Ima li kriza hrvatske brodogradnje veze s američkom financijskom krizom? 
 
 
Uvodnik u Le Monde-u od 25. rujna 2008. g.,dnevniku francuske, uglavnom lijeve intelektualne elite, naznačuje da se mijenjaju neke odrednice "politički korektnog" javnog govora u zemlji koja od francuske revolucije ukorjenjuje sadašnje zapadno shvaćanje demokracije. Donosimo prijevod tog teksta jer pokazuje koje se to odrednice mijenjaju, ali i one koje se ne mijenjaju.
 
Zanimljivo je na primjer da tekst inzistira na svjetskoj dimenziji izrazito američke financijske krize nastale širokim kreditiranjem stanogradnje za osiromašene srednje slojeve američkog društva. Ne spominje se međutim odgovornost privatnih američkih financijskih institucija za nerazumnu preraspodjelu uloga u današnjem svijetu. Govoreći u najkrupnijim crtama, mnoge grane industrijske proizvodnje za čitav svijet preseljene su na Istok gdje se rad (još) jeftino plaća, Zapadu se namjenjuju elitne istraživačke i proizvodne djelatnosti, a njegovim masama nejasno subvencionirano "postindustrijsko" društvo, dok kontrola tokova svog svjetskog novca i preostali veliki profiti idu privatnim financijskim institucijama. Upravo takva kratkoročna i kratkovidna politika gašenja mnogih proizvodnih grana na Zapadu, koja je osiromašila američke široke srednje slojeve, ovim se događajima pokazala nestabilnom.
 
Već je 1962. g. Raymond Aron u svom poznatom djelu "Mir i rat među nacijama" upozorio da Zapadu prijeti propast zbog jeftine prodaje stečenih tehnoloških znanja. Ipak, Vlada SAD astronomskim državnim subvencijama želi braniti status quo ante. Nadajmo se da to ne znači produljenje potpune prevlasti kratkoročnih privatnih financijskih interesa nad svim ostalim akterima gospodarstva.
 
Što se pak nas tiče, legitimno je pitati se nije li odumiranje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, kojeg ovih dana ilustrira kriza naše brodogradnje, dio tih opasnih procesa. Ujedno čujemo od Predsjednika Vlade da će Hrvatska svojim izvornim rješenjima doprinositi razvitku Zapada. U stvarnosti se pak događa samo ponižavajuće preuzimanje papirnatih pučkoškolskih domaćih zadaća od profesora upitnih znanja. Zato je krajnje vrijeme da se počne ne samo drugačije pričati nego i drugačije činiti, no sumnjam da su postojeće hrvatske političke strukture za to sposobne.  
 
Akademik Slaven Barišić
bivši savjetnik Predsjednika RH
za strategiju razvitka Hrvatske
 
 
Koga će batina lupiti po glavi?

Međunarodna financijska kriza naglo je ubrzala tendenciju koja se manifestirala od prvih teškoća koje su SAD imale u Iraku : američka hegemonija, i da li bi trebalo reći zapadna, za koju je izgledalo da se uspostavila u svijetu poslije pada Berlinskoga zida i propasti komunističkoga sustava na prijelazu 1980-1990., odživjela je svoje.

 Već od početka 21. stoljeća Zapadu se kontestira pretenzija da nametne svoju koncepciju ljudskih prava i promovira demokraciju kao najbolju garanciju sigurnosti i napretka. Države koje nazivamo državama u izdizanju, napose u Aziji, zalagale su se za jedan drugi tip modernizacije. Siromašne zemlje koje se u vrijeme hladnoga rata običavalo nazivati trećim svijetom, razotkrile su neodržana obećanja pomoći u svom razvitku. Profitirajući od ekonomske globalizacije u koju se tražila uključiti, Kina, kojoj se priključila Rusija Vladimira Putina, kontestirala je zapadne pretenzije utvrđivanja pravila igre.

Generalna skupština pred kojom je u utorak 23. rujna govorio Nicolas Sarkozy ponudila je viđenje multipolarnoga svijeta, kojega je već decenijama zazivala francuska diplomacija. Ali, protivno onome što si je ona zamišljala taj  se svijet ne pojavljuje kao uređena konstrukcija oko nekoliko polova moći u međusobno dobro kodificiranim odnosima.

Suprotno tome, multipolarni svijet koji se pojavljuje je neuređen, gotovo anarhičan. Ne vode ga nikakva organizacijska načela. Rusija može lijepo pokušavati pronaći nove saveznike u Latinskoj Americi, a Kina u Africi, obje protiv SAD, njihovi se interesi ipak razilaze kad Rusija silom mjenja granice na Kavkazu. Iako obje imaju razloga veseliti se slabljenju američke ex-hipermoći njihova ovisnost o svjetskoj ekonomiji jednako ih čini žrtvama kao i dobitnicima međunarodne financijske krize.

Svi u svijetu ili gotovo svi zahtjevaju nova pravila. Ipak, prije nego nove ravnoteže izrastu iz sadašnjega nereda, bilo bi mudro očekivati opasne udarce batinom.

Le Monde

{mxc}

Pet, 29-05-2020, 15:33:55

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.