Detalji

Objavljeno: 15. kolovoza 2010.

Prolazeći oštrim korakom pored mene u hodniku svog ureda krajem daleke 1991. g. - kada su polagani temelji moderne Hrvatske - Franjo Tuđman se zaustavio, učinio korak unazad, i upitao "Dvije ili više stranaka?". Iako potpuno iznenađen tim pitanjem, odgovorio sam kao iz puške "Više!". Na pitanje "Zašto?" dodao sam "Zato što dvije političke stranke mogu postati dvije političke mafije, koje se uredno smjenjuju između vlasti i opozicije, zaustavljajući tako svaki protok novih ideja." Pogledao me vrlo prodorno, možda i ljutito, te šutke otišao. Bilo kako bilo, omogućio je Hrvatsku s više stranaka.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 03. lipnja 2010.

Obično se kaže da je demokracija najmanje loš politički sustav. Zaista, u svjetskim se demokratskim društvima vode javne (iako „politički korektne") rasprave o krupnim političkim opcijama i orijentacijama, odnosno tamo ipak nema rješenja „pod svaku cijenu", nego se ocjenjuje pro et contra. Kod nas pak nema ni takve „politički korektne demokracije", nego nas naši medijski i politički krugovi futraju jednoumno zašećerenim slikama svijetle budućnosti u Regiji unutar idealizirane EU. Zato prevodimo iz stranog tiska, doduše s malim zakašnjenjem, članak o nedavnom posjetu američkog ministra Britaniji i Njemačkoj, jer je višestruko poučan.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2010.

U tekućim raspravama o ulasku Hrvatske u EU čula se i teza da je Lisabonski sporazum pobjeda Europe nacija nad nadnacionalnom Europom. Držimo, kao što smo višekratno iznosili u javnosti, da je ocjena Lisabonskog sporazuma od ključne važnosti u stvaranju referendumskog stava hrvatskih glasača spram ulaska Hrvatske u EU. Zato smo odlučili navesti vrlo kritična razmišljenja koja je iznio Valery Giscard d´Estaing, u svom otvorenom pismu za Le Monde od 26. 10. 2007. godine. Iako veliki pristalica nadnacionalne Europe, odnosno tvorac propalog Europskog ustava, on smatra da je Lisabonski sporazum po sadržaju istovjetan s propalim Ustavom, a po načinu donošenja pobjeda birokratske Europe, dodajmo, ne samo nad Europom nacija nego i nad nadnacionalnom Europom, kakvu je on zamišljao. Pobjeda dakle bezbojnih ljudi kao što su Olli Rehn, Karl Bildt i slični, za koje se ne zna ni otkud su došli niti kamo idu, te na čiji izbor glasači nemaju stvarnog utjecaja čak ni po formuli jedan čovjek jedan glas. U iznošenju Giscardovog mišljenja prevest ćemo skraćenu verziju, koju je objavio EUobserver. Kratko, jasno i prikladno za daljnju raspravu na našem Portalu.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2010.

Nedavno objavljeno Pismo hrvatskih biskupa u povodu pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju prvi je snažni glas razuma na hrvatskoj javnoj sceni. U tom se dokumentu problem pristupa Europskoj Uniji postavlja na kritičan način, sagledavajući pro et contra, suprotno općem političkom i medijskom nazivanju zatucanim euroskepticima svih onih koji su tek eurorealisti. Zahvaljujući hrvatskim biskupima to je pitanje sada postavljeno na normalan, demokratski način. Treba ujedno spomenuti da je u europskim demokracijama to pitanje otvoreno postavljeno već od samog početka, napose među tadašnjim vodećim ideolozima i političarima, pa su kontinuirano postojale duboke konceptualne razlike o sadržaju i dometu europskih suradnji. Na jednom kraju političkog spektra nalazili su se pristalice nadnacionalne Europe a na drugom zastupnici Europe nacija, koje je predvodio francuski predsjednik C. de Gaulle. Slično kao ovi posljednji mislio je i predsjednik Tuđman. Povijest tih razlika je prikladno kratko ilustrirati preko četiri imena spomenuta u biskupskom pismu.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2010.

