U petak, 10. lipnja, održan je u prisustvu medija okrugli stol u organizaciji HAZU i Hrvatskog pedagoško-književnog zbora pod naslovom "Razvoj hrvatskog školstva u kontekstu EU". Spomenute rasprave nastavak su prijepora o sadržaju promjena potrebnih hrvatskom osnovnom i srednjem školstvu koji kontinuirano traju još od vremena poznate Šuvarove reforme. Sada se te rasprave usredotočuju na Nacionalni obrazovni kurikul (NOK), koji predlaže Ministarsvo obrazovanja, znanosti i sporta. U tom je sklopu akademik Slaven Barišić govorio o temi "Razvoj hrvatskog školstva u svjetskom kontekstu", te njegov prilog iznosimo čitateljima Portala Hrvatskog kulturnog vijeća, jer se radi o temi širokog interesa, koja može značajno utjecati na budućnost naših novih naraštaja.(hkv)

Razvoj hrvatskog školstva u svjetskom kontekstu

Kada govorimo o novom programiranju i cjelokupnom postavljanju osnovnog i srednjeg obrazovanja trebamo biti vrlo svjesni da taj zahvat podrazumijeva projekciju stanja svijeta za deset do petnaest godina. Jednostavno, dječica koja će se sljedeće godine upisati u škole tada će se pojaviti kao zreli sudionici društvenog života, dobar dio njih nakon završenog visokoškolskog obrazovanja. To onda zahtjeva cjeloviti, vrlo široki pristup problemu obrazovanja, te izraženi osjećaj društvene odgovornosti svih onih koji su se prihvatili posla da se nađu ispravna rješenja. Naime, o ispravnosti tih rješenja ne ovise samo pojedinačne sudbine nego i neposredna budućnost cijele Hrvatske.

U želji dakle da se anticipira svjetski razvoj prije svega je potrebno shvatiti da svijet upravo zalazi u razdoblje velikih promjena. Monopolarni svijet, rođen padom Berlinskog zida, pretvara se u multipolarnu, a ne, kako se očekivalo, u globaliziranu svjetsku strukturu. U novoj strukturi vodeću ulogu, uz SAD i Europu, počinju igrati velike zemlje poput Kine, Indije, Japana i Brazila. Iako je poznati francuski politolog Raymond Aron prorekao takav razvoj događaja 1962 g., još pred samo dvadesetak godina su ga naslućivali samo dalekovidni pojedinci. Danas je to prisutna realnost s kojom se svi svakodnevno susrećemo, makar je mnogi još uvijek ne primjećuju. Ipak, to je svijet u koji će naša djeca ući i u kojem će morati opstati.

Prošlo je, dakle, vrijeme kada je Zapad gradio svoju vodeću poziciju na dominaciji nad tokovima znanja, novca, hrane i energije. Prolazi vrijeme kada su "delokalizacijom" zapadne proizvodnje u zemlje jeftine radne snage ostvarene velike zarade, ali ujedno stvorena i nezaposlenost vlastitih srednjih klasa. Tako nastali višak slobodnog vremena popunjavao se hedonizacijom širokih društvenih slojeva, sve u potrazi za nutarnjom političkom stabilnosti zapadnih zemalja. Monopolarni gospodarski model svijeta je neko vrijeme funkcionirao obzirom na visoke profite koje je polučivao. U tom je sklopu stvarano zapadno društvo u kojem svatko optimizira svoje zadovoljstvo i napose u kojem se svatko obrazuje po vlastitom ukusu, no sada se taj model napušta kao neodrživ. Zaista, Zapad se našao usred velike financijske krize koja je nastala zbog duboke neravnoteže između financijsko-trgovačkog i stvaralačko-proizvodnog sektora, odnosno, još dublje, zbog poremećenog sustava vrijednosti.

