DA ili NE HRVATSKA nasuprot DA ili NE EU

Svatko tko bar površno prati glavne hrvatske medije, šampione 85. mjesta svjetske liste medijskih sloboda, vidi da su odlučili održati i produžiti postojeći izborni model vladanja Hrvatskom. Kosor i JosipovićTa se izborna formula svodi na „sjaši Kurta da uzjaše Murta". Sjetimo li se samo kako su uspješno proveli predsjedničke izbore, njihova se nakana ne bi trebala ponovo ostvariti.

Sve je pripremljeno

Sve je već naime pripremljeno da na slijedećim izborima „sjaše Kurta". Javnosti se svakodnevno izlaže eklatantan neuspjeh HDZ-a i njegove Vlade - garnirane ekonomskim vijećima i osobnim savjetnicima, HUP-ovim ministrima, manekenskom Gospodarskom komorom i svih ostalim sličnim kazališnim tvorevinama - u sprječavanju gospodarskoga sloma Hrvatske. Pada i providna maska tog neuspjeha održavana uz pomoć stranih kreditora koji škilje na zadnje hrvatsko obiteljsko zlato: šume, vode i more.

KumrovecIzbili su na vidjelo krupni korupcijski skandali sažeti u udružene kriminalne pothvate čarobnjaka „javno-privatnog partnerstva", odnosno providne financijske manipulacije i pljačke. Hrvatski građanima sve se jasnije predočuju erozije mirovinskog sustava, javnog zdravstva i javnog školstva, egzodus vrhunskih športaša i nezabilježeni odljevi mladih inženjera, znanstvenika, liječnika i ostalih stvaralaca. Donesena je i Haaška presuda predsjedniku Tuđmanu kao simbolu hrvatskog uspjeha i nosiocu nacionalnog ponosa. Time se udara čak i na posljednji, podsvjesni oslonac HDZ-ove vlasti.

Ujedno je sve pripremljeno da „uzjaše Murta". Komunistima je ponajprije uspjelo, uostalom kao i u svim tranzicijskih zemljama, promijeniti svoju vučju dlaku u socijaldemokratsko runo i tako zadržati svu političku, medijsku i inu logistiku. Bili su i još uvijek jesu dokazano sposobni kontrolirati svoje klase i mase, dokazano sposobni biti poslušni odabranim centrima moći i dokazano nesposobni razviti svoje zemlje.

Štoviše, naši su „socijaldemokrati" dva puta doslovno razoružali, odnosno rastrojili Hrvatsku. Jednom 1990., a drugi put od 2001.. Prvi puta zbog navodno opasnih Tuđmanovih namjera, a drugi puta u sklopu detuđmanizacije. Posljedice ovakvih mjera bi mogle ponovo biti fatalne s obzirom na sve izraženije nestabilnosti u BiH. I danas su njihovi liberalni tajkuni i političari bezgrješni čak i onda kad satiru sitnu raju. Njihovi vlasnici medija su „lijevi" i „progresivni" čak i kad vlastite novinare drže na kratkoj političkoj špagi. Njihovi komentatori vladaju HTV-om i s ciničnom brutalnošću nam za naš vlastiti novac prodaju svoje primitivne interese i ideologije, te sve ostalo posvemašnje neznanje.

Medijski stereotip „desnice"

Ukratko, i Kurta i Murta su se dokazali „sposobnim" nosiocima podivljalog, kod nas još k tome i primitivnog, liberalnog kapitalizma. Zato su u Hrvatskoj svi pojmovi zamućeni, hrvatski građani sluđeni. „Lijevo" je desno, a „desno" je lijevo. Tako u „ekstremnu desnicu" kod nas spadaju stranke i strančice demokršćanskog i pravaškog opredjeljenja. Njihov se „ekstremizam" (izuzmemo li ekstremno veliki broj vođa) uglavnom sastoji u legitimnom, izričito obrambeno intoniranom domoljublju i u kršćanskoj socijalnoj osjetljivosti. I jedno i drugo je u stvari kršćanski lijevo, ponekad umjereno liberalno, a u zapadnim demokracijama i više nego normalno.

