Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

Izvršna vlast tvrdi da smo u posebnim okolnostima, zakonodavna ne daje zakonski okvir za uvođenje posebnih okolnosti, a civilna zaštita ih uvela

Igor Rudan za Večernji list piše: „Polako ulazimo u fazu u kojoj su već mnoge zemlje dovoljno dugo izložene pandemiji. Zahvaljujući tome, možemo učiniti prve procjene njihovih rezultata. Od ovih dana, pa sve do Piskačkraja pandemije, vidjet ćemo da će COVID-19 podijeliti svijet na zemlje koje su se oslonile na epidemiologiju, te pratile matematiku i logiku epidemije, kao i na one gdje to nije slučaj i velik će broj ljudi, na žalost, najvjerojatnije sasvim nepotrebno stradati. Epidemija je ozbiljna opasnost za cijele nacije, tijekom koje interes stanovnika za druge teme može vrlo naglo pasti u drugi plan“ (Rudan: Analiza stvarnih uzroka tragedije COVID-19 u Italiji i drugim zemljama EU). Preporučam pročitati cijeli članak. S njim u svezi, kako bismo stekli što objektivniju sliku, usporedimo i podatke iznesene na stranici.

I doista, mnoge druge teme otišle su u drugi plan. A osobito projekcije posljedica koje će iza sebe na globalnom i nacionalnom planu ostaviti virus i borba protiv virusa. Stoga je (oduvijek) točna konstatacija „epidemija je ozbiljna opasnost za cijele nacije“. Svaka se država na svoj način bori, pa tako i države članice EU. Sama EU pokazala se kako u prijašnjim, tako i u ovoj na čudnovat način proglašenoj krizi da nema pojma što i kako, prije, za vrijeme i poslije okužbe. Ključni igrači u EU donedavno su itekako podcjenjivali epidemiju i pridonijeli njezinom širenju, a onda su okrenuli be stranu iste ploče. Među državama EU su Mađarska i Hrvatska.

Viktor piše Mariji: Ne ometaj obranu od virusa

Nedvojbeno je da mađarski šef vlade zna kako se u mađarskim ustavnim, zakonskim, epidemiološkim, zdravstvenim i ostalim okolnostima treba boriti s virusom i koje je mjere potrebno aktivirati i koje mađarske zakone prethodno promijeniti ili donijeti nove kako bi se borba s epidemijom odvijala na zakonit i efikasan način. Glavna tajnica Vijeća Europe, Marija Pejčinović-Burić, uputila je, međutim, Viktoru Orbanu pismo puno europske zabrinutosti zbog mađarskoga zakonitog puta u efikasnu borbu protiv virusa. Orban se nije dao zbuniti eurolaprdientiom. Mirno i Orbanstaloženo pismom joj je odgovorio: „Primio sam vaše pismo od 24. ožujka. Budite, molim, tako ljubazni pa proučite točan tekst zakonskog prijedloga pred Mađarskom nacionalnom skupštinom. Isto tako potaknuo bih vas da istražite i sličnu zakonsku praksu drugih država. Ako niste u stanju pomoći nam u ovoj sadašnjoj krizi, molim da se bar suzdržite od ometanja naših obrambenih napora“.

Glavna tajnica Vijeća Europe hrvatskim vlastima nije uputila pismo zabrinutosti. Premda ima za to ozbiljan razlog. Je li uvedeni „paket mjera“ putem Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske zakonito uređen i usklađen s Ustavom i s temeljnim vrijednostima EU? Hrvatski sabor, naime, nije donio potrebne zakonske, Ustavom propisane, preduvjete za uvođenje, primjerice, ograničenja kretanja. Stožer civilne zaštite donio je na svoju ruku „Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj“ (Klasa: 810-06/20-01/7 URBROJ: 511-01-300-20-14, od 23. ožujka 2020.), pozivajući se na Zakon o sustavu civilne zaštite. Pejčinović-Burić u mađarskom zakonitom uređivanju borbe protiv virusa, vidjela je ugrozu za „osnovna načela demokracije“. Orbana je poučila da se borba protiv pandemije „mora učiniti na način koji poštuje temeljne vrijednosti Unije: demokraciju, vladavinu zakona i ljudska prava“. Zašto isti kriterij ne vrijedi i za Hrvatsku?

Hrvatski sabor samoizolirao se od Ustava

Prema istraživanju provedenom na Oxfordu Hrvatska provodi najoštrije mjere na svijetu u usporedbi s brojem zaraženih. Pri vrhu su Srbija i Sirija. S time da Hrvatska nastoji zadržati vodeće mjesto čak i pokušajem praćenja mobilnih uređaja građana bez demokratskoga nadzora. A pritom nije ni proglasila „izvanredno stanje“, niti su usvojeni SAborprethodni Ustavom propisani zakon, premda Hrvatski sabor redovito zasjeda. Ako itko u Hrvatskoj nije adekvatno odgovorio izazovu ove krize, onda je to Hrvatski sabor.

