splitu prof. Lukšić nam je rekao: "Prema informacijama koje dobivam, portal se Hrvatskoga kulturnog vijeća čita sve više i izvan Hrvatske kao izvor onih vijesti, koje dirigirani mediji u Hrvatskoj prešućuju. Stoga je potrebno, da se podružnice HKV-a organiziraju ne samo u Splitu, nego i u drugim mjestima po Hrvatskoj. Mislim da u Splitu postoje mogućnosti i za redovitu tribinu HKV-a, na kojoj bi se prikazivale knjige i održavala predavanja o aktualnim temama. Takvu tribinu ima npr. Makarska i ona tamo vrlo uspješno djeluje. U Splitu je tim više potrebna organizirana podružnica HKV-a, jer lokalni dnevni list „Slobodna Dalmacija" selektivno objavljuje vijesti, dijeleći ih na događaje i nedogađaje. Nedogađaje, naravno, ne objavljuje."

Add a comment        
 

 

Milovan ŠiblDonosimo intervju s predsjednikom stranke «Jedino Hrvatska» gosp. Milovanom Šiblom. Dotaknuli smo se mnogih tema, od stanja u HDZ-u, preko pitanja povezanih s ulaskom u EU, Zapadnim Balkanom, do položaja Hrvata u BiH. Izdvajamo razmišljanja gosp. Šibla o Zapadnom Balkanu: «To je područje neprekidnih nacionalnih sukoba, vječno promjenljivih granica, područje krajnjeg siromaštva, neiskorjenjive korupcije i pod stalnim međunarodnim starateljstvom. Stoga je povezivanje s tim područjem, što se danomice odvija s ciljem da se uspostavi nova državnopravna tvorevina pod imenom Zapadni Balkan, pogubno za Hrvatsku. Vlasti u Hrvatskoj već sada su, brojnim ugovorima u svim područjima života, protuustavno povezale Hrvatsku sa Srbijom i drugim bivšim jugorepublikama jače nego što su međusobno povezane članice Europske unije. Po nalogu NATO-a upravo se odvija i vojno povezivanje sa Srbijom.» (djl)

Add a comment        
 

 

Don Anđelko KaćunkoU prepunoj dvorani doma Zvonimir u Solinu prije desetak dana predstavljena je knjiga „Moji topnički dnevnici" autora don Anđelka Kaćunka, župnog vikara gospićke katedrale. Knjiga je izbor iz don Anđelkovih kolumni i propovijedi iz vremena dok je radio kao kancelar Vojnog ordinarijata te imao status djelatne vojne osobe u činu pukovnika. Iskoristili smo priliku i autoru knjige s provokativnim naslovom „Moji topnički dnevnici" postaviti nekoliko intrigantnih pitanja na koje smo očekivano dobili vrlo izravne odgovore. Tako, primjerice, na pitanje kako danas gleda na oblik Hrvatske vojske nakon preustroja, bivši kancelar Vojnog ordinarijata jasno odgovara: "Gledam s tugom kao na HPV - ali to nije tzv. humani papiloma virus, nego nešto što više ne postoji. U toj kratici P može imati više značenja izvedenih iz imenice - pokoj."(B.Bralić)

Add a comment        
 

 

Vlado VladićDr. Vladi Vladiću - priznatom i poznatom pjesniku, filozofu i prevoditelju prije mjesec dana ravnatelj Obrtničke škole za osobne usluge u Zagrebu uručio je otkaz na mjesto vjeroučitelja u toj školi zbog neispunjavanja e-matice. S obzirom da je riječ o očitoj nepravdi, te da je dr. Vladić uzdržavatelj svoje peteročlane obitelji čija je egzistencija sada ugrožena, on već deseti dan štrajka glađu u nadi da će reagirati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. No oni i dalje šute. Iako je zbog svih nabrojenih okolnosti znatno oslabljen, dr. Vladić uspio je za Portal HKV-a odgovoriti na nekoliko pitanja kako bi čitatelji dobili bolji uvid u to što se zapravo u njegovom slučaju točno dogodilo. Izdvajamo:  "Otkaz smo dobili kolega Domagoj Orlić (profesor engleskoga) i ja (profesor etike i vjeronauka). Razlog otkaza je u velikom nerazmjeru s posljedicama. Kolega Orlić je podstanar, a o meni ovisi život peteročlane obitelji. A razlog za otkaz je to što nismo izvršili nalog poslodavca, ravnatelja Obrtničke škole za osobne usluge, Stanka Berečkoga. A kakav je to nalog, to se pitanje preskače. To je nalog koji je u školu došao bez ikakvoga pozitivnoga propisa, bez ikakvoga kolegijalnoga dogovora i bez ikakve izobrazbe. Problem je u tome što se nastavnički poziv sve više pretvara u administrativni posao. Administrativne obveze narastaju poput kakve nemani i sve više gutaju izvorni smisao nastavničkoga poziva, a to su: odgoj i obrazovanje. Naše Ministarstvo, kao mjeru štednje, i dalje nastoji smanjivati broj nenastavnoga osoblja po školama, a istodobno se obim nenastavnoga posla povećava. Poruka je jasna. Prostora za odgoj i obrazovanje, za stručno usavršavanje, sve je manje. Time cijeli sustav obrazovanja dovodi sam sebe u pitanje. Zašto uopće postoji?!"