Spomenuti krizni procesi odvijaju se neočekivano brzo. Razlog tome je da su zemlje Istoka, koje su preuzele proizvodnju, ne samo prihvatile i preuzele potrebna proizvodna znanja, nego su ih odmah, neopterećene navedenim društvenim problemima, i same počele dalje razvijati. U temeljima proizvodnih znanja nalaze se, kao što znamo, spoznaje prirodnih znanosti - fizike, kemije i biologije uz ovladavanje matematičkim aparatom. Iz tih su spoznaja izvedene visoko-tehnološke primjene, od kojih je širokoj javnosti najvidljivija mikroelektronika, koja je dovela do informatičke preobrazbe svijeta. Tako brzi znanstveno-tehnološki napredak zemalja Istoka rezultat je znatnog utjecaja što ga tamošnji znanstveni krugovi imaju na donosioce političkih odluka. U tom je smislu Kina ekstremni primjer jer već tridesetak godina njenim najužim političkim vrhom dominiraju inženjeri. Rezultirajuća politička volja implementirana je u tamošnja društva u prvom redu kroz sustave školskog i visokoškolskog obrazovanja, koji tamo doživljavaju, zajedno sa znanošću, uzlete bez presedana.

Suočen s takvim razvojem događaja Zapad se u posljednje vrijeme pokušava vratiti svojim izvornim vrijednostima. Marljivi rad, stvaralaštvo i znanje dobivaju na cijeni nasuprot snalaženja kroz markentišku proizvodnju umjetnih potreba. Na Zapadu raste opća politička svijest da je opstanak zapadnih zemalja ugrožen društvenim modelom koji je doveo do krize i traže se nova rješenja. Industrijska proizvodnja se "relokalizira" u zemlje iz kojih je izašla, te se povećavaju izdvajanja za lokalne investicije, razvoj i istraživanja. Otvaraju se pitanja nacionalnog i kulturnog identiteta te civilizacijske integracije pridošle radne snage. Preispituju se školski sustavi kao nosioci zajedničkog fundusa znanja i promotori komunikacije zasnovane na zajednički usvojenom rječniku. Ukratko, nestaje prekomjerno individualizirano obrazovanje. Općoj prirodoslovnoj pismenosti vraća se važno mjesto koje je u posljednja dva, tri stoljeća imala kao temelj civilizacijskog uzleta Zapada i koje ima kao jedan od ključnih generatora njegovog izlaska iz tekuće krize, odnosno uspješnog ulaska u budućnost. Postaje na primjer jasno da se cijeloživotno obrazovanje pojedinaca može graditi, ne na floskulama, nego samo na čvrstim temeljnim znanjima koji uključuju poznavanje osnovnih prirodnih koncepata i zakona. I konačno, postaje sve jasnije da donosioci velikih političkih odluka mogu uspijevati samo ako su sposobni razumjeti svjetska razvojna kretanja utemeljena na prirodnim znanostima.

U tom smislu Nacionalni obrazovni kurikul (NOK) predstavlja krupan promašaj jer se u njegovoj ideološkoj potki krije napuštanje realnih mjerila pred proizvoljnim individualnim prohtjevima, na kojima se, kao što smo gore kratko naznačili, ne može graditi životno sposobno društvo. Takvo usmjerenje NOK-a dobro ilustrira širenje prostora za obrazovanje à la carte ili za light-obrazovanje, a na račun sužavanja obrazovnog prostora za temeljna znanja. Istina je da se uporište za takve obrazovne opcije može naći u nekim sada već zastarjelim dokumentima Europske unije koje, kao i NOK, odlikuje izrazito birokratizirani "drveni" jezik. No, dok je birokracija nužno zlo velikih asocijacija, mala bi Hrvatska jako pogriješila da pođe putem koji čak i te asocijacije napuštaju. Prilika je da se priđe reformi našeg obrazovnog sustava poravnato s najnaprednijim zapadnim zemljama, među kojima su i neke velike i male članice EU. To već duže vrijeme zastupa HAZU u svojim javnim stavovima, izjavama i obraćanjima hrvatskim vlastima. Iz takvog temeljnog opredjeljenja prirodno će izrasti i novi nastavni programi obrazovanja mladih, kao i modeli obrazovanja nastavnika i učitelja koji će rješavati eklatantnu obrazovnu krizu.

Prije takve u suštini političke odluke teško je reći nešto novog o problemima obrazovanja. Za sada se možemo svesti na ponavljanje godinama govorenog i na čitanje sve brojnijih novinskih izvješća o opadanju svih vrsta srednjoškolskih znanja, kao rezultata obrazovnih politika s kojima se NOK nalazi u izravnom kontinuitetu.

akademik Slaven Barišić

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Znanje ili položaj? — Cetina 2011-06-19 19:24

Hrvatska je država od samoga početka krenula krivim putom – uporno se forsira trgovina i to ona utemeljena na uvozu i švercu.