Nedavno imenovanje gospodarskog savjetničkog tima Predsjednika RH, uz već postojeće slične timove Vlade, izazvalo je ovih dana veliko zanimanje ovdašnjih visokotiražnih medija, pa onda i svekolike hrvatske javnosti. Ponekad se čak stječe dojam da se birao miss ili mister Hrvatske, a ne da se radi o tako ozbiljnim stvarima kao što je prolaz Hrvatske kroz turbulencije svjetske gospodarske krize. Na taj način mediji po običaju skreću pozornost javnosti sa suštine na pojavnost, po tisućljetnom receptu - što manje kruha to više igara, a valjda i više novina. Kako se naše realne gospodarske teškoće samo množe, unatoč množenja savjetničkih timova, možda vrijedi pokušati izreći i nekoliko ozbiljnih riječi. Kao što obično biva, njihova kratkoća previše pojačava kontraste, ali zato možda daje sažetu sliku cjeline.(S.Barišić)

Detalji

Objavljeno: 11. siječnja 2010.

Protekla zbivanja su nam zorno ilustrirala kako je važno imati Portal kao mjesto intelektualnog okupljanja, te izmjene misli i argumenata, u situaciji kada je medijski prostor gotovo potpuno monopoliziran jednim svjetonazorom. Mnogima je od nas to pomoglo, uključujući Upravni odbor Hrvatskoga kulturnog vijeća, da situaciju jasnije sagledaju i da donosu odluke koje su smatrali optimalnim. Zato posebno zahvaljujemo svim svojim čitateljima, a posebno onima koji su se potrudili pisati vrijedne komentare, bez obzira je li se Uredništvo s njima slagalo ili ne. Ujedno se na ovaj način naš Portal svrstao među rijetke medijske adrese u Hrvatskoj, koje, u skladu s najvišim demokratskim kriterijima, pružaju punu slobodu javnog govora. U ovom trenutku prosječna čitanost Portala kreće se iznad četiri tisuće ulaza dnevno, broj koji postaje usporediv s nakladom nekih ozbiljnih pisanih javnih medija.

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2010.

Početni slogan Ive Josipovića „Birajte svjetlo a ne tamu“ pobudio je u hrvatskoj kulturnoj javnosti brojne nedoumice. Kako se Ivo Josipović predstavlja kao visoki intelektualac humanističkog usmjerenja za pretpostaviti je da mu je višeznačnost simbolike te rečenice poznata. Naime, još od prevođenja i interpretacija Biblije postoje duboki prijepori o odnosu svjetla i tame. U Novom zavjetu Isus na primjer kaže „Ja sam svijetlo svijeta. Tko mene slijedi, sigurno ne će ići po tami, nego će imati svijetlo koje vodi u život.“(Iv 8,12). No, po svom deklariranom svjetonazoru baš se ne čini da se Ivo Josipović prihvatio toga puta, pa treba tražiti dalje.(S. Barišić)

Detalji

Objavljeno: 28. prosinca 2009.

Glavna pouka koju treba izvući iz prvog kruga ovih predsjedničkih izbora je da kontrolirani masovni mediji suvereno kontroliraju politički život Hrvatske. Zaista, na samom početku predizborne kampanje, čak i prije nego su se svi službeno kandidirali, masovni mediji su kandidate podijelili na prvu i drugu ligu po famoznom, protuzakonitom ključu 6+6. Vidovitost naših medija je fascinantna, jer im je izborna noć u cijelosti dala za pravo. Naime, prva se šestorka doista plasirala prva. Takvom je ponašanju neizravno dao za pravo i glavni garant demokratske nepristranosti izbornog postupka, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dipl. iur. Branko Hrvatin, kada je pročitao rezultate izbora samo za nekoliko prvih kandidata. Zatim je, inovacija bez presedana u svjetskoj demokratskoj praksi, TV gledatelje uputio da si za ostale, bezimene, pročitaju rezultate na TV-ekranu, koji je međutim pokazivao samo njega.(akademik S.Barišić)