pulsU nedjelju je pod bombastičnom naslovnicom „Veliko istraživanje Večernjeg lista i RTL-a“ VL objavio napis o popularnosti kandidata za predsjednika Republike Hrvatske i o vezanim pitanjima, koja su dodatno obrađena u današnjem broju VL-a, gdje Stipe Mesić naknadno pobjeđuje Franju Tuđmana. Iz tih tekstova međutim saznajemo da istraživanje nisu baš proveli VL i RTL, kako piše u dva ogromna naslova, nego ugledna agencija Puls. Koja je ugledna po tome što u 60%-om djelu (po podatcima s Interneta) pripada stranom anketnom operatoru po imenu Ipsos, slično kao što su po stranom vlasništvu ugledni VL i RTL.(S.Barišić)

Add a comment        
 

 

Reality showNe tako davno zapitali smo se što će se meštri medijske manipulacije dosjetiti sada kad im već u predkampanji nije uspjelo eliminirati M. Tuđmana. Na HTV-u je počelo s idejom da se kandidati raspodjele na dvije skupine po šest, "prema rezultatima dosadašnjih anketa", koje su istovremeno, u malo drugačijem kontekstu, i sami proglasili nevjerodostojnima. U tim je anketama M. Tuđman "imao" nekoliko posto, pa ga se od početka kampanje željelo smjesti u sigurne gubitnike, a miljenike HTV-a predstaviti kao krug sigurnih dobitnika (izuzevši tu A. Hebranga).(S.Barišić)

Add a comment        
 

 

Miroslav TuđmanPonosno je biti uz Portal Hrvatskog kulturnog vijeća kad među prvima objavljuje da je danas Miroslav Tuđman podnio Državnom izbornom povjerenstvu popis s približno osamnaest tisuća imena i prezimena hrvatskih građana koji podržavaju njegovu kandidaturu za Predsjednika Republike Hrvatske. Naime, Hrvatsko kulturno vijeće je na svojoj Redovnoj skupštini 21. 3. 2009. g. bilo prva udruga koja je podržale tu kandidaturu argumentima što su se u međuvremenu pokazali dalekovidnima. Na toj je Skupštini gotovo jednoglasno ocijenjeno je da je Miroslav Tuđman, pored svojih osobnih kvaliteta i politike koju zastupa, jedini koji može probiti medijsku blokadu, odnosno svrstati se među "velike kandidate". Zaista, blokada kojoj je bio izložen u velikim medijima, na čelu s Dnevnikom javne televizije, zorno je svima pokazala da je hrvatska demokracija u stvari suspendirana. Međutim, zahvaljujući njegovoj osobnoj hrabrosti i hrabrosti svih ostalih koji su ga javno podržavali, pokušaj brisanja Miroslava Tuđmana s hrvatske javne pozornice, bez demokratskog sučeljavanja argumenata nije uspio, nego je čak počeo biti kontraproduktivan.(S.Barišić)

Add a comment        
 

 

EUU tekućem prijedlogu Promjena Ustava Republike Hrvatske HDZ napušta Članak 141 Ustava popularno nazvan „Tuđmanova tvrđava“. Taj članak utvrđuje da pozitivni ishod referenduma o udruživanju ili razdruživanju zahtjeva većinu od ukupnog broja birača. Zamjenjuje ga se znatno slabijim zahtjevom da je za to dovoljna većina birača koji su glasovali u RH uz uvjet da je glasovala većina od ukupnog broja birača. Ugrubo, sada je za ostvarivanje ambicija određenih političkih struktura dovoljna podrška četvrtine biračkog tijela, jer sve ukazuje da na polovicu ni izdaleka ne mogu računati. Mnogi dobronamjerni ljudi u Hrvatskoj ipak su skloni tolerirati takvu nedemokratsku promjenu Ustava u nadi da će bijegom u Europsku Uniju Hrvatska napustiti „region“ eufemistički nazvan Zapadni Balkan (jer Istočnog Balkana zasad nigdje nema). Pri tome nažalost previđaju da ih Zapadni Balkan može dočekati i u Europskoj Uniji, što ih pak ne bi trebalo čuditi sjete li se da su autori tog koncepta među glavnim političkim nosiocima Europske Unije.(Akademik S.Barišić)

Add a comment        
 

 
Nezavisna studentska inicijativaTekuća kampanja kojom se traži besplatno visokoškolsko obrazovanje po već ustaljenom hrvatskom političkom obrascu zaobilazi sva stvarna pitanja koja se tiču problematike visokog školstva i svodi ih na ono što inspiratori te kampanje smatraju razumljivim studentskoj populaciji. Pa se tako dogodilo da se visokoškolski problem demagoški trivijalizira na zahtjev za opće besplatno obrazovanje.(S.Barišić)
Add a comment        
 

 
prof. dr. Miroslav TuđmanPočetkom 90-ih godina hrvatska se vlast našla pred teškim problemima uvođenja Hrvatske u gospodarski sustav koji je prevladao nakon pada Berlinskog zida i popratnih carinskih barijera. Osnovni problem ne samo Hrvatske nego i svih zemalja u tranziciji bio je kako provesti privatizaciju u zemlji čije su granice otvorene, a stanovništvo bez novca. Neke tranzicijske zemlje, kao na primjer Mađarska, odlučile su se za jeftinu rasprodaju svojih dobara strancima, pa sada zbog toga debelo žale. Hrvatske su pak vlasti, u skladu s politikom predsjednika Tuđmana da glavnina nacionalnih dobara ostane pod nacionalnom kontrolom, imale suženi izbor unutar kojeg se sukobljavalo nekoliko koncepcija. Jedna je mogućnost bila uvesti prijelazno razdoblje preuzimanjem samoupravnih poduzeća u državno vlasništvo. Mislilo se da u upravnim strukturama proizvodnih poduzeća drugačiji ljudi trebaju ponajprije zamijeniti dotadašnje komunističke direktore, čija je glavna sposobnost bila antišambriranje pred partijskim komitetima u potrazi za državnim dotacijama.(Akademik S.Barišić)
Add a comment        
 