Uvozna se roba ne kontrolira, što je uništilo domaću proizvodnju.

Onoga trenutka kada je školstvo prepušteno divljem tržištu bilo je osuđeno na propast.
Upravljački kadar ne samo da nema osjećaja odgovornosti prema hrvatskom narodu, on ga mrzi i prezire.
Osobni su interesi podignuti na najvišu moguću razinu, a otvoreni rad protiv Hrvatske postao je stvar prestiža.

Onaj tko je samo jedan dan pratio zasjedanja Sabora lako se mogao uvjeriti da hrvatsku državu vode nesposobni i neodgovorni.

Koliko je već bilo afera s diplomama?
Tko je odgovarao?
Tko još od takvih može očekivati da će voditi računa o dugoročnim interesima hrvatske države?

I kad bi htjeli, oni za takvo što nisu sposobni.

Kad se obrazovne institucije u praksi pretvore u trgovačka društva, uzaludno je očekivati primat znanja.

Uzme li se u obzir da našim društvom, posve neopravdano, dominiraju pravnici, ono što se događa ni malo ne iznenađuje.
Prave će se posljedice tek vidjeti jer se sustavno uništavaju temelji društva.

Prijavi Administratoru

#2 Budimo svoji — Željanaa 2011-06-19 21:00

U hrvatskom školstvu se nastavlja s eksperimentiran jima.Puno se mijenjalo,da bi se u suštini malo promijenilo.

Mijenjanje ministara i pokoje ministrice, kao na traci. Nadobudnog prof. dr. sc. Dragana Primorca zamjenio je evo¸dr.sc Radovan Fuchs, a HNOS - CURICULUM - ušminkana izmjena HNOS - a,
ambiciozni projekt koji se, naravno, pokazao tek još jedan u nizu eksperimenata.
Stalnim promjenama želi se napraviti izbezumljena grupa državnih službenika, a svaki novi ministar se dokazuje i ima neke svoje "genijalne" zamisli.

Nažalost, djeca sve manje znaju (najbitnije je da je prosjek 5,0 ) i nije ih ni za što briga, jer im je sve dozvoljeno.
A, trebali bismo imati na umu da je obrazovanje osnova svega i ako ne stvorimo društvo znanja neće biti ni napretka, jer kvalitetno obrazovanje
je jedan od prioriteta svake države koja drži do sebe i želi naprijed.

P.S.

Bio on Nacionalni okvirni kurikulum (NOK ) ili Hrvatski nacionalni kurikulum ili sam naziv kurikulum slažem se da je potpuni promašaj u hrvatskom školstvu.

Ne kopirajmo, nego budimo svoji!

Prijavi Administratoru

#3 HEROJI ! ZABORAVLJENI ! — fran106 2011-06-19 21:11

u hrvatskoj je kultura nestala onoga trenutka kad su hrvati zaboravili svoje VITEZOVE. a zaboravila ih je država i hrvatski narod. pa ću ih ja sad spomenuti. to su junaci i vitezovi; TIGROVI; ROBERT MOČILjANIN i MARJAN KORNET neka im je laka hrvatska gruda. poginuli su kod ILAČE(slavonija )zaustavivši četničku kolonu koja je išla prema VUKOVARU. borili su se dok su imali metaka i nisu napustili svoj položaj.
BIJELI KRIŽ OPOMENU ŠALJE
PUTNIČE STANI NI KORAKA DALJE
OVDJE JE PALO GOLUBOVA JATO
A BILI SU ZA DOM,BILI SAMO ZATO.
POMOLI SE...ONDA DALJE KRENI
NA OVOM SU MJESTU PALI
GOLUBOVI BIJELI
bog i hrvati.

Prijavi Administratoru

#4 Ma... — MIJO F 2011-06-19 22:59

Citat Željanaa:

U hrvatskom školstvu se nastavlja s eksperimentiranjima.Puno se mijenjalo,da bi se u suštini malo promijenilo.