Moguće je da su se predsjednik Hrvatskoga sabora zajedno s potpredsjednicima, kao i klubovi zastupnika, oslanjali na izjave europskih čelnika više negoli na hrvatski Ustav i ustavnu ulogu Hrvatskoga sabora u, kako Plenković kaže – „posebnim okolnostima“ (epidemije), a koje pak Rudan ocjenjuje ozbiljnom opasnošću za cijele nacije. Naime, kaj. Pogledajmo što su do prije nekoliko dana neodgovorno izjavljivali (20 coronavirus quotes showing how open borders and political correctness came before public health) šef Svjetske zdravstvene organizacije, predsjednica Europske komisije, njemačka kancelarica Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron…, ili kako su stručnjaci EU negativno govorili o zatvaranju granica, ili pak, kako je glavna tajnica VE pokušala omesti mađarsku borbu protiv virusa. Sve je to moglo zavesti i Hrvatski sabor do te mjere da je odustao od svoje ustavne odgovornosti donošenja posebnoga zakona, temeljem kojega se mogu uvesti mjere uskrate temeljnih prava i sloboda. Time je dodatno palo ionako nisko povjerenje hrvatskih državljana u Hrvatski sabor. Hoće li stvorena kolektivna histerija, psihoza i panika vratiti povjerenje? To je pitanje za analitičare psihološkoga rata i njegovih učinaka na mnijenje pučanstva.

U tom kontekstu, podsjećam samoga sebe, moja zastupnica u Hrvatskom saboru, za koju sam glasovao u svojoj izbornoj jedinici, zove se Bruna Esih. Nestala je iz političkoga vidokruga i otišla je u političku samoodvojbu. Zato joj ovim putem postavljam pitanje: Jeste li potaknuli Hrvatski sabor da se u borbi protiv korona virusa pridržava Ustava Republike Hrvatske i preuzme svoju ustavom propisanu odgovornost? Ako jeste, kakav ste odgovor dobili. Ako niste, zašto niste?

Apstraktna „demokracija“ i zaobilaženje Ustava

Tek kad je prošli tjedan postalo jasno da sustav civilne zaštite ne može svojim odlukama i uputama nadomjestiti Ustav RHulogu vrhovnoga zakonodavnog tijela, predsjednik Sabora Gordan Jandroković zatražio je „mišljenje“ Ustavnoga suda (koji ga je sprašio po kratkom postupku), predsjednik Vlade započeo je priču o „posebnim okolnostima“, da bi se onda javili i gojenci državnoga proračuna - tzv. udruge za ljudska prava, ali s intencijom razvodnjavanja temeljnoga problema. Sve redom izražavaju zabrinutost za nekakvu apstraktnu „demokraciju“, ali preskaču činjenicu da je Stožer civilne zaštite uveo neustavno stanje. To ih ne zabrinjava! Uostalom, što je demokracija? Na izborima potvrđena vladavina većine plus procedura. Hrvatska se i prije najezde pošasti virusa pomirila s činjenicom da većina potvrđena na izborima ne vlada, a sada se izmiruje s činjenicom da ustavom propisanu proceduru ne treba poštivati. Moglo bi se reći da su i te udruge, i brojni prikriveni i neprikriveni (M. Galić…) prorežimski komentatori, i oporba i pozicija – zabrinuti za stabilnost one vrste (inkluzivne) demokracije u kojoj ne vlada većina i ne poštuju se ustavne procedure. To pak nisu „europski standardi“, ni standardi Ustava Republike Hrvatske, ako i jesu za eurobirokrate i uhljebničku klijentelu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, posljednjih dana viđen u obilasku i utješnom razgovoru sa žrtvama potresa u PlenkovićZagrebu i okolici, također ne vidi nikakav problem, a Ustav uopće ne spominje. Njegovo je stajalište ovo: „Mi smo izmijenili Zakon o civilnoj zaštiti. Sve što Stožer donosi, donosi temeljem tog Zakona. Ovo su posebne okolnosti koje zahtijevaju posebne mjere. Sve što Hrvatska radi, rade i sve druge zemlje. Nama je najvažnija sigurnost naših građana. Ja mislim da sve što ovim okolnostima poduzimamo je baš onako kako treba. Ne vidim potrebu da se donose bilo kakve drugačije odluke u odnosu na to kakve su sada“. Dodao je: „Mi smo zaista promptno reagirali sa 63 mjere. Mi ćemo se pripremati da tijekom idućeg tjedna izađemo s još jednim paketom mjera“. I ovo: „S obzirom da nema naznaka za lijek ni cjepivo, sve nas to skupa stavlja u posebne okolnosti, mi ćemo donositi odluke koje su najbolje za građane, no to će zahtijevati solidarnost“. „Posebna okolnost“ nije Ustavom definirana, ali jest uskrata ustavom zajamčenih sloboda i prava. Zakonom utvrđena uskrata uspostavila bi ustavnopravnu podlogu za „posebne okolnosti“ i „pakete mjera“, moguće i za formulu - „mi (tko?) ćemo donositi odluke (ne zakone!) koje su najbolje za građane (valjda za državljane)“. I ne bi se tada trebao pozivati na „solidarnost“, već na zakonitost kao temelj nacionalnog jedinstva nužno potrebnoga u svakoj vrsti krize.