 
Ekonomsko vijeće VladeJedan od razloga, i to ne najmanji, zašto političke odluke u Hrvatskoj često vode vrlo žalosnim rezultatima je u tome što im ne prethodi stručna rasprava na savjetodavnim tijelima. Mnogobrojna vijeća stvorena u tu svrhu nisu naime ni ekspertna ni savjetodavna nego su samo služila opravdavanju prethodno donesenih političkih odluka. Međutim u zadnje vrijeme takva tijela često prelaze svoje savjetodavne okvire i nameću svoja politička rješenja bez da snose odgovarajuću političku odgovornost, kao što to ilustrira primjer Ekonomskog vijeća. Mala je vjerojatnost da ćemo na taj način izaći iz krize, a još manje da ćemo je upotrijebiti za strukturne promjene koje se već dugo nameću.(S.Barišić)
Add a comment        
 

 
Ekonomsko vijećeOvih je dana hrvatska Vlada, opečena svojim rješavanjem "svjetske" gospodarske krize ukidanjem božičnice i božičnih domjenaka, odlučila osnovati Ekonomsko vijeće s petnaest članova sastavljeno po medijskoj formuli „ekonomija ekonomistima“. No, ovakvim se potezom priznaje nemoć Vlade da riješi nove krizne situacije, uz prethodnu mnogo dublju nemoć da se razmjerno mirno razdoblje iskoristi za industrijalizaciju i modernizaciju zemlje. Možda zato da bi iza "svjetskog" neuspjeha prikrila sudjelovanje u tom osnovnom hrvatskom neuspjehu, Vlada intenzivno gura Ekonomsko vijeće u prvi medijski plan. Tako ponajprije zasjenjuje svoju elementarnu političku odgovornost za potpunu prazninu svojih floskula o "društvu znanja". Ipak, bez obzira na računice Vlade, postavlja se konceptualno pitanje može li izabrano Ekonomsko vijeće riješiti spomenutu dvostruku krizu Hrvatske. "Svjetska" je kriza posljedica dubokih strukturnih neravnoteža koje su nastale prenošenjem mnogih proizvodnih djelatnosti sa Zapada na Daleki Istok i napose u Kinu. U tekstu akademika Slavena Barišića koji slijedi zato donosimo nekoliko osnovnih naznaka o industrijalizaciji Kine i o "Vijeću" koje je taj proces vodilo. Vjerujemo da će se nakon tog uvida pojačati skepsa čitalaca prema izgledima za uspjeh našeg ekonomističkog Ekonomskog vijeća, i prije no što pogledaju u njegov konkretni sastav.(mm)
Add a comment        
 

 
Benedikt XVIProtivno percepciji koju modernim civiliziranim svijetom šire ideologizirano školstvo i jednoumni mediji, da su vjera i znanost duboko suprotstavljene kategorije, katolička je crkva od početaka podržavala istraživanja u prirodnim znanostima. Naime već su rani kršćanski mislioci držali da su red i ljepota materijalnog svijeta odraz božanske ruke Stvoritelja. O takvom stavu kršćanstva svjedoči i činjenica da je prva Akademija u svijetu koja je izričito obuhvaćala prirodne znanosti, Accademia dei Lincei, osnovana 1603.g. u Rimu (London 1662.g., Pariz 1666.g.) i da joj je šesti član bio Galileo Galilei. Istina, ubrzo su neki tadašnji uskomisleći mozgovi sveli potragu za redom i ljepotom na dogmu da se Sunce okreće oko Zemlje, a ne Zemlja oko Sunca. Stoga je Galileo bio prisiljen promrmljati, tako da ga nitko ne čuje, poznati: "Eppur si muove!" Iako je papinstvo, uvažavajući rezultate dodatnih astronomskih istraživanja, u Galilejevom slučaju priznalo grješku već 1741.g., zloupotreba tog i nekolicine sličnih događaja, širenjem percepcije da Crkva samo tolerira, trpi ili se boji znanosti, a svakako da za njom zaostaje, dovela je katoličku crkvu u stoljetnu intelektualnu defenzivu s nemjerljivim posljedicama po razvoj moderne civilizacije. Umjesto da se vjera i znanost razluče i svakom čovjeku ostavi slobodni izbor da u Boga vjeruje ili ne, a onima koji vjeruju da se dozvoli u redu i ljepoti prirode prepoznati Stvoritelja i širiti svoje veselje, u modernom društvu prevladava suprotno ponašanje. (S.Barišić)
Add a comment        
Čet, 20-06-2019, 10:29:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.