Mijenjanje ministara i pokoje ministrice, kao na traci. Nadobudnog prof. dr. sc. Dragana Primorca zamjenio je evo¸dr.sc Radovan Fuchs, a HNOS - CURICULUM - ušminkana izmjena HNOS - a,
ambiciozni projekt koji se, naravno, pokazao tek još jedan u nizu eksperimenata.
Stalnim promjenama želi se napraviti izbezumljena grupa državnih službenika, a svaki novi ministar se dokazuje i ima neke svoje "genijalne" zamisli.

Nažalost, djeca sve manje znaju (najbitnije je da je prosjek 5,0 ) i nije ih ni za što briga, jer im je sve dozvoljeno.
A, trebali bismo imati na umu da je obrazovanje osnova svega i ako ne stvorimo društvo znanja neće biti ni napretka, jer kvalitetno obrazovanje
je jedan od prioriteta svake države koja drži do sebe i želi naprijed.

P.S.

Bio on Nacionalni okvirni kurikulum (NOK ) ili Hrvatski nacionalni kurikulum ili sam naziv kurikulum slažem se da je potpuni promašaj u hrvatskom školstvu.

Ne kopirajmo, nego budimo svoji!

..lektori(nije moja tema..ha,ha,ha. .)..imade li ovdje pogreške????... ,e,Željana de više pogriješi!...ha ,ha...NIKAD,a more bit' niti TAD!! MFP!

Prijavi Administratoru

#5 samo dijagnoze — garga 2011-06-20 14:54

Svi samo daju dijagnoze, ali nitko se ne potrudi napraviti lijeka, pa ni akademik Barišić.
Kao profesor, gledam, nije nijednu knjigu napisao, ni studentima, ni školarcima.
Hrvatska boljka je što svi znaju reći što ne valja, ali nema tog kapaciteta koji će dati konkretne odgovore. Život se sveo na prepucavanje po forumima, isprazno pisanje, etiketiranje i šikaniranje po etiketi.
Svatko bi trebao počistiti u vlastitom dvorištu, za početak. Akademik u svom, Sveučilište u svom, svi mi ovdje, itd itd.
Res, non verba, zar ne?

Prijavi Administratoru

#6 garga — Cetina 2011-06-20 19:57

Imate li vi kakav lijek?
Pišete li knjige, znanstvene ili stručne članke?

Bilo bi dobro da svatko od nas u svome djelokrugu napravi nešto za Hrvatsku.

Res et verba!

Prijavi Administratoru

#7 #5 samo dijagnoze — garga — Marcus 2011-06-20 21:26

Ne samo dijagnoze! Koliko mi je poznato g. Barišić radi punom parom u HKV-u i na druge naačine i to kao domoljubni Hrvatski intelektualac.

Prijavi Administratoru

#8 Ma dajte garga — rus 2011-06-20 22:15

I ne samo na HKV-u, nego na mnogim poljima! A sto se tice ovog polja, ja ovdje ne citam "dijagnozu" nego rjesenje i put kojem se Hrvatska treba okrenuti.

Garga, prije nego sto pisete da bas svi trebaju cistiti u svom dvoristu, pogledajte npr. listu publikacija akademika Barisica...

A od Vas bi nas zanimala za pocetak, makar i dijagnoza

Prijavi Administratoru

#9 odg — garga 2011-06-21 00:17

Dragi moji, put koji akademik Barišić navodi je samo spisak uopćenih želja, još samo da je rekao da Hrvatska mora povećati izvoz i sve bi se u nas riješilo.
Cetina dragi, ja ne pišem članke ni knjige, ali se i ne zovem akademikom. Moj domet je, kao i vaš, ovaj ovdje forum.
Možda i ne bi bilo u redu ići ad hominem da ak. Barišić ovdje upravo ne govori o onom u čem je sam mogao itekako pridonijeti - a nije. Radovi koje je napisao nisu od nekog šireg značenja, a i brojem ga nadilazi svaki svjetski znanstvenik s desetogodišnjom karijerom. Šteta, jer koliko znam čovjek je imao kapaciteta, a i bio je, ili još jest, blizu pozicija moći.
I o instutuciji čiju titulu nosi bi se dalo mnogo toga sličnog reći, ni svi ti mudraci nisu dali konkretan odgovor u kojem smjeru i na koji način (p)okrenuti Hrvatsku.

Prijavi Administratoru

Osvježi listu komentara

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

JComments