Nenad PiskačNenad Piskac karikatura 02

Brisani prostor

 Hrvatska i Srbija: Gdje je nestao Sporazum o stabilizaciji?

Poslijeratni normalizacijski odnosi Hrvatske i Srbije počeli su i završili 1996. međusobnim Sporazumom o normalizaciji. Otad do danas na snazi je neobjavljeni sporazum o nenormalizaciji uz pomoć kojega se na jugoslavenskim temeljima mic-po-mic gradi novo bratstvo i jedinstvo starih ideologija, koje su u obje države RH Srbijaprihvatile i novu, rodnu ideologiju. Trenutno dvije države spaja lojalnost trima ideologijama, a to su velikosrpska, jugokomunistička i sada rodna.

Srbija „odnose“ s Hrvatskom konstantno gradi na jasenovačkome mitu i kolektivnoj krivnji hrvatskoga naroda „oduvek i zauvek“. S nekoliko dodatnih teza, kao što su: EUEU ne može bitno utjecati, sve i da hoće, a ne će, na normalizaciju odnosa Hrvatske i Srbije. Prije bismo mogli reći kako EU podupire nenormalne odnose na, kako kaže, Zapadnom Balkanu. Ona ne vidi dvije države, već jedan Zapadni Balkan. Piše nam čak i zajedničke povijesne čitanke! Time pridonosi nestabilnosti područja južno od Sutle i sjeverno od Grčke.Oluja je zločin, samostalna Hrvatska je nova NDH, Stepinac je „ustaški vikar“ i tako dalje, prema receptu što gore, to bolje. Računa u Hrvatskoj na odlično raspoređene nelustrirane jugointegraliste.

Hrvatska odnose sa Srbijom gradi naširoko zaobilazeći Sporazum o normalizaciji iz 1996. koristeći pritom dnevnopolitičke mitove i doskočice, kao npr. nedavni vic o „europskom Vučiću“. Režim odnose gradi prešućujući, relativizirajući, amnestirajući, konvalidirajući, ispod žita usvajajući tko zna koliko „bilateralnih sporazuma“ o čijim sadržajima ne znamo ništa. Podilazeći pritom najpoznatijem etnobiznismenu „na ovim prostorima“, koji je evoluirao u međudržavnoga oficira za vezu.

Dosad su Hrvatska i Srbija usuglasile relativizaciju srbijanskoga zločina protiv mira i agresiju. S te su strane Svetosavljeslužbeni odnosi dobri. A glede „europskoga puta“ odnosi su odlični. I prije negoli su se Srbi izjasnili hoće li ili ne će u EU, režim u Hrvatskoj je bez glasa protiv vladajućih i oporbenih, usvojio aksiom o tome da je ulazak Srbije u EU – hrvatski strateški interes. Nije! Do toga zaključka, demokratski neverificiranoga u obje države, došli su jer su „zaboravili prošlost i okrenuli se budućnosti“. Budućnost su shvatili kao borbu za bolju prošlost. Time Hrvate prevode žedne preko vode i štite spomenute tri ideologije uz pomoć kojih drže u pokornosti državu i naciju. Baš kao i srbijanski režim tamošnji narod i državu.

Što se Hrvatske tiče ona će provoditi normalizaciju tek kad na vlast dođu političke snage koje će poštovati Sporazum o normalizaciji iz 1996., kojim je Srbija priznala ratni poraz i prihvatila posljedice agresije. Jedan od boljih hrvatskih poteza koji bi pridonio normalizaciji bio bi puno priznanje Hrvatske pravoslavne crkve. Normalno je da SPC djeluje u Srbiji, kako joj i ime govori, a HPC u Hrvatskoj. Međutim, iako je ZPautokefalna, režim ne želi priznati HPC. Primjer je to kako poredak i danas njeguje protuhrvatske politike 20. stoljeća.

Što se Srbije tiče, ona u ovom stoljeću ne će prihvatiti normalnu normalizaciju, budući da je izvana i iznutra, osobito iz SPC-a, potiču da nastavi s politikom balkanskoga milicajca.

EU ne može bitno utjecati, sve i da hoće, a ne će, na normalizaciju odnosa Hrvatske i Srbije. Prije bismo mogli reći kako EU podupire nenormalne odnose na, kako kaže, Zapadnom Balkanu. Ona ne vidi dvije države, već jedan Zapadni Balkan. Piše nam čak i zajedničke povijesne čitanke! Time pridonosi nestabilnosti područja južno od Sutle i sjeverno od Grčke. Uguravanje Hrvatske na Zapadni Balkan sa stajališta Ustava – protuustavan je čin. A kako se zovu političari, gubernatori, oficiri i trgovci nacionalnim interesima, koji provode protuustavne politike, ostavljam čitateljima da sami odgovore.

Nenad Piskač
Magazin, Glas Slavonije

Pet, 6-12-2019, 13:59:21

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.