SanaderUz osnovnu tezu Priopćenja HKV-a u svezi atentata na Ivu Pukanića, da je glavni problem Hrvatske u tome što je hrvatski patriotizam proglašen nacionalizmom, neočekivano su se brzo ali neizravno nadovezale riječi samog Predsjednika Vlade. On je prilikom svoje netom završene posjete Izraelu rekao da je "...Hrvatska kroz svoju obranu razvila novu paradigmu patriotizma. Ta paradigma uključuje sve hrvatske građane, bez obzira na njihovo političko, vjersko ili etničko zaleđe." Time je Predsjednik Vlade upotpunio svoju ocjenu iz svibnja 2007. godine izrečenu pred studentima Jugoistočnih europskih studija na Oxfordu da je "...nacionalizam još uvijek snažan u jugoistočnoj Europi, ali ne i u Hrvatskoj gdje je smanjen na minimum, osobito od 2003.godine kad je HDZ došao na vlast i vodi politiku normalizacije i dobrih odnosa sa susjedima." Prvo što se čovjek pita je što je novo u paradigmi patriotizma bez obzira na političko, vjersko ili etničko zaleđe pojedinih patriota, kad tu paradigmu imamo u SAD, koja je svim svojim stanovnicima patria ili melting pot s jednim, engleskim jezikom i zajedničkom mladom kulturom, uz zanemarivi izuzetak nekoliko preostalih domorodaca u njihovim plemensko-etničkim rezervatima. Pa čovjek zaključi da naša nova paradigma nije američka jer je nova.(S.Barišić)
Add a comment        
 

 
Ivana HodakUbojstvo Ivane Hodak odjeknulo je kao pucanj u glavu čitave hrvatske javnosti. Dogodilo se neposredno nakon što je Austrija pristala na izručenje generala Zagorca u predizbornom, političkom kontekstu, iako se branio da mu u Hrvatskoj prijeti fizička likvidacija. Likvidacija se nije dogodila njemu ali se dogodila kćeri i suradnici njegovog hrvatskog odvjetnika. Time se legitimno otvara pitanje nije li ubojstvo Ivane Hodak akt izravnog pritiska ne samo na optuženika, njegove odvjetnike, sve odvjetnike nego i na cjelokupno hrvatsko pravosuđe, pa i na čitavu hrvatsku javnost. Mogu li odvjetnici slobodno izražavati svoje argumente, tužitelji pripremati akte optužbe po osobnom uvjerenju, a suci presuđivati po svojoj savjesti, dok motivi ovog i sličnih zločina nisu rasvijetljeni?(Akademik Slaven Barišić)
Add a comment        
 

 
GlobusUvodnik u Le Monde-u od 25. rujna 2008. g.,dnevniku francuske, uglavnom lijeve intelektualne elite, naznačuje da se mijenjaju neke odrednice "politički korektnog" javnog govora u zemlji koja od francuske revolucije ukorjenjuje sadašnje zapadno shvaćanje demokracije. Donosimo prijevod tog teksta jer pokazuje koje se to odrednice mijenjaju, ali i one koje se ne mijenjaju. Zanimljivo je na primjer da tekst inzistira na svjetskoj dimenziji izrazito američke financijske krize nastale širokim kreditiranjem stanogradnje za osiromašene srednje slojeve američkog društva. Ne spominje se međutim odgovornost privatnih američkih financijskih institucija za nerazumnu preraspodjelu uloga u današnjem svijetu. Govoreći u najkrupnijim crtama, mnoge grane industrijske proizvodnje za čitav svijet preseljene su na Istok gdje se rad (još) jeftino plaća, Zapadu se namjenjuju elitne istraživačke i proizvodne djelatnosti, a njegovim masama nejasno subvencionirano "postindustrijsko" društvo, dok kontrola tokova svog svjetskog novca i preostali veliki profiti idu privatnim financijskim institucijama.(S.Barišić)
Add a comment        
 

 
Ili ne daju govoriti ili ne žele slušatiZamisao vladajućih europskih političara da zaobiđu europske narode prilikom prevođenja Europe iz konfederacije u federaciju, tu i tamo centraliziraniju i od bivše Jugoslavije, nije prošla na irskom referendumu. Irci naime dobro znaju što su kroz povijest pretrpjeli da postignu svoju nezavisnost pa je Irska jedina europska zemlja čiji Ustav traži referendum o tako ozbiljnom pitanju kao što je Lisabonski ugovor, čiji je sadržaj ovdje već ukratko izložen [Od abortiranog Ustava do pojednostavljenog pakta]. U ostalim europskim zemljama, uključujući i one koje su referendumom odbile Europski ustav, vladajuće su političke strukture uspjele ograničiti izjašnjavanje na parlamente, to jest na same sebe, iako u nekim vidovima Lisabonski ugovor centralizira Europsku uniju radikalnije od odbačenog Ustava.(S.Barišić)
Add a comment        
 