Add a comment        
 

 

Josip JurčevićDonosimo razgovor s dr. Josipom Jurčevićem, sveučilišnim profesorom povijesti, autorom brojnih knjiga, sudionikom Hrvatskog proljeća, dragovoljcem Domovinskog rata i neovisnim kandidatom na posljednjim predsjedničkim izborima. U razgovoru koji je za Portal HKV-a vodio Davor Dijanović dr. Jurčević između ostaloga govori o prvim potezima predsjednika Ive Josipovića, gospodarskoj situaciji u RH, europskim integracijama, tužbi za genocid protiv Srbije… Izdvajamo dio koji se odnosi na njegove političke planove za budućnost i mogućnost političke suradnje s prof. dr. Miroslavom Tuđmanom. "U društvenom djelovanju dosljedno zastupam slobodarska načela i socijalnu solidarnost te upravljački model pluralne demokracije. Ponosim se svojom socijalnom i nacionalnom sviješću, što me prošle godine prvi put u životu i dovelo do izravnog uključivanja u politički život. Čak i na predsjedničkim izborima, koji su načelno personalizirani, na prvo mjesto sam stavio zajedništvo politički bliskih kandidata radi ostvarivanja pobjede zajedničkog nacionalnog kandidata, što bi potaklo pozitivne procese u Hrvatskoj. Sadašnja situacija u Hrvatskoj je još dramatičnija, te je bilo kakav uspjeh ili političku promjenu nemoguće ostvariti bez političke suradnje koja ima zajedničke osnovne ciljeve. Uz to, parlamentarni izbori su načelno zajednički projekt, te sam uvjeren da će sve odgovorne osobe iskrene nacionalne orijentacije veoma lako pronaći objektivni modus uspješne suradnje. U tom smislu već je postignuta načelna suglasnost ne samo između prof. Tuđmana i mene nego i između brojnih drugih osoba koje žele dobro Hrvatskoj."

Add a comment        
 

 

Tomislav Jonjić

Tomislav Jonjić glavni je urednik «Političkog zatvorenika», mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, član-radnik Matice hrvatske, član Hrvatske odvjetničke komore i Udruženja odvjetnika ovlaštenih na zastupanje pred MKSJ (Association of Defence Counsel Appearing Before the ICTY) u Den Haagu te član Hrvatskoga kulturnog vijeća. Uz dr. Zvonimira Šeparovića izlagao je na nedavno održanoj tribini HKV-a pod nazivom "Tužba protiv Srbije ne smije se povući". Tom prigodom za Portal HKV-a odgovorio je na nekoliko pitanja o trenutnoj perspektivi same tužbe, o pritiscima koji s Pantovčaka stižu vezano uz mogućnost njenog povlačenja,  razlici  u radu i nadležnosti između Međunarodnog suda pravde i MKSJ-a te o posjetu predsjednika Josipovića Ahmićima i njegovu izlaganju u parlamentu BiH. Ovdje izdvajamo dio koji se odnosi na rad Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju: "Tužiteljstvu MKSJ-a nitko razuman ne će pripisati apolitičnost, a još manje će mu se spočitnuti bilo kakve simpatije prema Hrvatima, no dio naše javnosti nikad se ne će potruditi i na Internetu pročitati, recimo, paragrafe 6.-9. optužnice protiv Šešelja. U njima se jasno govori o udruženome zločinačkom pothvatu u kojem su pored Šešelja sudjelovali i Milošević, Kadijević, Adžić, Mladić, Martić, Hadžić, Karadžić, Krajišnik, B. Plavšić, Ražnjatović-Arkan i drugi, s ciljem stvaranja Velike Srbije do granice Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, u kojemu bi se provedbom etničkog čišćenja osigurala srpska dominacija."(mmb)

Add a comment        
Pon, 18-11-2019, 00:22:07

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
2
4
6
8
11
12
13
15
16
18
19
20
22
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.