Dakle, ako je virus ozbiljna opasnost za cijele nacije (pa onda i za hrvatsku), a jest, je li takvu opasnost rješavaju sva mjerodavna državna tijela opisana u Zakonu o sustavu domovinske sigurnosti ili civilna zaštita koja je u prvom redu zadužena za otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda i katastrofa. To je prva odluka koju treba razmotriti, a koju je netko (tko?) donio. I proveo. Druga je pak odluka o tomu da Hrvatski sabor nema što odlučivati u kontekstu borbe protiv virusa na ustavan način. I nju treba razmotriti, očito je da ju je netko donio. Treće, tko je donio odluku o medijskom psihološkom peglanju nacije ionako ugrožene virusom?

No, umjesto o tim pitanjima režimski nas mediji tjeraju da izađemo na balkone i pjevamo Moju domovinu, kao da smo na početku Domovinskoga rata protiv velikosrpske agresije. Da je stvar sa psihološkim peglanjem glave, mozga i osjećaja domovinskog stanovnika poprimila maha, govore nam i naslovnice koje promoviraju nove „hrvatske branitelje“ stasale u „ratu protiv korona virusa“. Nastavi li se ovako, očekujem da Božinovića proglase maršalom civilne zaštite, a Plenkovića – Tuđmanom, što već neki u svojoj zatucanosti i jesu učinili. A za eventualne krive odluke ili izbjegavanja ustavne odgovornosti da budu optužene niže razine sustava civilne zaštite, što je već viđena praksa u vatrogasnoj zajednici na primjeru kornatske tragedije dvanaest vatrogasnih dragovoljaca.

Mišljenje predsjedničke vlasti

Izvršna vlast tvrdi da smo u posebnim okolnostima, a zakonodavna ne daje zakonski okvir za uvođenje posebnih okolnosti s pripadajućim „paketima mjera“. Od ustavnih čimbenika preostalo je pogledati još i ustanovu Predsjednika Republike. On je, kako prenosi HINA, zauzeo stajalište - dok Sabor funkcionira, nema potrebe da predsjednička i izvršna vlast u svoje ruke preuzmu ratovanje protiv korona virusa. I u pravu je. Sabor zasjeda. Prešutio je ovo: U ovom Pantovčaktrenutku tijekom krize Sabor ne zna što bi sa sobom. Pokorio se „paketu mjera“ i pokrio odlukama i uputama Stožera civilne zaštite, koji ga je jednostavno zaobišao.

Uočio je predsjednik Milanović i ono što predsjednici Plenković i Jandroković (izvršna i zakonodavna razina) nisu: „Ako smo ograničili slobodu kretanja, a jesmo na temelju mjesta prebivališta, i na taj način ograničili građanima da uživaju u svom privatnom vlasništvu, onda je to odluka koju treba donijeti Hrvatski sabor i to dvotrećinskom većinom”.
Naravno, postavlja se i pitanje tko će podnijeti teret civilno-zaštitnih „posebnih okolnosti“ i njezinih posljedica. Milanović o tomu kaže: „Tu je prilika da se i javni sektor, ministarstva, javne ustanove, škole, ali to nije HEP ili INA, uključi s nošenjem tereta i da se u prvoj prilici plaće u javnom sektoru smanje za određeni postotak i to što prije, ne na minimalce jer bi to bila katastrofa...pa ćemo za pola godine vidjeti gdje smo”. Za pola godine! Dr. Capak iz Stožera civilne zaštite rekao je osobno mišljenje da će se mjere početi povlačiti početkom lipnja. Koordinacija Stožera i Predsjednika Republike očito ne funkcionira.

No, kako je u tijeku izborna godina, pitanje je hoće li se Plenković s Jandrokovićem i „oporbenim“ Bernardićem, zajedno s inkluziviranim partnerima, odreći uhodane glasačke mašinerije uhljebljene u javne tvrtke, državnu upravu, agencije „za istraživanje ruda i kopanje nosa“ (Broj Jedan iz Alan Forda) i ostale na „državnoj plaći“. Jednokratni potezi, kao što je odricanje od jednomjesečne plaće npr. zastupnika, ili pjevanje i pljeskanje po balkonima, više služe prodavanju magle negoli sustavnom rješavanju krize.