Ilustracija Hrasta u Globusu

Ilustracija uz članak u Globusu

Poučan primjer kako se to prezentira javnosti nalazimo u posljednjem „Globusu". Tamo, pod ilustracijom hrasta, čitamo pogrde da su Hrastovci zajedno s drugim pripadnicima treće opcije „desničari, antikomunisti, antijugoslaveni, ..., dosljedni štovatelji Domovinskog rata, protivnici suradnje s Haškim sudom, zagovornici nacionalnog suvereniteta, protivnici euroatlantskih integracija, srbofobi." Nakon sedam političkih stavova koji su uglavnom poželjni, a svakako legitimni, zadnja Globusova etiketa „srbofob" je lažna i od „desničara" pravi ekstremistu. Jednom riječju Ustašu po Udbinom obrascu. Pa Globusov „stručnjak za europsku desnicu dr. Tomislav Sunić" zaključuje kako je aktualna strategija hrvatske desnice promašena jer „...hrvatska desnica svoje probleme gleda izolirano od europskih tokova... svodi (ih) na antisrpstvo".

Hrvatska zastavaDr. T. Sunić možda jeste stručnjak za europsku desnicu, ali za hrvatsku „desnicu" svakako nije. Da to jeste znao bi da su se oko „ekstremne desnice" okupili brojni hrvatski intelektualci humanističkog i prirodnjačkog usmjerenja, kojima je ideja mržnje potpuno strana. Oni itekako dobro poznaju i prate europske i svjetske tokove, iako im, za razliku od dr. T. Sunića, ne robuju. Ta istina o širini treće opcije razara medijski stereotip „desnice" pa se pažljivo prikriva kako se o njoj baš ništa ne bi čulo. Tako je „desnica", a ustvari treća politička opcija, iako u narodu većinska, potpuno izolirana, i to ne od europskih tokova, nego medijski od naroda.

Što je primarno

U medijskoj izolaciji i blaćenju „desnice", uz njenu podijeljenost, sav je politički problem nove Hrvatske: ne postoji demokratski mehanizam za uklanjanje nesposobnih političkih oligarhija, za smjenu i Murte i Kurte. Taj problem je više nego ozbiljan, ključan za budućnost Hrvatske, jer ako ga se ne riješi hrvatska će državnost ubrzano i dalje propadati. Središnji problem Hrvatske je dakle unutarnje političkog, a ne vanjsko političkog karaktera. Zato i primarni cilj demokratskih snaga u Hrvatskoj treba biti smjena Kurte i Murte dovođenjem na vlast sposobnih ljudi kojima je Hrvatska ispred njih samih, koji ne dolaze jahati druge nego raditi i voditi. Takvi će se ljudi u svim političkim situacijama snalaziti bolje od postojećih političkih moćnika.

Sve ostalo je sekundarno. U sekundarno zato spada i pitanje ulaska u EU. Ušla Republika Hrvatska u EU ili ne, na nju će uvijek postojati jaki pritisci velikih interesa da se integrira u Balkan i s tim će se pritiscima trebati moći još dugo nositi. Za uspješnost borbe protiv balkanskih integracija potrebni su novi ljudi stvarnih znanja i drugih ponašanja, jer su se i Kurta i Murta za to pokazali ili nesposobnima ili neiskrenima. Stavljati pak DA ili NE u EU kao primarni problem dodatno razjedinjuje „desnicu" te tako osigurava produljenje vlasti ili Kurte ili Murte. Zato govoreći vrlo praktično, ostavimo svima na našoj „desnici" slobodno se opredijeliti na predstojećem referendumu za DA ili NE u EU. Opredijeliti se bez međusobne netrpeljivosti, a narod će odlučiti. No ujedno zatražimo da se na slijedećim parlamentarnim izborima „desnica" čvrsto i djelotvorno ujedini u DA za Hrvatsku, jer to je, vrijedi ponoviti, politički imperativ Hrvatske.

Slaven Barišić

Pon, 9-12-2019, 07:05:54

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.