 
Slaven BarišićU organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća u srijedu 13. veljače 2008. održana je tribina "Kako do vrhunskog visokog školstva?" na kojoj su sudjelovali prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Antonije Dulčić, savjetnik Nacionalnoga vijeća za visoko školstvo, i akademik Slaven Barišić. Rektor je vrlo opsežno govorio o stanju na Sveučilištu u Zagrebu,  Bolonjskom procesu, i o potrebi da se sačuvaju znanstvena istraživanja na Sveučilištu. Prof. dr. sc. Antonije Dulčić opisao je podrobno rad Nacionalnoga vijeća za visoko školstvo, probleme koje je Vijeće pritisnuto bolonjskim rokovima imalo, način na koji Vijeće trenutno radi, i posao koji je još potrebno obaviti. Akademik Slaven Barišić, čiji govor donosimo u nastavku, razmotrio je pitanje zašto je Hrvatskoj potrebno vrhunsko visoko školstvo. Na predavače nadovezali su se i slušatelji svojim interesantnim pitanjima, odnosno brigom za budućnost hrvatske visoke naobrazbe. Vrlo zanimljivu tribinu nažalost nije popratio veći posjet, što je još jedan od pokazatelja kako u hrvatskom društvu nije razvijena svijest o ključnoj ulozi školstva u razvoju i opstanku zemlje.
Add a comment        
 

 

Jean-François Deniau...J.-F.Deniaua sam upoznao kao savjetnik predsjednika Tuđmana u kolovozu 1991.g., kada je kao dopredsjednik Odbora za vanjsku politiku Francuskog parlamenta i prvi visoki francuski dužnosnik došao u posjet Hrvatskoj želeći svojim očima utvrditi istinu o tadašnjim događajima. Budući da govorim francuski bio sam zamoljen pratiti ga tijekom njegova posjeta. Iz toga je proizašlo naše kasnije dugogodišnje prijateljstvo. Malo zainteresiran za protokolarne posjete, odmah je zatražio da ga se odvede u posjet bojišnici. Izabrana je Sunja, gdje su se tada vodile teške borbe. U njegovoj su pratnji bili i brojni francuski novinari te je tamo, osim nas, krenula i čitava kolona automobila. Na izlasku iz predgrađa Siska čitavu je kolonu na opće čuđenje zaustavio jedan postariji, neugledni, civil u seljačkim hlačama i otrcanoj, vunenoj vesti. Predstavio se kao bivši general Janko Bobetko i rekao da želi pozdraviti Deniaua. Zatim mu je za pozdrav na besprijekornom francuskom izrecitirao jednu Rimbaudovu pjesmu i zaželio sreću...

Add a comment        
 

 
sbarisic_01_mU svom 599. broju od 13. listopada 2006., Hrvatsko slovo objavilo je razgovor s dopredsjednikom Hrvatskog kulturnog vijeća, akademikom Slavenom Barišićem. Razgovor koji se dotiče mnogih tema prenosimo u cijelosti. Na pitanje "Da li mladi u Hrvatskoj znaju da joj trebaju?" akademik Barišić zaključuje "bez izvrsnosti svojih mladih budućnost Hrvatske nema šanse i njihov odlazak bez povratka treba zaustaviti".
Add a comment        
 

 

Ostaje narodKako su protjecali posljednji mjeseci 1999. postajalo je sve jasnije da je predsjednik Tuđman teško bolestan. Iako sam na Pantovčaku bio jedna od samo nekoliko osoba u rangu savjetnika Predsjednika, onog za znanost i strategiju razvitka Hrvatske, rijetko sam ga viđao. Bilo je to dijelom zbog smanjenja njegovih djelatnosti, a dijelom i zato što su ograničavali naše susrete, možda zato što sam bio poznat kao oštar kritičar nekih vidova hrvatske unutarnje politike. Ipak, ostao mi je nepisani minimum što me po protokolu išao, jedan ručak tjedno za njegovim stolom...(S.Barišić)

Add a comment        
Ned, 22-09-2019, 21:13:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.