Mađarska je pronašla zakoniti put

Sve nas to upozorava da je u vrijeme između dviju velikih nacionalnih kriza (velikosrpske agresije i agresije virusa) trebalo voditi državu tako da ima zakonit i učinkovit sustav nacionalne sigurnosti sposoban upravljati krizom, dostatnu proizvodnju hrane i tako dalje, dakle, sve ono što osigurava opstanak, sigurnost i prosperitetnu budućnost. Civilna zaštita je tek dio toga sustava i na njezina leđa ne može tek tako pasti izbjegavanje odgovornosti zakonodavne i Pejcinovic Buricizvršne vlasti, imala o tome Marija Pejčinović-Burić pozitivno ili negativno mišljenje. Ili ne imala nikakvo, kao i Ustavni sud.

Portal teleskop.hr jučer izvještava da je čelnik izvršne vlasti još prije dva tjedna održao sastanak s glavnim urednicima i poučio ih kako trebaju uređivati medije dok vodi rat protiv virusa. Oni su to shvatili tako da šire paniku i proizvode psihozu, koja samo pogoršava stanje nacije suočene s okužbom. Zauzvrat obećana im je državna pomoć (berivo). U tom kontekstu lakše je shvatiti odakle medijsko napuhavanje „novih hrvatskih branitelja“ (portal navodi Plenkovića, Beroša, Božinovića i Markotić). Nastavi li se ovako, posao predsjednika Države i Sabora u perspektivi će biti dodjela državnih odličja najboljim borcima protiv virusa.

Napokon, jučer je i ustavni sudac Andrej Abramović objavio članak „Ustavnost u doba virusa“ (Ustavnost u doba virusa). U njemu je nastalo stanje nazvao „de facto diktaturom“. Naime: „Ne može se na Stožer civilne zaštite novelom Zakona o sustavu civilne zaštite prenijeti ovlasti svih tijela iz svih zakona, jer to znači suspenziju demokracije, de facto diktaturu. Usput rečeno, Odluka (Stožera, nap. N.P.) je i inače nomotehnički manjkava na opasan način, pa tako ne sadrži čak niti okvirni rok trajanja mjere ograničenja koju predviđa“. Ovo nam govori da smo i s nesređenom pravnom državom ušli u rat protiv „nevidljivoga neprijatelja“.

Mađarski je parlament u međuvremenu usvojio zakonske promjene nužne za zakonitu obranu države od korona virusa. Orban kaže: „Vlada ne traži ništa izvanredno. Traži mogućnost brzog provođenja određenih mjera. Ne želimo donijeti mjere koje Vlada nema uopće pravo donijeti, jednostavno želimo to učiniti brzo“. Parlament je dao ovlasti Orbanu i sad se u Mađarskoj točno zna tko je odgovoran za uspjeh ili neuspjeh rata protiv virusa. Orbanove ovlasti vrijede dok ne prođe kriza s epidemijom.

Gospodarski pad i vladine mjere

U nas je predsjednik vlade Plenković odustao od najave formiranja stožera za ekonomska pitanja izazvana Ekonomijaepidemijom i obranom od nje. Umjesto stožera najavio je formiranje ekonomskog savjeta uz obrazloženje da će Vlada voditi „ekonomska pitanja“, budući da živimo u „reprezentativnoj demokraciji“. Bilo bi logično u tom pogledu da i Hrvatski sabor vodi zakonodavna pitanja.

Blokirano gospodarstvo već bilježi 8.000 otkaza i 300.000 zaposlenih na minimalnoj plaći. Više od 39.000 tvrtki i obrta zahtijeva odgodu plaćanja poreza i drugih davanja. Vladin paket mjera za spas gospodarstva, očekuje se, vrijedit će tri mjeseca s mogućnošću produljenja za još tri. U ovoj krizi kad je sve stalo, krizi s nesagledivim posljedicama za budućnost države i nacije barem u pogledu ekonomije sad znamo tko je odgovoran. Nove mjere Vlade očekuju se u četvrtak. Na što će se „nomotehnički“ pozvati? Na Zakon o sustavu civilne zaštite? Ipak, i prorežimski mediji više ne mogu slijepo slijediti „zauzeti kurs“ kršenja temeljnih prava i sloboda, pa sramežljivo pišu „Hrvati vjeruju Plenkovićevu timu, ali to ne znači da premijer i njegovi suradnici mogu raditi što žele“.

Hrvatski sabor i dalje redovito zasjeda…

Nenad Piskač

Pet, 29-05-2020, 18:06:22

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.